
Iako se u svijetu biljeleži neviđeni nivo ekonomskog razvoja, tehnoloških sredstava i finansijskih resursa, milioni ljudi žive u ekstremnom siromaštvu. Siromaštvo nije samo ekonomsko pitanje, već višedimenzionalni fenomen koji obuhvata nedostatak i prihoda i osnovnih sposobnosti za dostojanstven život.
Prema procjenama UN-a, u svijetu ima više od 2,2 milijarde ljudi koji su siromašni ili su na pragu siromaštva. Program UN za razvoj (UNDP) kao glavne razloge rasta siromaštva navodi poskupljenje hrane i ratove, ali i finansijsku krizu i prirodne katastrofe. UN kaže da bi osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u svijetu koštala manje od dva posto svjetskog BDP-a.
Ovaj dan se obilježava kako bi se javnost bavila izazovom postizanja socijalne i ekološke pravde za sve.
U Crnoj Gori prema studiji koju je radio UNDP, oko sedam hiljada porodica, sa 27 hiljada članova obuhvaćeno je pravom na materijalno obezbjeđenje, kazala je programska menadžerka u UNDP-u za RTCG, Aleksandra Višnjić. Ističe da se za materijalna davanja u 2023. godini izdvaja tri puta više nego 2020. godine. Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović ističe da treba proširiti broj korisnika i naglašava da se materijalna davanja uvijek obezbjeđuju na vrijeme i da nikada ne kasne.
Podaci Monstata pokazuju da je stopa rizika od siromaštva u 2022. godini bila je 20,3 odsto.
Višnjić kaže da izvdvajanja koja su 2018, 2019. i 2020. godine bila 80 miliona eura, ove godine su 230 miliona.
„Složićete se da je to značajna cifra i uvećanje od tri puta u odnosu na stanje u 2020. godinu“, kazala je ona.
Ističe da se samo 4 odsto od ukupnih materijalnih davanja izdvaja za one za koje je utvrđeno da su u stanju socijalne potrebe.
„Ostala davanja su po osnovu invaliditeta, majke troje i više djece i tako dalje“, kaže ona.
Prema studiji koju je radio UNDP, oko sedam hiljada porodica, sa 27 hiljada članova obuhvaćeno je pravom na materijalno obezbjeđenje što nije puno. Ona smatra da bi tim pravom trebalo da bude obuhvaćeno više građana, te da to koče strogi zakonski uslovi.
„ U 21. vijeku nije u redu da zbog automobila starog preko 20 godina, roditelj dvoje djece ne može da ostvari materijalna davanja“, kazala je Višnjić.
Povodom Međunarodnog dana siromaštva, Stojanović kaže da se institucije u Crnoj Gori bore da se ekonomski udari na globalnom nivou što manje osjećaju u Crnoj Gori.
„Najranjiviji segmenti društva su osobe sa invaliditetom koje ne mogu da rade kao i djeca sa smetnjama u razvoju“, kazao je on.
Ističe da se materijalna davanja uvijek obezbjeđuju na vrijeme i da nikada ne kasne.
„Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, tu imamo materijalno obezbjeđenje porodice. Za pojedinca, to je oko 80 eura, tročlana porodica nešto preko 120, petočlana preko 160 eura. Lična invalidnina je nešto preko 2980 eura, dodatak za tuđu njegu i pomoć je preko 80 eura, naknada roditelju djeteta sa invaliditetom je nešto preko 260 eura. Dječiji dodatak je 30 eura“, kazao je on.
Direktor Centra za socijalni rad u Beranama Petar Pajković kaže da bi socijalna davanja mogla biti veća, ali da je potrebo osnažiti korisnike da rade i da budu u boljoj materijalnoj situaciji.
„Siromaštvo nijesu samo korisnici materijalne pomoći. Imate porodice koje rade, ali su na rubu siromaštva. Pozivam sve građane da znaju da su vrata centara za socijalni rad otvorena za sve“, kazao je Pajković.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se svake godine 17. oktobra u cijelom svijetu, još od 1993. godine. Generalna skupština Ujedinjenih naroda odredila je taj dan za promicanje svi…
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se svake godine 17. oktobra u cijelom svijetu, još od 1993. godine. Generalna skupština Ujedinjenih naroda odredila je taj dan za unapređenje svijesti o potrebi iskorjenjivanja siromaštva i bijede u svim zemljama, naročito onima u razvoju.
Sigurna radna mjesta, prihodi od rada koji omogućavaju život dostojan čovjeka, uslovi rada, prilike za različite vrste profesionalnih treninga i dostupnost socijalne zaštite pitanja su koja više nego ikada utječu na svakodnevnicu ljudi koji žive u siromaštvu širom svijeta.
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, on je “udario” na Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu.
Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država – napisao je Grenel na Iksu.
Radio Free Europe and Voice of America are media outlets paid for by the American taxpayers.
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 9, 2025
It is state-owned media.
These outlets are filled with far left activists.
I’ve worked with these reporters for decades.
It’s a relic of the past. We don’t need government paid…
Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa Grenelom.
1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika – napisao je Mask.
Košarkašice Crne Gore osmi put u istoriji igrače na Evropskom prvenstvu!
U meču odluke izabranice Jelene Škerović razbilje su Luksemburg rezultatom 86:53!
Svjesna da joj treba ubjedljiva pobjeda naša ekipa od starta je igrala u visokom ritmu, a već nakon deset minuta imala je plus 19 (31:22).
Gošće su se, donekle, konsolidovale u drugom kvartalu, iskoristile su probleme u napadu Crne Gore i na odmor su otišle sa “samo” 11 poena minusa (37:26).
Nakon odmora na parketu je postojao samo jedan tim. Crna Gora je dominirala u oba pravca nakon 30 minuta imala je plus 23, da bi ta prednost u posljednjem kvartalu rasla i do
Nataša Mek sa 15 i Marija Leković sa 14 bile su najbolje u redovima crnogorske selekcije, dok je Amanda Kejhil ubacila 13 kod Luksemburga.
Prvo izdanje knjige iz serijala Harija Potera autorke DŽ. K. Rouling na aukciji u Velikoj Britaniji prodato je za 18.000 funti.
Primjerak „Hari Poter i kamen mudraca”, jedan od prvih 500 štampanih 1997. godine, prodat je u subotu na aukciji u britanskom gradiću Pejdžtonu u Devonu.
Na poleđini knjige nalazi se pravopisna greška kod riječi ‘Philosopher’s’, a na stranici 53 je čarobni štapić greškom naveden dva puta na popisu opreme.
Očekivalo se da će primjerak biti prodat za između 20 i 30 hiljada funti, ali je prodat za 18.000 funti (oko 21.600 eura).
Aukcijska kuća opisala ga je kao „dobar primjer izuzetno rijetkog primjerka prvog izdanja”.
Još jedan primjerak romana, ali oštećeniji, prodat je za 1.300 funti.
U početku je štampan samo mali broj primjeraka Harija Potera jer se nije znalo hoće li knjiga steći popularnost.
Uslijedio je serijal od još šest nastavaka i ekranizacije, a Hari Poter je danas jedna od najpopularnijih knjiga na svijetu.
Prvo izdanje „Harija Potera i kamena mudraca” prošle godine prodato je za 45.000 funti, a potpuno sačuvan primjerak je u martu 2022. dosegao cijenu do 69.000 funti.
Izvor: Hina/dpa
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.M. (69) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
“Osumnjičeni je dana 5. februara 2025.godine, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (rođena 2014.godine) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta”, navodi tužilaštvo.
Ovo lice je, dodaju, već pet puta osuđivano.
Izvor: CdM
Naš supertalentovani reprezentativac Vasilije Adžić, pogodio je za mladi tim Juventusa u meču sa Beneventom.
Tim iz Torina slavio je sa 2:0, a crnogorski napadač je upisao i asistenciju, kada je Gera u 19. minutu donio vođstvo Juveu.
Uno-due perfetto tra Adzic e Guerra e gran botta del numero 17 che sfonda la rete, Next Gen in vantaggio.
— JuventusJuvenil (@JuvenilJuventus) February 9, 2025
Juventus Next Gen-Benevento 1-0pic.twitter.com/VCYihk1cIr
Potom je u finišu prvog dijela prelijepo pogodio iz slobodnjaka.
il gran Gol di #Adzic con la #JuventusNextgen 🙌 ⚽️ ⚪️⚫️ pic.twitter.com/a50KP3c5TM
— RiD ThE RoCk™️ (@RidTheRock) February 9, 2025
Juventus bi eventualnom pobjedom stigao na 12. mjesto.
Prema podacima platforme “Halo, inspektore! koja je u Hrvatskoj organizirala bojkote trgovina, u razdoblju od tri sedmice potrošnja u toj zemlji smanjena je za ukupno 108 miliona eura, od čega je samo u tri petka bojkota pala za 75 miliona eura.
Od 19 analiziranih dana, u 16 dana zabilježen je pad potrošnje, javlja HRT.
Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli – objavila je platforma ‘Halo, inspektore’”, na Facebooku.
Iz inicijative ističu da je bojkot bio snažan alat trenutnog pritiska, no da je njegov domet vremenski ograničen. Iako treći petak nije imao istu masovnost kao prvi, njegov učinak bio je primjetan. Organizatori naglašavaju da nisu obeshrabreni i da ne odustaju od daljnjih akcija.
Bojkot je rezultirao određenim intervencijama – zamrzavanjem cijena pojedinih proizvoda i povećanjem akcijskih popusta. No, kako upozoravaju, te mjere su samo privremene i ne predstavljaju stvarno rješenje problema nekontroliranog rasta cijena.
Organizatori ističu da su dva cilja već ostvarena: pokazano je da potrošači imaju kolektivnu snagu i mogu se mobilizirati, a problem rasta cijena i neadekvatne regulacije postavljen je u fokus javnosti i nadležnih institucija.
Treći cilj, zaustavljanje rasta cijena i njihova stabilizacija, još nije postignut. Na nadležnima je da pronađu trajno rješenje, dodaju.
Potrošači još uvijek čekaju odgovor trgovaca na ključno pitanje: zašto su cijene proizvoda kojima je PDV smanjen na 5 odsto i dalje rasle, u nekim slučajevima više od 40 odsto? Odgovor na to pitanje krije se u pohlepi i oportunizmu, smatraju u inicijativi i najavljuju nastavak borbe za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.
Izvor: CDM