U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje obje vrste benzina, dok će cijena eurodizela biti bez promjena, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Litar obje vrste benzine poskupiće dva centa i BMB 98 koštaće 1,56 eura, a BMB 95 1,52 eura.

U ovom obračunskom periodu cijena eurodizela se neće mijenjati i dalje će koštati 1,43 eura po litru.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivate, naredni obračun će se obaviti 24. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 25. februara.

Iz Ministarstva su kazali da od danas započinje proces ostvarivanja uslova za formiranje strateških rezervi naftnih derivata, kroz prikupljanje naknade na maloprodajnu cijenu naftnih derivata.

Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – navodi se u u saopštenju Ministarstva.

Pored toga, uspostavljanje rezervi usklađeno je sa praksama Evropske unije, gdje zemlje članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.

Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade  u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore. Napominjemo da će naknadu prikupljati uvoznici naftnih derivata i da ista predstavlja mehanizam zakonom predviđen za finansiranje rezervi, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom EK za prevazilaženje energetske krize kojom je 7.5 miliona predviđeno takodje za ovu namjenu. Takođe, napominjemo da je izbor izvođača radova za rekonstrukciju skladišta u toku – zaključili su iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Neformalna grupa studenata “Kamo śutra” pozvala je građane iz svih crnogorskih gradova na zajedničku blokadu, u četvrtak 13. februara, od 11 do 17 časova i 26 minuta, ispred Vlade Crne Gore.

Vidimo se u četvrtak u Podgorici. Danas ćemo biti sa građanima na blokadama na Cetinju i u Nikšiću. Svi na ulice” – napisali su na društvenoj mreži “X”.

Kako su naveli, već pet dana se blokiraju ulice u gradovima Crne Gore a Vlada očigledno ostaje slijepa i nijema. Ćute u nadi da ćemo zaboraviti – naveli su u objavi.

Nastup na Super Bowl Halftime Show-u je jedno od najvažnijih muzičkih dešavanja godine, a Kendrick Lamar je 2025. godine pokazao zašto je upravo on bio pravi izbor. Reper koji ne prestaje da pomjera granice hip-hopa održao je solo nastup u Nju Orleansu, a na scenu je izašao uz moćnu postavku inspirisanu bojama američke zastave. 

Setlista je obuhvatala pjesme sa njegovog novog albuma GNX, kao i neke od najvećih hitova iz ranijih faza karijere, uključujući DNA, Peekaboo, Squabble Up i Humble.

„Želim da sviram njihovu omiljenu pjesmu… ali znate da oni vole da se tuže“, rekao je Kendrik Lamar tokom svog nastupa na poluvremenu Superboula.

Svi su znali na šta misli. Pjesma „Not Like Us“ bila je jedna od prošlogodišnjih hitova, koji je zaradio milijardu strimova na Spotifaju i pet Gremi nagrada, uključujući pjesmu godine.

Upravo u toj pjesmi Lamar repuje protiv repera Drejka sa kojim je bio u sukobu prethodne godine. „Not like us“ pjesma je postala hit i podijelila je Ameriku na pola, pošto je jedna polovina bila uz Kendrika, dok je druga bila uz Drejka.

Lamar je nastupao na ogromnoj iks-oks tabli, a glumac Semjuel L. Džekson je vodio program.

Kada je pjesma konačno odsvirana na poluvremenu, Kendrik je autocenzurisao najsporniji tekst, u kojem Drejka naziva „sertifikovanim pedofilom“.

Drejkovi advokati tuže Lamarovu izdavačku kuću Universal Music Group zbog pjesme, optužujući ga da pokušava da „napravi viralni hit“ od pjesme koja iznosi „lažne navode“ o reperu.

Nastup je ispunjen iznenađujućim pojavljivanjem teniske zvijezde Serene Vilijams, koja je ranije bila u vezi sa Drake-om, koja je izvodila Crip Valk – ozloglašeni plesni pokret Los Anđelesa.

Reper je iznenadio publiku s gostom iznenađenja. Na pozornicu je izveo pjevačicu SZA-u s kojom je otpjevao pejsme „Luther“ i „All Stars“, prenosi BBC.

Izvor: Agencije, N1 Beograd, BBC

Vinsent Lemark Burel, iz američke savezne države Džordžije, za kojeg su vlasti navele da je držao više od 100 pasa u okrutnim uslovima u svom domu, osuđen je na 475 godina zatvora nakon što je prošlog mjeseca proglašen krivim za borbe pasa i okrutnost prema životinjama, saopštili su tužitelji.

Kako piše Njujork tajms, Vinsent Lemark Burel, 57, iz grada Dalas u Džordžiji, proglašen je krivim za 93 tačke optužnice za organizovanje borbi pasa i 10 tačaka za okrutnost prema životinjama.

Presuda je donesena nakon četvorodnevnog suđenja tokom kojeg su vlasti navele da su 2022. godine pronašle 107 pasa, od kojih su mnogi bili pothranjeni, puni ožiljaka i bez zuba, vezani lancima u njegovom dvorištu, navodi se u saopštenju Kancelarije državnog tužilaštva okruga Paulding. Sudac Dean C. Bucci izrekao je Burelu maksimalnu moguću kaznu.

Izvor: Index.hr

Cnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji živi u Njemačkoj, predstavio je prvog crnogorskog AI asistenta chatbota-Vladimir Dukljanski, baziranog na MontengroGPT.

Ovo nije samo tehnološki projekat, ovo je kulturna i jezička revolucija koja će osigurati da crnogorski jezik ne samo preživi, već i napreduje u digitalnom dobu.

Revolt

Kad je prvi put testirao ChatGPT, Kapisodu je poražavalo kako jedan tako napredan sistem ne prepoznaje naš jezik.

Iz ličnog revolta i prkosa prema negatorima crnogorskog jezika, rodila se ideja o stvaranju prve crnogorske vještačke inteligencije – MontenegroGPT i AI asistenta Vladimira Dukljanskog, koji ne samo da prepoznaje, već i čuva, njeguje i promoviše crnogorski jezik u njegovoj posebnosti. Nijesmo mogli dozvoliti da globalna tehnologija zaobiđe naš jezik. Ako veliki svjetski modeli ne prepoznaju crnogorski jezik, mi ćemo stvoriti svoj. To je moj doprinos u borbi protiv svih koji Crnu Goru ne mogu gledati očima – poručuje Kapisoda dodajući da ovo nije samo tehnološki odgovor – već je čin digitalnog kulturnog otpora i očuvanja crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta – kazao je Kapisoda za Pobjedu.

Ono što izdvaja MontenegroGPT od drugih AI sistema jeste njegova potpuna posvećenost crnogorskom jeziku. Za razliku od globalnih AI platformi, on je specijalizovan za razumijevanje i očuvanje autentičnog crnogorskog jezika, uključujući sve njegove dijalekte i specifičnosti.

Posebnost ovog sistema leži u njegovoj sposobnosti da prepoznaje i koristi izvorne crnogorske riječi i izraze. V. Dukljanski i MontenegroGPT nije samo tehnološka inovacija, već i kulturološki čuvar našeg jezičkog identiteta. Pogotovo sada kada jedna klika negira crnogorski jezik. Značajna prednost ovog AI asistenta je njegova preciznost i pouzdanost. Zahvaljujući naprednim sigurnosnim protokolima, sistem je dizajniran da minimizira tzv. AI halucinacije – pojavu kada vještačka inteligencija generiše netačne informacije. Vladimir Dukljanski će radije priznati da nešto ne zna, nego pružiti netačan odgovor – objašnjava Kapisoda.

U tehničkom smislu, Vladimir Dukljanski funkcioniše kroz složenu mrežu neuronskih sistema, koristeći napredne algoritme za obradu prirodnog jezika.

Njegova arhitektura počiva na dubokom učenju, što mu omogućava ne samo da razumije, već i da uči iz svake interakcije. Sistem je posebno treniran na bogatoj bazi crnogorskog jezika i njegovih dijalekata, što mu daje jedinstvenu sposobnost da prepoznaje i generiše autentični crnogorski jezik. Ono što čini ovaj sistem posebnim jeste njegova sposobnost da kroz transformersku arhitekturu obrađuje tekst na više nivoa, analizirajući kontekst i nijanse jezika. Zahvaljujući višeslojnom sistemu za analizu, Vladimir Dukljanski može da razumije različite crnogorske dijalekte, pruža precizne odgovore i automatski koriguje jezičke greške – kaže naš sagovornik.

Zbog ograničenog vremena koje je imao, usljed porodičnih i obaveza prema svom redovnom poslu, morao je MontenegroGPT trenirati u kratkim periodima koje je uspijevao izdvojiti.

Prvi i najveći izazov bio je ograničena količina digitalnih tekstova na crnogorskom jeziku koja je meni bila dostupna. Za razliku od velikih svjetskih jezika koji imaju ogromne baze podataka, crnogorski jezik ima znatno manji korpus digitalnog sadržaja. Drugi značajan izazov bio je očuvanje autentičnosti jezika. Morao sam biti posebno oprezan da sistem prepoznaje i pravilno koristi specifična slova crnogorskog jezika poput ś i ź, kao i da razumije različite dijalekte i lokalne izraze – objašnjava Kapisoda.

Ovo nije samo biznis projekat – ovo je kulturološka misija. Svaki euro uložen u očuvanje našeg jezika kroz savremene tehnologije je investicija u budućnost crnogorskog kulturnog identiteta – kazao je Kapisoda.

Kapisoda je redovan govornik i učesnik na mnogim prestižnim konferencijama i događajima vezanim za vještačku inteligenciju, blockchain tehnologije i digitalno upravljanje znanjem. Njegov doprinos na polju inovacija prepoznat je globalno.

Izvor: Pobjeda

U pripremi je rimejk jednog od značajnih djela jugoslovenske kinematografije, horora Leptirica.

Djelo reditelja Đorđa Kadijevića iz 1973. godine među obožavateljima ovog žanra ima kultni status te se još uvijek nalazi na međunarodnim listama najstrašnijih filmova svih vremena. Spomenuti naslov poslužio je i kao inspiracija za aktuelni hit ovog žanra – Nosferatu.

Kadijevićev, ne mali skup filmova pretežno ovog žanra, snimljenih je uglavnom sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Iako je tehnički riječ o rimejku istoimenog njemačkog filma iz 1922. godine, temeljenog na romanu Drakula, irskog pisca Brama Stokera, reditelj Robert Egers je u više navrata istaknuo kako je Leptirica uveliko uticala na njegovu estetiku i autorski potpis.

Film Leptirica nastao je prema pripovijetci Milovana Glišića “Posle devedeset godina”, koju je srpski pisac napisao davne 1880. godine prema narodnim legendama o vampirima. U glavnim ulogama gledali smo Petra Božovića, Mirjanu Nikolić, Slobodana Perovića, Vasju Stanković i Tanasija Uzunovića.

Radnja se odvija u selu u kojem mladić Strahinja silom prilika biva primoran oženiti se za djevojku Radojku. Potpuno nesvjestan kako je ona zapravo vampirica… Sava Savanović, glavni antagonist Leptirice, najpoznatiji je srpski vampir koji je, navodno, stvarno živio u selu Zarožje, gdje je opsjedao lokalni mlin uz rijeku Rogačicu. Zanimljivo je da je vodenica, koju imamo priliku vidjeti u filmu i danas sačuvana te je svojevrsna memorabilija ovog naslova.

Djelo reditelja Đorđa Kadijevića iz 1973. godine među obožavateljima ovog žanra ima kultni status te se još uvijek nalazi na međunarodnim listama najstrašnijih filmova svih vremena.

Izvor: Raport.ba