Proces proširenja nije samo u interesu Zapadnog Balkana, već i Evropske unije (EU), kazao je premijer Dritan Abazović, navodeći da je 2030. godina, do kada bi EU trebalo da bude spremna da prihvati nove članice, za Crnu Goru predaleko.
Abazović je, na panelu na Bledskom strateškom forumu, rekao da je Crna Gora “evro-optimistična” država.
Kako je naveo, ako postoji država koja je savršena da oživi proces proširenja, to je Crna Gora.
“Nemamo problema sa komšijama, konačno smo isporučli rezulate u domenu borbe protiv kriminala i korupcije. Ali ponekad EU lideri ne znaju šta žele. Mi znamo šta želimo, ali nijesam siguran da to važi za EU lidere”, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, proces proširenja je dvosmjerna ulica.
“Proces proširenja nije samo u interesu Zapadnog Balkana, već je i u interesu EU da intergriše Zapadni Balkan”, ocijenio je Abazović.
To je, kako je rekao, pitanje budućnosti, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
“Ako nešto ne promijenimo, budite sigurni da će nakon toga doći do nekog euroskepticizma, pa će treće strane moći da se umiješaju u unutrašnje stvari ZB”, smatra Abazović.
On je rekao da je u interesu EU da ima više članova.
Komentarišući izjavu predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela da bi EU trebalo da bude spremna da prihvati nove članove do 2030. godine, Abazović je kazao “da je 2030. za nas predaleko”.
“Ne možemo mijenjati mišljenje EU, ali je ključno da znamo šta su pravila. Nije fer da se od nas traži nešto, pa da se, nakon što to uradimo, kaže: “To je dobro, ali sada nije trenutak za nešto više””, naveo je Abazović.
On je rekao da Vlada Crne Gore nije sebična u kontekstu evropskih integracijama i da podržava Ukrajinu i sve ostale evropske države da nastave sa integracijama.
“Ali nije dobra ideja da se čeka na neki konflikt na Zapadnom Balkanu i da se nakon toga probudi i kaže: “Hajde da primimo ove države u EU””, kazao je Abazović.
Premijerka Srbije Ana Brnabić navela je da u toj državi postoji ogroman euroskepticizam, zbog dugog čekanja na članstvo.
“Svi smo radili različite stvari. Građani su se umorili. Mislim da ne samo Srbija (već i ostatak ZB), nema bolju opciju ni plan B. Mi smo države EU, istorijski, kulturno i na svaki način”, rekla je Brnabić.
Ona je dodala da bi i za EU bilo dobro da obuhvati države Zapadnog Balkana u svoje članstvo.
Premijer Bugarske Nikolaj Denkov rekao je da EU nije geografski entitet, već da je ujedinjuju vrijednosti.
“Dakle, ono što nas mora ujediniti su vrijednosti, a ne geografija. Bugarska zna kako je kada se trudite, a onda vas blokiraju, vjerovatno iz neopravdanih razloga. Treba da utvrdimo da želimo da budemo u Evropi. Trud treba da bude bilateralan, a Bugarska tako pristupa članstvu EU”, kazao je Denkov.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski kazao je da među građanima te države postoji mnogo frustracije, dodajući da 80 odsto njih jeste za EU integracije, ali da je isti taj procenat protiv blokada koje dolaze jedna za drugom.
Kako je dodao, te blokade dolaze od članica EU koje ih koriste samo za sopstvene unutrašnje politike, a ne međunarodne poslove.
“Zato podržavam izjavu Mišela da EU treba da potvrdi svoju volju za proširenjem. Sada ne pričamo samo o proširenju EU, već i NATO-a. Ne vidim da postoji problem u NATO-u, koji za članice ima Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju”, dodao je Kovačevski.
Premijer Kosova Aljbin Kurti naveo je “da je EU za države Zapadnog Balkana neka vrsta sekularne religije”.
“Ne mislim da je to nužno pozitivno ili loše. Bitno je uskladiti se u pogledu politike zasnovane za vrijednostima. Te politike nas povezuju i integrišu”, kazao je Kurti.
On je ocijenio da države Zapadnog Balkana u narednih nekoliko godina mogu postati članice EU.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković podsjetio je da je ta država članica EU deset godina, dodajući da je za to bilo potrebno mnogo rada i reformi, ali i “mijenjanja konteksta”.
“Nastavitie sa reformama i zadržite momentum”, poručio je Plenković.
Premijer Albanije Edi Rama naveo je da vjeruje da vrijeme, od kada države krenu na EU put do momenta kada postanu članice, treba da bude ispunjeno “još nečim osim principa, vrijednosti i lekcija”.
“Ne samo reformama i kritikama, koje su neophodne, već konstantnom podrškom. Ne govorim samo o finansijama, već i u pogledu našeg pristupanja”, kazao je Rama.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Borjana Krišto navela je da u toj državi, uz svu složenost njene strukture, postoji puni institucionalni i politički konsenzus kada je u pitanju evropski put.
“Stava smo da EU mora biti odlučnija u pogledu procesa pristupanja, ne samo u slučaju BiH, već i ostalih država Zapadnog Balkana”, poručila je Kristo.
IZVOR: Agencija Mina
Rukometaši Lovćena savladali su Sutjesku u Nikšiću, rezultatom 40:28, u posljednjem kolu jesenjeg dijela šamionata.
Aktuelni prvak na zimsku pauzu ide sa osam pobjeda i jednim porazom, odnosno istim učinkom kao podgorička Budućnost.
Ekipa Filipa Popovića već do poluvremena završila je posao u sablasno praznoj i hladnoj dvorani Sportskog centra u Nikšiću. Raznovrsnim napadima i veoma dobrom odbranom prednost cetinjskog tima nakon prvih 30 minuta iznosila je 11 golova – 22:11.
Lovćen je u nastavku spustio gas, ali je i pored toga povećao višak koji je na kraju meča iznosio 12 golova.
Najbolji u redovima pobjedničke ekipe bili su Aleksa Perišić sa sedam i Đorđo Perunučić sa šest golova. Dobru partiju pružio je i golman Vuko Borilović koji je sakupio 14 odbrana.
Kadeti bez greške
Kadetski sastav Lovćena na zimsku pauzu ide sa devet pobjeda iz isto toliko mečeva.
U utakmici devete runde lider je bio više nego ubjedljiv protiv Sutjeske – 40:16.
Ekipu Miloša Vulićevića do pobjede su vodili Matija Kapićić sa sedam i Luka Kaluđerović i Nemanja Jovanović sa po šest golova.
Postepeno naoblačenje, prijepodne na primorju, a od sredine dana u većem dijelu zemlje kiša, u južnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, sapšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 10, najviša dnevna od 4 do 14 stepeni.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Notre Dame de Paris Reborn pic.twitter.com/WS5eNBq9nx
— 옥시마 – French expat in Korea (@yangeulna) December 7, 2024
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?