Odluke o podizanje minimalne zarade na 700 eura i potencijalno smanjenje stope doprinosa za penzije predstavljale bi veliki rizik i imale teške posljedice po fiskalnu održivost Crne Gore, zahtijevajući značajno povećanje indirektnih poreza kako bi se nadoknadili troškovi, navedeno je u ocjenama Evropske komisija na Program ekonomskih reformi (PER) Crne Gore za period 2024. do 2026. godine.
Ocjene Evropske komisije na PER Vlada je objavila unutar dokumenta Informacija o pripremi Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2025-2027. godina, kojeg je usvojila prije dva dana.
Vlada premijera Milojka Spajića je Program ekonomskih reformi do 2026. godine, koji najavljuje program “Evropa sad 2”, usvojila u januaru ove godine i poslala na ocjenu Evropskoj komisiji.
Evropska komisija je dokument sa ocjenama na PER priredila u aprilu ove godine, navodeći rizike za primjenu programa, “preoptimistične projekcije Vlade”, neizvjesnosti u realizaciji i opasnosti po javne finansije.
Vlada je u julu objavila nacrt Fiskalne strategije koji predviđa uvođenje minimalnih zarada od 600 i 800 eura, smanjenje stope doprinosa sa 20,5 na 10 odsto bruto zarade čime se deficit Fonda PIO povećava na 386 miliona eura u narednoj godini, kao i predlaganje povećanja PDV-a, akciza i drugih dažbina i mjera kako bi se pokrio taj deficit.
Zakoni koji to omogućavaju usvojeni su tokom septembra, ali Skupština i dalje nije usvojila samu Fiskalnu strategiju.
Najznačajniji indirektni porezi su PDV i akcize.
Evropska komisija u ocjenama navodi i da mogući rizici sa ostvarenje vladinog plana zaslužuju dublje razmatranje.
“Dok PER prikazuje široku ravnotežu rizika u odnosu na osnovni scenario, neki rizici zaslužuju dublje razmatranje. Politički rizici se odnose na geopolitičke tenzije i unutrašnje okruženje, što može dovesti do novih pritisaka na potrošnju, narušavajući održivost javnih finansija i kreditnih uslova za predstojeće zaduživanje. Nedostatak sveobuhvatne fiskalne strategije stvara rizik od daljih ad-hok mjera, što pokazuje tekuća diskusija o podizanju minimalne zarade na 700 eura i povećanju neto zarada, potencijalno smanjenjem stope doprinosa za penzije. Takve odluke bi predstavljale veliki rizik i imale teške posljedice po fiskalnu održivost Crne Gore, zahtijevajući značajno povećanje indirektnih poreza kako bi se nadoknadili troškovi”, navedeno je u ocjenama Evropske komisije.
EK upozorava i na mogućnost rasta javnog duga, kao i na potrebu racionalizacije potrošnje na zarade u javnom sektoru, bolje upravljanje infrastrukturnim projektima, uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije i poboljšanje upravljanja nad državnim preduzećima.
“Visoka obavezna potrošnja i slaba prihodovna osnovica, zajedno s nadolazećim potrebama otplate velikog duga, izazivaju zabrinutost i pozivaju na sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan s konkretnim mjerama konsolidacije i opredjeljenje da se udio duga spusti ispod 60% BDP-a kako je propisano fiskalnim pravilom. Proširenje poreske osnovice i racionalizacija poreskih izuzeća doprinijeli bi ponovnoj izgradnji fiskalnih rezervi. Dalji fiskalni prostor bi se mogao dobiti pregledom i racionalizacijom potrošnje na zarade u javnom sektoru i socijalne transfere. Velikim infrastrukturnim projektima je potrebno bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničen fiskalni prostor na raspolaganju. Iako postoje fiskalna pravila, ona su slaba i nemaju jak mehanizam za sprovođenje. Uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije doprinijelo bi jačanju troškova novih inicijativa i poboljšanju fiskalne discipline. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima državnih preduzeća bi vremenom ublažilo njihov teret za budžet”, naveli su iz Evropske komisije.
Vladin program predviđa da će Crna Gora imati usporavanje realnog rasta BDP-a na godišnji prosjek od 3,2 odsto u periodu 2024-2026, vođen rastom privatne i javne potrošnje i oporavka investicija.
“Predviđa se da će neto izvoz dati samo marginalni doprinos rastu BDP-a, jer se očekuje da će turističke usluge, koje su premašile nivo iz 2019. već 2023. godine usporiti sa dvocifrenog rasta. Veća je vjerovatnoća negativnih ishoda, jer bi inflacija mogla da padne manje nego što je projektovano, erodirajući raspoloživi prihod, dok bi veći troškovi finansiranja mogli negativno da utiču na investicije. Uvoz bi mogao da poraste i više od očekivanog ukoliko se ostvare investicioni planovi, posebno izgradnja autoputa Bar-Boljare”, navode iz Evropske komisije.
Fiskalni scenario PER-a predviđa značajno pogoršanje bilansa budžeta u 2024. i postepeno smanjenje deficita u naredne dvije godine, što bi, kako smatraju u EK, trebalo da dovede do skromnog tempa smanjenja duga.
“Deficit u 2024. je uglavnom vođen snažnim povećanjem socijalnih transfera i kapitalne potrošnje. Očekuje se da će se prilagođavanje budžeta u periodu 2025-2026. oslanjati na naglo usporavanje javne potrošnje, za koje se predviđa da će dovesti do pada od 2,3 procentna poena (pps) u udjelu potrošnje i do malog primarnog suficita u 2026. godini. Međutim, predviđena suzdržanost od potrošnje djeluje previše optimistično i nije potkrijepljena konkretnim mjerama”, navode iz EK.
Da su strahovi Evropske komisije bili opravdani, pokazuju podaci iz Fiskalne strategije i rebalansa budžeta, dokumenata urađenih šest mjeseci nakon PER-a, kojim se deficit budžeta u narednoj godini povećava sa ovogodišnjih 3,3 na 3,5 odsto BDP-a, odnosno da neće biti ni do tog “malog primarnog suficita u 2026. godini” o kojem su obavijestili EK u januaru ove godine.
“Udio javnog duga, koji je veoma značajno opao posljednjih godina, trebalo bi da nastavi da opada, ali polako, na 61% BDP-a u 2026. Potrebe za refinansiranjem duga su i dalje velike, a dostignuće vrhunac od 11% BDP-a u 2025. godini”, saopštili su iz EK na osnovu PER-a koji im je ranije poslat.
Međutim, novom Fiskalnom strategijom, urađenom poslije PER-a, predviđa se da će neto javni dug narednih godina rasti, a ne da će padati, kako su ranije obavijestili EK. Neto javni dug se prema novom dokumentu procjenjuje u 2026. godini na 61,25 odsto, a da će u 2027. porasti na 63,25 odsto BDP-a.
“Visoka obavezna potrošnja i ograničena prihodna osnovica, zajedno sa predstojećim potrebama za velikim otplatama duga, zahtijevaju jaču fiskalnu konsolidaciju nego što je predviđeno PER-om”, preporučili su iz EK.
Međutim, nova fiskalna strategija ne jača fiskalnu konsolidaciju jer povećava deficit i javni dug. EK je predlagala konsolidaciju javnih finansija i smanjenje deficita jer Crna Gora u naredne tri godine treba da vrati 2,2 milijarde eura što kako su naveli “povećava ranjivost, zajedno sa strogim uslovima finansiranja”.
“Imajući u vidu monetarni okvir Crne Gore, fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom potražnjom i podršku daljoj dezinflaciji. Ovo zahtijeva sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan sa konkretnim mjerama konsolidacije i opredjeljenjem da se udio duga spusti ispod 60% BDP-a kako je propisano i fiskalnim pravilom. Proširenje poreske osnovice, racionalizacija poreskih olakšica i uključivanje novih inicijativa za budžetske prihode doprinijeli bi ponovnoj izgradnji fiskalnih rezervi i smanjenju javnog duga. Dalji fiskalni prostor bi se mogao obezbijediti revizijom i reformom obaveznih izdataka na račun zarada u javnom sektoru, doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje”, navedeno je u ocjenama EK.
Dakle, Evropska komisija predlaže konsolidaciju, zadržavanje postojećih dažbina i povećanje osnovice, čak i smanjenje izdataka na zarade u javnom sektoru, i upozorava na očuvanje doprinosa.
Iz EK navode i da poboljšanje dugoročne održivosti javnih finansija zahtijeva jačanje fiskalnog upravljanja i upravljanja javnim investicijama.
“Iako postoje fiskalna pravila, ona su slaba i nedostaje im jak mehanizam za sprovođenje. Najvažnije nove inicijative potrošnje nisu adekvatno procijenjene, što je rezultiralo visokim obaveznim rashodima. Veliki infrastrukturni projekti zahtijevaju bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničen fiskalni prostor na raspolaganju. Uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije pomoglo bi u jačanju obračuna troškova novih inicijativa i poboljšanju fiskalne discipline. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima državnih preduzeća bi vremenom ublažilo njihov teret za budžet”, preporučuje Evropska komisija.
Evropska komisija u dokumentu iz aprila poziva Crnu Goru da usvoji održivu fiskalnu strategiju u 2024. godini kako bi se uskladila sa budžetskim ciljem i podržala dalja dezinflacija, te iskoristi višak prihoda za smanjenje deficita i akumulaciju državnih depozita.
“Da usvoji srednjoročnu fiskalnu strategiju, uključujući konkretne mjere konsolidacije koje podržavaju postizanje negativnog primarnog bilansa i udjela javnog duga koji ne prelazi 60% BDP-a do 2026. godine”, naveli su iz EK.
Međutim, Vlada je tri mjeseca kasnije, zbog ispunjenja predizbornog obećanja o prosječnoj neto zaradi od 1.000 eura, usvojila Fiskalnu strategiju, koja nije u skladu sa budžetskim cijeljevima i ovim preporukama EK, o držanju deficita ispod tri odsto BDP-a i javnog duga ispod 60 odsto BDP-a, jer se deficit povećava i sve tri naredne godine će biti iznad tri odsto, kao i javni dug iznad 60 odsto.
“Članovi Fiskalnog savjeta treba da budu izabrani i imenovani, i da se osigura i javno objavi adekvatan obračun troškova novih fiskalnih inicijativa. Na osnovu analize ekonomskog i fiskalnog uticaja svih poreskih izdataka koje treba dostaviti Komisiji, da pripremi konkretne budžetske preporuke za smanjenje poreskih rashoda. Da poboljša nadzor nad državnim preduzećima kroz izradu i objavljivanje odgovarajuće procjene fiskalnih rizika. Da implementira preporuke o ocjeni upravljanja javnim investicijama (PIMA), dajući prioritet ključnim radovima na javnoj infrastrukturi unutar raspoloživog fiskalnog prostora, uz izbjegavanje izuzetaka u pogledu izbora projekata. Nastavi sa temeljnom procjenom kretanja cijena i bude spremna da koristi ograničene alate koji su dostupni u okviru odabranog monetarnog okvira kako bi se osigurala stabilnost cijena”, navodi se u preporukama.
Članovi Fiskalnog savjeta, nove institucije, koja se godinama najavjuje, još nisu izabrani, iako bi trebalo da počnu da rade od 1. januara nove godine.
IZVOR: Vijesti
Treću “Novogodišnju priču” u Prijestonici večeras u 20 sati otvoriće Goca Tržan.
Iako je bilo planirano da na otvaranju nastupi Indira Forca, njen nastup odgođen je zbog Dana žalosti u Hrvatskoj i tragedije koja se dogodila u Zagrebu.
Kako su saoptšili iz Prijestonice, o novom terminu koncerta javnost će biti naknadno obaviještena.
Vlada Crne Gore proglasila je ponedjeljak za Dan žalosti povodom tragičnog događaja u školi u Zagrebu, rekao je premijer Milojko Spajić.
Jedan tinejdžer nožem je u petak u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Prečko” povrijedio učiteljicu i šestoro učenika, od kojih je jedno dijete preminulo.
“Upućujemo saučešće porodici i prijateljima nastradalog djeteta i molimo se za brz oporavak povrijeđenih. Naše misli su sa našim susjedima”, kazao je Spajić u objavi na platformi X.
Pomorska linija Bar-Bari biće krajem juna ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da saobraćati do kraja septembra.
“Nastavljamo s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti. Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović.
On je dodao da je to četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.
Radulović je podsjetio da su tokom ove godine u funkciji bile linije Budva-Dubrovnik i Bar-Ankona, dok je za narednu planirana i nova od Kotora do Dubrovnika.
“Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative potvrđuju našu posvećenost da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”, saopštio je Radulović.
On je poručio da Vlada ostaje predana realizaciji projekata koji unapređuju kvalitet života građana, otvaraju nova tržišta i dodatno osnažuju položaj Crne Gore u regionu i šire.
Usvajanje budžeta za narednu godinu moglo bi izostati ukoliko opozicija nastavi da blokira rad parlamenta, što bi državu uvelo u privremeno finansiranje, odnosno izdvajanje novca “na kašičicu”.
Od toga, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, strahuje vlast, jer se bliži zakonski termin (31. decembar) za usvajanje budžeta za narednu godinu.
Opozicija je u petak spriječila održavanje premijerskog sata i najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica sve dok ne bude povučen zaključak Ustavnog odbora prema kojem je Skupština konstatovala prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, jer je, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), stekla uslov za penziju. Sudije Ustavnog suda su većinski zauzele stav da u penziju idu shodno Zakono o radu, odnosno godinu kasnije.
Rasprava o budžetu na radnim tijelima i plenumu planirana je za narednu sedmicu.
Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ukoliko se zakon o budžetu ne usvoji do 31. decembra, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava “do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”.
Država je u 2021. godinu ušla sa privremenim finansiranjem, jer vlada tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koja je konstituisana početkom decembra nije imala vremena da ga pripremi. Privremeno finansiranje je trajalo pola godine.
Izvor Vijesti iz jedne opozicione partije rekao je da misli da te stranke neće učestvovati u radu skupštinskih odbora, ali da ne vjeruje da će blokirati održavanje njihovih sjednica.
Parlament ima 14 stalnih odbora, dok je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu privremeno radno tijelo. Opozicija ga je napustila u utorak, nakon što je konstatovan prestanak funkcije Đuranović.
Osim toga, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je u četvrtak da je “zamrznuo” funkciju predsjednika Odbora za evropske integracije zbog dešavanja u vezi sa Ustavnim sudom.
Imajući u vidu da je u svakom odboru, osim onog za izbornu reformu, više poslanika vlasti nego opozicije, ta tijela će moći da funkcionišu i odlučuju i ako ih opozicija napusti.
Petnaestak državljana Albanije i Kosova fizički su napali jutros oko šest sati u Kamenarima nekolicinu radnika trajektne linije Morskog dobra.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” oni su sa jednim automobilom albanskih, jednim britanskih i dva vozila italijanskih tablica, došli na trajektni prelaz iz pravca Herceg Novog i pokušali da preko već formiranog reda vozila koja su ovdje čekala na ukrcaj, uđu na trajekt koji je trebalo da isplovi prema Lepetanima.
Posada trajekta i redari Morskog dobra na obali u tome su ih spriječili i zadržali na obali dok se na brod nisu ukrcala sva vozila koja su prije ovih stigla i u redu čekala na ukrcaj.
To je ražestilo albanske i kosovske državljane pa su oni odjednom svi izašli iz automobila i zajedno fizički nasrnuli na radnike trajektne linije.
U opštoj tuči koja je nastala, povrijeđena je nekolicina radnika od kojih jedan malo teže jer su ga napadači gurnuli sa rampe trajekta na obalni usjek pristaništa.
Kada su kolegama u pomoć priskočili članovi posade drugog trajekta koji je u međuvremenu pristao u Kamenare, napadači su se povukli, ušli u svoje automobile i odjurili sa pristaništa dalje, zaobilaznim putem oko zaliva, preko Risna i Kotora.
Incident je prijavljen policiji koja je izuzela snimke sa nadzornih kamera na pristaništu.
Identifikovavši vozila napadača, policija ih je par sati kasnije, kada su se oni pojavili na crnogorsko-albanskoj granici, zaustavila ne dozvolivši im da izađu iz države i privela.
Inače, radnici trajektne linije u Boki često su suočeni sa grubim ili nasilnim ponašanjem pojedinih nezadovoljnih ili nervoznih vozača, ili fizičkim napadima u čemu su naročito učestali incidenti koje prave kosovski i albanski državljani -gastarbajteri koji ovuda putuju iz i ka Zapadnoj Evropi.
Izvor: Vijesti
Najstariji i najmlađi korisnici koji su ove godine učestvovali u programu stručnog osposobljavnja visokoškolca imaju 65 odnosno 21 godinu, pokazuje izvještaj Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije (MPNI).
U Izvještaju navode da je u programu za 2024/2025. priliku za stručno osposobljavanje dobilo 2.384 visokoškolaca koji su uspješno prošli korake neophodne za učešće u programu, prenosi Gradski.
Najstariji korisnik je rođen 12.04.1959. godine. Najmlađi korisnik je rodjen 16.11.2003. godine. Poslodavci su oglasili potrebu za ukupno 15.671 mjesta za stručno osposobljavanje, od čega je javni sektor oglasio 4.444 slobodnih mjesta, a privatni sektor 11.227 slobodnih mjesta. Ukupan broj uparenih radnih mjesta, u privatnom sektoru iznosi 1.288, dok je u javnom sektoru 996 što je prikazano na slici 1. Broj neuparenih mjesta u privatnom sektoru iznosi 9.939, dok u javnom sektoru je 3.448 – ističe se između ostalog u izvještaju.
Iz MPNI naglašavaju da su kao i prethodnih godina i ove godine akcenat stavili na poslodavce iz privatnog sektora, uz nastojanje da se obezbijedi što veći broj poslodavaca upravo iz ovog sektora.
Pravo učešća u Programu imali su državni organi – institucije nadležne za poslove obrazovanja, zdravstva, policije, vojske i kulture, privredna društva u većinskom državnom vlasništvu kao i javne službe čiji je osnivač opština. Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika u prvom krugu, ukupno 2.195 lica je dobilo poslodavca, odnosno mogućnost da se stručno osposobljava. Lista povezanih poslodavaca i korisnika na Portalu e-uprave je objavljena 20. novembra 2024. godine – piše u izvještaju MPNI.
Poslodavci najviše tražili kvalifikacije iz oblasti: prava, ekonomije, računovodstve, građevine, elektronike, telekomunikacija, turizam, arhitekture, marketinga i engleskog jezika i književnosti.
Činjenicom da je ostalo 13.476 neuparenih radnih mjesta nakon prvog kruga, visokoškolci kojima u prvom krugu povezivanja poslodavaca i korisnika nije dodijeljen poslodavac imali su priliku da u drugom krugu izaberu nekog od preostalih poslodavaca kod kojih bi mogli da obave devetomjesečno stručno osposobljavanje.
S tim u vezi, poziv visokoškolcima za drugi krug prijavljivanja za stručno osposobljavanje objavljen je 25. novembra 2024. godine na portalu e-uprave, kao i na web portalima Vlade Crne Gore, Uprave za ljudske resurse i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Poziv se isključivo odnosio na visokoškolce koji su se prijavili u predviđenom roku za prijavljivanje korisnika, ali u prvom krugu Programa nijesu dobili željenog poslodavca – stoji u izvještaju.
Dodaje se i da je druga faza prijavljivanja za preostalih 189 korisnika, trajala od 25. do 27. novembra godine i realizovala se putem Portala elektronske uprave.
Nakon drugog kruga ukupno 89 korisnika je dobilo poslodavca, dok njih 100 nije dobilo šansu da se stručno osposobi, što je rezultiralo ostatkom od 13.387 radnih mjesta – zaključuje se u izvještaju MPNI.
Izvor: Pobjeda