Foto: Handout / AFP / Profimedia
Asteriks, najpoznatiji Gal na svijetu, ovog oktobra puni 65 godina, ali ne planira da se penzioniše skoro.
On i njegov najbolji prijatelj Obeliks i dalje su u svom nepokorivom selu, mlate Rimljane i povremeno otkrivaju nove zanimljive kulture koje često ne razumiju.
Čitaoci su se prvi put susreli sa njima krajem 1959. godine u francuskom časopisu „Pilot”, gdje su dogodovštine izlazile u nastavcima, od kojih je 1961. skupljena prva cijela epizoda pod nazivom „Asteriks galski junak”.
U njoj smo vidjeli da se radnja dešava 50. g.p.n.e, kada Cezarove legije nijesu pokorile samo jedno galsko selo koje se ne da i zagorčava život vojnicima u okolnim utvrđenjima.
Selo hrabrih Gala ne da se prije svega iz inata, ali glavna pomoć u tome im je čarobni napitak druida Aspiriniksa, od koga dobijaju nadljudsku snagu.
I nakon što je oduševio rodnu Francusku, Asteriks je krenuo da polako osvaja cio svijet, jer su ubrzo došli prevodi na mnoge jezike, a danas ga možemo čitati na više od 120 jezika i dijalekata.
Autorski dvojac Rene Gosini i Alber Uderzo su ovdje primijenili oprobani recept iz svog prvog stripa, „Umpah-Pah“, a koji podrazumeva prije svega dosta zdravog i efektnog humora.
Hrabri mali Gal je ujedno i vrlo mudar i skroman, dok je njegov drug iskren i posvećen njemu, čak i nakon neke beznačajne svađe, ali na kraju dana uvijek prevlada sloga i drugarstvo.
Serijal je pogodan za ljude svih uzrasta i mlađi čitaoci u njemu mogu da pronađu brojne pouke i tako zavole stripove i čitanje uopšte, dok su reference i omaži tu za one nešto starije.
Asteriks se na našim prostorima pojavljuje od 1966. godine, kada je on nazvan Zvjezdoje, Obeliks Trboje i ostala imena su vrlo čudna i drugačija od onih koje poznajemo danas.
Od tada se pojavljuje u brojnim revijama, među kojima su „Plavi Vjesnik”, „ZOV STRIP”, „Panorama”, „Stripoteka” i „Politikin zabavnik”.
Serijal „Asteriks” je najprodavaniji evropski stripski serijal na svijetu i drugi najprodavaniji na svijetu nakon mange „One Piece”.
Uskoro nas očekuje šesti po redu igrani film, novi animirani film i animirana serija koja će se emitovati na Netfliksu.
Izvor: Citymagazine.rs
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija spremilo Nacrt Zakona o visokom obrazovanju Crne Gore.
Nakon postignutog konsenzusa i niza sastanaka šire radne grupe koja je radila na pripremi novog nacrta Zakona o visokom obrazovanju došlo se do konkretnih predloga koji su unjeti kroz novi nacrt Zakona o visokom obrazovanju. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u skladu sa Uredbom o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, pokrenulo je Javnu raspravu o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju koja počinje dana 29.10.2024. i trajaće do 18.11.2024. godine i sprovodi se u skladu sa Programom javne rasprave – navode u saopštenju.
Nacrtom zakona o visokom obrazovanju, definisano je da se studijski programi realizuju kao dodiplomski, postdiplomski i doktorski. Predviđeno je da se umjesto dosadašnjeg modela 3+2+3, uvodi fleksibilan model studija gdje bi se dodiplomske studije realizovale u trogodišnjem trajanju, postdiplomske studije bi se realizovale kao jednogodišnje ili dvogodišnji studijski programi, dok bi se doktorske studije, kao i do sada, realizovale kao trogodišnje studije.
Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu dodiplomskih studija. Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenja za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti.
Nacrtom zakona definisani su ispitni rokovi na način da su osnovni ispitni rokovi januarski, junski i septembarski. U septembarskom ispitnom roku student ima pravo da polaže sve ispite i predispitne provjere (kolokvijumi i završni ispiti) koje je prijavio u toj studijskoj godini a koje nije polagao ili položio u januarskom, odnosno junskom roku, u skladu sa posebnim aktom ustanove.
Po prvi put je propisan rok za završetak studija, odnosno da status studenta prestaje ako student ne završi studijski program u roku koji je dvostruko duži od vremena predviđenog za trajanje studijskog programa, ne računajući vrijeme mirovanja statusa studenta u skladu sa statutom ustanove.
U cilju obezbjedjivanja samostalnosti i objektivnosti rada Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, predviđene su značajne izmjene u okviru kojih je predviđeno uspostavljanje organa Agencije: Upravnog odbora, direktora i Akreditacionog odbora. Stručno tijelo Agencije će biti Akreditacioni odbor, čija će nadležnost biti odlučivanje i donošenje odluka o svim najznačajnijim pitanjima koja se odnose na akreditaciju/reakreditaciju, kao i obezbjeđivanje i unapređenje rada i kvaliteta ustanova visokog obrazovanja.
Predloženim Nacrtom zakona bliže se definišu uslovi za osnivanje ustanova visokog obrazovanja, obavljanje djelatnosti van sjedišta ustanove, odnosno da ustanova visokog obrazovanja ne može imati područno odjeljenje van sjedišta ustanove.
Takođe, predloženim tekstom zakona bliže se definiše zabrana rada ustanove, kao i razlozi za ukidanje ustanove i studijskog programa.
Jedna od novina koja je predložena je da uvodi nova nadležnost Savjeta za visoko obrazovanje da daje mišljenje o akademskim zvanjima lica koja nisu birana u skladu sa uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Crne Gore.
U okviru Javne rasprave održaće se Okrugli sto o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju, u utorak, 12. novembra u 10h, u velikoj sali Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (Vaka Đurovića bb).
Izvor: DAN
Povodom teksta koji je izašao na portalu Cetinjski list, a tiče se intervjua direktora Državnog arhiva Danila Mrvaljevića, reagovali su radnici Državnog arhiva.
Reagovanje prenosimo bez uredničkih intervencija:
Naime, iskaz na samom početku intervjua da u Državnom arhivu rade „neznaveni“, neodgovorni i nedisciplinovani službenici naišao je na veliko razočarenje i osudu.
Ova generalizovana apstrakcija izaziva negativnu percepciju javnosti i anulira sve ono što su arhivski službenici godinama predano radili i stvarali da bi postali „vidljivi“.
Moramo reći da sve čime se predstavila naša ustanova u državi i u inostranstvu proizvod je dugogodišnjeg stručnog rada i zalaganja arhivskih službenika.
Korisnici arhivske građe su uvijek imali riječ hvale, citiramo riječi Velimira – Dude Vujačića iz knjige ,,Obnova crnogorskog kraljevstva i jubilarne svečanosti 1910,,.
,,Stvaralac nikada nije sam. Pisci lijepe književnosti stvaraju svoje imaginarne likove, a istraživači se druže sa mnogim dobrim i vrijednim ljudima koji im nesebično pomažu da dođu do cilja. Ti dobri i vrijedni ljudi upućuju ih na mjesta prekrivena arhivskom prašinom sa mirisom vjekova, pozajmljuju im svoje predmete, dokumenta, fotografije…Da nije tih i takvih, dobrih i vrijednih ljudi kojima ništa nije teško i koji su srećni kad mogu da pomognu, ne bi bilo ove knjige.,,
Pored ovoga citata o radu službenika Državnog arhiva govore još mnoge recenzije i preporuke brojnih istraživača sa skoro svih kontinenata koji su svjedočili o prijatnoj atmosferi za rad u arhivu, stručnosti i kompetenciji njegovih službenika.
Iz tog razloga ni u kom slučaju ne možemo prihvatiti ni dozvoliti da se rad generacija arhivskih službenika koji su prošli kroz našu ustanovu – u sedam i po decenija našeg postojanja, ostavili trag, na bilo koji način nipodaštava i bagateliše – stoji u reagovanju koje potpisuju Ana Pejović, Vesna Đuričković, Jasna Cvetković, Željka Đurović, Vukota Vukotić, Zorica Babić, Valentina Martinović Kaluđerović i Lazar Kapisoda.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za petak, u 13 časova, sjednicu kolegijuma šefa parlamenta na kojoj bi trebalo da se raspravlja o Mandićevoj odluci da iz hola zakonodavnog doma ukloni crnogorsku zastavu, te o premještanju crnogorske zastave iz Bijelog salona.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, zahtjev za održavanje sjednice kolegijuma podnio je juče poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS).
Izvor “Vijesti” iz te najjače opozicione stranke rekao je da će oni zahtijevati da se “istorijske zastave vrate gdje su bile”, te da će u odnosu na odgovor na njihove zahtjeve planirati naredne poteze.
Sagovornik je dodao da su u međuvremenu zastava koju je uklonio Mandić i na njeno mjesto stavio sliku “Skadarsko jezero” Petra Lubarde, te zastava koja se nalazila u Bijelom salonu – premještene u hodnik Skupštine u kom se nalaze poslanički klubovi DPS-a i vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES).
“Otvorićemo temu o konstantnim provokacijama koje neće prestati, već će se intenzivirati s ciljem da produkuju nestabilbost”, poručio je izvor “Vijesti”.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da hitno reaguje na “ćutanje administracije koje ometa naše pravo i pravo javnosti da dobijemo pristup informacijama od javnog značaja”.
Ta NVO je saopštila da već 40 dana ne mogu dobiti od Ministarstva kulture i medija informacije i relevantne dokumente o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen-obilježja bivšem mitropolitu-crnogorsko primorskom Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju.
“Ministarstvo kulture i medija nije u zakonskom roku od 15 dana odgovorilo na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijet 20. septembra. Upravo zbog toga, CDT je 8. oktobra AZLP podnio žalbu. Međutim, AZLP nam do danas nije dostavila rješenje, iako je zakonom propisano da je AZLP dužna da po žalbi donese rješenje i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe”.
Kažu da su, konkretno, od Ministarstva tražili vjerodostojne kopije: prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21. avgusta koje je poništeno; zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen-obilježja; kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala taj zahtjev; kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.
CDT poručuje da ovakvo ponašanje institucija predstavlja grubo kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i da urušava povjerenje građana u rad uprave. “Iako smo više puta apelovali na Ministarstvo da poštuje zakonom utvrđene rokove, oni uporno ignorišu naše zahtjeve, čime dodatno potvrđuju praksu netransparentnosti i opstruiranja prava na pristup informacijama.”
Pozvali su Agenciju da bez odlaganja odluči po njihovoj žalbi jer, kako kažu, odgađanje rješavanja ovako važnog pitanja šalje jasnu poruku da pravo građana na informacije nije u fokusu institucija.
Rekli su da će CDT, “ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi”, iskoristiti sva zakonska sredstva, uključujući i mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom.
“Transparentnost nije samo obaveza prema zakonima, već i prema građanima/kama koji finansiraju rad ovih institucija i koji imaju pravo na istinite i blagovremene informacije”, kažu iz te NVO.
Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, organizuje promociju projekta Bobana Batrićevića pod nazivom “Intelektualna kritika fašizma od 1933. do 1941. godine u Crnoj Gori”. Ovim događajem zvanično počinje program povodom obilježavanja 13. novembra – Dana Prijestonice.
Promocija projekta održaće se u petak, 1. novembra, od 18 časova u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Projekat obuhvata analizu intelektualnog otpora fašizmu u tom periodu.
Fokusiraće se na lokalne, kao i šire kulturne i političke kontekste, sa ciljem da se osvijetli otpor i kritika fašističkih ideja.
Boban Batrićević rođen je 1988. godine na Cetinju. Crnogorski je istoričar, civilni aktivista i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Autor je više od pedeset naučnih radova, a od 2019. do 2022. godine radio je na projektu Češke akademije nauka pod nazivom “Jews in Montenegro: From invisibility to community”. Takođe je bio član UNESCO radne grupe za obnovu jugoslovenskog paviljona u Memorijalnom centru Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. Do sada je objavio tri autorske monografije i dva kopriređivačka izdanja, a član je naučne redakcije časopisa “Journal of Balkan and Black Sea Studies”. Pored akademskog rada, aktivan je u civilnom sektoru, a 2022. godine izabran je za potpredsjednika Crnogorskog PEN centra. Redovni je kolumnista crnogorskog portala Antena M.
Multidisciplinarni tim za sprečavanje zloupotrebe droga održao je sastanak u zgradi Prijestonice Cetinje, sa ciljem zajedničke borbe protiv zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i unaprjeđenja kvaliteta života korisnika i njihovih porodica. Ovaj tim čine predstavnici Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje, Doma zdravlja, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, Kancelarije za ljudska i manjinska prava i prevenciju bolesti zavisnosti, kao i NVO Preporod.
Tokom sastanka, članovi tima su razmijenili svoja iskustva i sagledali trenutnu situaciju u oblasti bolesti zavisnosti. Identifikovali su ključne izazove s kojima se suočavaju korisnici psihoaktivnih supstanci, kao i njihove porodice. Uvažavajući složenost ovog problema, tim je fokusiran na razvijanje strategija koje će omogućiti efikasnije pristupe i podršku onima koji se bore s ovom teškom situacijom, saopšteno je iz gradske uprave.
Jedna od centralnih tema bila je rad Savjetovališta za djecu i mlade koji se suočavaju sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. Pilot projekat, koji je započeo u martu 2024. godine, pokazao je izuzetne rezultate, te će se njegov rad nastaviti i u 2025. godini. Ovaj savjetodavni centar pruža podršku ne samo mladima koji su korisnici PAS već i mladima koji su u riziku, kao i članovima njihovih porodica, čime se dodatno jača socijalna kohezija i podrška u zajednici – navodi se u saopštenju.
Dodaju da su na sastanku predložene konkretne inicijative za buduće djelovanje.
Aktivnosti će se usmjeriti na stvaranje podržavajuće i inkluzivne zajednice, pružajući priliku svima kojima je potrebna pomoć da dobiju neophodnu podršku za oporavak. Ova saradnja između različitih institucija i organizacija predstavlja važan korak ka smanjenju zloupotrebe droga i poboljšanju kvaliteta života u našoj zajednici – zaključuje se u saopštenju iz gradske uprave.