Govor mržnje opstaje, alat ugašen

Prvi sistematičan uvid u obim, obrasce i dinamiku govora mržnje na crnogorskom internetu nastao je u drugoj polovini prošle godine i, po svemu sudeći, tu je i stao. Izvještaj o onlajn praćenju govora mržnje za period jul–decembar 2025. pripremio je UNDP u saradnji s institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, uz analitičku i tehničku podršku kompanije Pikasa Analytics.

Inicijativa je sprovedena u okviru zajedničkog programa Ujedinjenih nacija „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira UN Fond za izgradnju mira. Praćenje, kako za Pobjedu navode iz institucije Zaštitnika, nakon isteka projektno dogovorenog perioda nije produženo.

Zašto uopšte mjeriti onlajn prostor

Motiv inicijative, kako objašnjavaju iz institucije Zaštitnika, bio je da se potvrde ili opovrgnu iskustvena zapažanja o sve izraženijem preseljenju govora mržnje u onlajn prostor.

Odavno izlazimo u javnost s tezom da se govor mržnje sve više seli u onlajn prostor s ciljem izbjegavanja odgovornosti, usljed nemogućnosti i nedostatka kontrole primarno društvenih mreža, a onda i portala koji nijesu registrovani u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi iz institucije Zaštitnika.

Dodaju da institucija kroz redovan rad postupa po pritužbama građana, ali da broj obraćanja nije dovoljan pokazatelj stvarne rasprostranjenosti pojave, jer se veliki broj slučajeva nikada ne prijavi.

Šta je i kako praćeno

Predmet monitoringa bili su komentari korisnika ispod objava na društvenim mrežama i na onlajn informativnim portalima. Praćenje je bilo fokusirano na dvije grupe platformi, Fejsbuk kao dominantnu društvenu mrežu u Crnoj Gori i onlajn portale kao sekundarni, ali stabilan izvor. Osnovna jedinica analize bio je incident, definisan kao pojedinačni komentar koji sadrži elemente govora mržnje; incidenti su razvrstavani po tematskim kategorijama – politička, etnička, nacionalna, vjerska, rodno zasnovana, homofobna i ksenofobna mržnja, ali i po stepenu ozbiljnosti. Kvantitativni pokazatelji dopunjeni su, kako navode, kvalitativnom analizom konteksta, naročito kod naglih porasta.

U posmatranom periodu zabilježen je kontinuirano visok obim onlajn komunikacije. Ukupan broj praćenih komentara kretao se na mjesečnom nivou između približno 330.000 i 450.000, odnosno oko 2,2 miliona za cijeli period. Iz institucije naglašavaju da taj broj predstavlja obim praćenih komentara, a ne broj potvrđenih slučajeva govora mržnje.

Svi softverski alati, dodaju, vlasništvo su kompanije Pikasa Analytics, razvijeni interno, nijesu otvorenog kôda niti donatorski finansirani, i nijesu dijeljeni, licencirani ni prenošeni trećim stranama, uključujući donatora. Riječ je, kako navode, o alatima koji su korišćeni i u drugim, sličnim rizičnim sredinama. Za stručnu podršku UNDP je angažovao eksperta iz ove oblasti, koji je davao inpute za prepoznavanje govora mržnje.

„Liči na“ 

Iz odgovora proizlazi važna ograda: softver ne donosi pravnu kvalifikaciju sadržaja. Njegova uloga je, kako objašnjavaju, da na osnovu dinamičkog rječnika ključnih riječi, AI modela za klasifikaciju, analize konteksta, ljudske verifikacije i doprinosa angažovanog eksperta detektuje obilježja govora mržnje ili drugih oblika netrpeljivog izražavanja. 

Pikasa Analytics nije vršila pravnu kvalifikaciju prekršaja ili krivičnog djela, već je detektovala sadržaj koji pokazuje obilježja ili liči na govor mržnje, dok konačnu pravnu ocjenu mogu dati isključivo nadležni organi – navode iz institucije Zaštitnika.

Zbog toga je, kažu, i sama institucija morala da zadrži distancu prema kvalifikaciji svakog pojedinačnog inputa kao govora mržnje. Doadaju da to ni na koji način ne osporava uvredljivost izraza koji su korišćeni kao osnov zaključaka. Uz to poručuju i da odsustvo pravne kvalifikacije ne znači da se registrovani primjeri s ekstremnim sadržajima i pozivima na nasilje mogu tretirati drugačije nego kao govor mržnje.

Bez broja kažnjivih slučajeva

Iz tih razloga, navode, nije moguće reći koliko bi registrovanih primjera moglo biti predmet prekršajnog ili krivičnog gonjenja: izvještaji ne sadrže pravnu kvalifikaciju pojedinačnih slučajeva, a dogovorena metodologija služila je analizi trendova, obrazaca i rizika. 

-Nije metodološki ispravno broj registrovanih incidenata izjednačavati s brojem potencijalno kažnjivih slučajeva – ističu iz te institucije.

Tri nivoa ozbiljnosti

Metodologija razlikuje tri nivoa ozbiljnosti. U kategoriju visoke ozbiljnosti spadaju sadržaji koji zbog poziva na nasilje najčešće predstavljaju krivično djelo – direktno podsticanje na nasilje, veličanje ratnih zločina ili dehumanizacija grupa poređenjem sa životinjama ili bolestima. Prema sumarnom izvještaju, takav visokointenzivni sadržaj čini približno pet do deset odsto registrovanih incidenata govora mržnje,a ne procenat ukupnog broja praćenih komentara.

Srednji nivo obuhvata prijeteći i neprijateljski jezik usmjeren ka zaštićenim grupama, na granici prekršaja i krivičnog djela, dok niski nivo čine uvrede, stereotipi i pogrdni izrazi koji, kako navode, doprinose normalizaciji stigme i predrasuda i izazivaju posebnu zabrinutost kada se javljaju učestalo ili u koordinisanom djelovanju. Mete su, prema izvještajima, najčešće bile etničke i nacionalne zajednice, politički protivnici, žene u javnom prostoru, LGBTQ osobe i vjerske zajednice.

Okidači i događaji

Metodologija je predviđala identifikaciju „okidača“, povezivanje naglih skokova onlajn govora mržnje s događajima u stvarnom svijetu. Iz institucije, međutim, izričito upozoravaju da izvještaji ne tvrde da onlajn govor mržnje uzrokuje fizičke incidente: pokazuju vremensku povezanost i korelaciju, ali ne dokazuju uzročnost.

Julski i septembarski nalazi, kako navode, pokazuju da eskalacije nijesu nužno vezane za pojedinačne događaje. U ta dva mjeseca nije bilo jednog dominantnog okidača, a obim je ostao visok. Riječ je, kažu, o stabilnoj „pozadinskoj buci“ netrpeljivog diskursa, oko identitetskih i istorijskih tema, i o kumulativnom efektu svakodnevnih rasprava. Avgust je obilježio porast vezan za postavljanje i potonje uklanjanje spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, uz nacionalističke i istorijski obojene narative. Oktobar je, s najvećim brojem jedinstvenih spornih komentara u periodu, obilježilo istovremeno djelovanje više okidača – Parada ponosa u Podgorici i bezbjednosni incident na Zabjelu s homofobnim, mizoginim, ksenofobnim i nasilnim narativima.

U novembru su nacionalističke i polarizovane reakcije generisali utakmica Crna Gora – Hrvatska i Njegošev dan. Decembar su obilježile višefazne eskalacije – protesti mještana Botuna protiv postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, grafit na Ambasadi BiH u Podgorici kojim se veliča genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, te policijska intervencija i hapšenja krajem mjeseca. Tada je, navode, učešće portala u ukupnom obimu govora mržnje dostiglo najviši nivo u posmatranom periodu.

Čemu mjerenje?

Na pitanje čemu služi mjerenje kada Zaštitnik nema monopol prisile, iz institucije odgovaraju da su prvi put dobili analitički uvid u trendovekada dolazi do porasta, koje teme predstavljaju okidače, na kojim se platformama sadržaj najčešće pojavljuje i prema kojim grupama je usmjeren. Istraživanje, naglašavaju, nije bilo zamišljeno kao mehanizam za identifikaciju i procesuiranje pojedinaca: dobijali su agregirane analitičke nalaze o trendovima, intenzitetu i obrascima, a ne baze pojedinačnih objava ni spiskove korisnika. Cilj, kažu, nije bio da ombudsman preuzme ulogu policije ili tužilaštva, već da se prepoznaju rizični periodi, pruži rano upozorenje institucijama i omogući donošenje politika zasnovanih na podacima.

Uporedo je, dodaju, rađena i analiza tretmana govora mržnje u političkom, odnosno parlamentarnom diskursu jer dio javnosti društvena kretanja doživljava kao odraz političkih. Iz institucije podsjećaju i da su regionalne inicijative slične ovoj uglavnom bile izraz konkretnih projekata i eksterne finansijske podrške.

Među preporukama su prioritetno usmjeravanje mjera na Fejsbuk, kroz saradnju s platformom i administratorima stranica; pojačana i kontinuirana moderacija na stranicama s najvećim obimom toksičnih komentara; mehanizmi brze reakcije tokom rizičnih događaja poput sportskih susreta, protesta i simboličkih incidenata; korišćenje relativno mirnih perioda za preventivne kampanje i kontragovor; fokus na smanjenje svakodnevnih uvreda niskog intenziteta, a ne samo ekstremnog sadržaja; posebne mjere zaštite žena i LGBTQ osoba u onlajn prostoru; poziv javnim akterima i političarima da ne podstiču polarizaciju i da javno osuđuju govor mržnje; jačanje kapaciteta portala za dosljednu moderaciju komentara; podrška digitalnoj pismenosti i dijalogu zasnovanom na poštovanju, kao i saradnja platformi, medija, civilnog društva i institucija.

Praćenje, kako navode, nije nastavljeno po isteku projekta. Iz institucije Zaštitnika ocjenjuju da bi bilo dobro uspostaviti sličan mehanizam i van projektnog okvira, ali to, kažu, zavisi od dodatnih sredstava i zahtjeva nosilaca licence za softver.

Izvor: Pobjeda