Pet godina je prošlo od ubistva saudijskog disidenta i novinara Džamala Kašogija. To je najpoznatiji slučaj kršenja ljudskih prava od strane Saudijske Arabije, ali čini se da je poslednjih godina svijet usmjerio pažnju na druge stvari – poput potencijalne normalizacije odnosa s Izraelom ili mogućeg odbrambenog pakta između Rijada i Vašingtona, piše Dojče Vele.
O slučaju Kašogi, novinari ovog medija razgovarali su sa dvoje aktivista.
„Svjesni smo realnosti svijeta u kojem živimo i da vlade moraju sarađivati sa Saudijskom Arabijom. Ali kada se radi o diktaturama i autokratskim režimima, ignorisanje ljudskih prava i osnovnih demokratskih vrijednosti ne služi strateškim ciljevima”, kaže Abdula Alaud, iz The Freedom Initiative sa sjedištem u SAD.
Abdula Alaud živi u Vašingtonu, a njegov otac, stručnjak za islam Salman Alaud – još uvjek je politički zatvorenik u saudijskom zatvoru. Uhapšen je 2017. jer je napisao tweet u kojem se založio za miran suživot Katara i drugih država Persijskog zailva.
„Čak i u trenutnoj politici, uvjereni smo da postoje mogućnosti za saradnju sa Saudijskom Arabijom, a da pritom ne budemo naivni. Možete kupovati saudijsku naftu i u isto vrijeme kritikovati ozbiljna kršenja ljudskih prava. Saudijska Arabija je uticjana, ali svijet – posebno EU, UK i SAD – takođe ima uticaj na Saudijsku Arabiju i trebalo bi da ga koristi”, kaže Lina al-Hatlul iz organizacije ALQST, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Al-Hatlul se godinama bori za pravdu za svoju sestru Ludžain koja se zalagala za ukidanje zabrane vožnje ženama u Saudijskoj Arabiji i zbog toga bila u zatvoru gotovo tri godine. Više nije u zatvoru, ali ne smije da napusti zemlju.
Džamal Kašogi je 02. oktobra 2018. otišao na prethodno dogovoreni sastanak u saudijski konzulat u Istanbulu – da podigne dokument u razvodu kako bi mogao oženiti tursku državljanku Hatidže Čengiz.
Kašogi je bio poznat u Saudijskoj Arabiji. Njegova porodica je bila bliska saudijskoj kraljevskoj porodici, ali dok je prestolonaslednik Mohamed bin Salman još bio na početku svog uspona, pao je u nemilost.
Kašogi je 2017. emigrirao u SAD, i u svojim kolumnama u Vašington Postugdje počeo da otvorenije kritikuje Saudijsku Arabiju. Hatidže Čengiz je upoznao 2018. i zaprosio je. To je bio razlog zbog kojeg ga je, kako kaže Čengiz, ona deset sati čekala ispred saudijskog konzulata tog 2. oktobra Ali on nikada nije izašao.
U narednim mjesecima uslijedile su senzacionalne optužbe i demanti – što je na kraju kulminiralo zaključkom da je Kašogi ubijen u prostorijama saudijskog konzulata u Istanbulu. Tijelo mu je bilo raskomadano i nikada nije pronađeno.
Nakon što su u javnost izlazili sve jeziviji detalji, Saudijska Arabija progovorila je o operaciji koja se “otela kontroli” koju su izveli agenti, ali bez znanja vrha zemlje. Bin Salman je negirao bilo kakvu umiješanost.
Suđenja, prekinuti procesi i optužnice
Saudijska Arabija je – nakon suđenja iza zatvorenih vrata – decembra 2018. za ubistvo Kašogija osudila na smrt pet osoba, a još tri osobe su osuđene na zatvorske kazne od 7 do 10 godina. Smrtne kazne kasnije su preinačene u kazne od po 20 godina zatvora. Saudijske vlasti su slučaj proglasile okončanim. Kašogijevo četvoro odrasle djece koja žive u Saudijskoj Arabiji u međuvremnu su primila milionsku odštetu za očevo ubistvo.
Turska je 2020. pokrenula proces protiv 26 saudijskih državljana u odsustvu. Saudijci su odbili ih izruče Turskoj. Ali, početkom 2023. proces je prekinut – jer optuženi nisu prisutni na suđenju. Međutim, organizacije za ljudska prava tvrde da iza ove odluke stoje politički motivi jer su se Turska i Saudijska Arabija u međuvremenu ponovno približile.
U SAD, Čengiz i NVO Democracy for the Arab World Now (DAWN), čiji je suosnivač Kašogi, podnjeli su građansku tužbu. Međutim, krajem 2022. vlada SAD je tužbu odbacila uz obrazloženje da Bin Salman, kao šef države, uživa imunitet. Princ je imenovan za premijera Saudijske Arabije u septembru 2022.
U međuvremenu je izašlo na vidjelo da je Kašogi uprkos verdibi s Čengiz, 2018. već bio oženio Egipćanku Hanan Elatr. U junu 2023. ona je podnjela građansku tužbu protiv izraelske špijunske firme NSO Group koja je navodno na njen telefon instalirala zloglasni špijunski softver Pegaz To je, kako kaže, omogućilo saudijskim vlastima da prate Kašogija. NSO Group negira optužbe.
Tokom izborne kampanje 2020. Džozef Bajden je zaprijetio da će zbog ubistva Kašogija Saudijsku Arabiju izolovati u svijetu. Ali prije desetak dana, njegova administracija je povodom državnog praznika kraljevine saopštila da SAD „veoma cijene dugotrajne odnose sa Saudijskom Arabijom u proteklih osam decenija”.
Pritom u izvještaju šefa nacionalne obavještajne službe SAD iz 2021. piše:
„Pretpostavljamo da je akciju odobrio Mohammed bin Salman. Krajnje je nevjerovatno da bi predstavnici Saudijske Arabije izveli takvu akciju bez odobrenja prestolonaslednika”.
IZVOR: Dojče Vele
Rukometaši Lovćena savladali su Sutjesku u Nikšiću, rezultatom 40:28, u posljednjem kolu jesenjeg dijela šamionata.
Aktuelni prvak na zimsku pauzu ide sa osam pobjeda i jednim porazom, odnosno istim učinkom kao podgorička Budućnost.
Ekipa Filipa Popovića već do poluvremena završila je posao u sablasno praznoj i hladnoj dvorani Sportskog centra u Nikšiću. Raznovrsnim napadima i veoma dobrom odbranom prednost cetinjskog tima nakon prvih 30 minuta iznosila je 11 golova – 22:11.
Lovćen je u nastavku spustio gas, ali je i pored toga povećao višak koji je na kraju meča iznosio 12 golova.
Najbolji u redovima pobjedničke ekipe bili su Aleksa Perišić sa sedam i Đorđo Perunučić sa šest golova. Dobru partiju pružio je i golman Vuko Borilović koji je sakupio 14 odbrana.
Kadeti bez greške
Kadetski sastav Lovćena na zimsku pauzu ide sa devet pobjeda iz isto toliko mečeva.
U utakmici devete runde lider je bio više nego ubjedljiv protiv Sutjeske – 40:16.
Ekipu Miloša Vulićevića do pobjede su vodili Matija Kapićić sa sedam i Luka Kaluđerović i Nemanja Jovanović sa po šest golova.
Postepeno naoblačenje, prijepodne na primorju, a od sredine dana u većem dijelu zemlje kiša, u južnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, sapšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 10, najviša dnevna od 4 do 14 stepeni.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Notre Dame de Paris Reborn pic.twitter.com/WS5eNBq9nx
— 옥시마 – French expat in Korea (@yangeulna) December 7, 2024
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?