Proces proširenja nije samo u interesu Zapadnog Balkana, već i Evropske unije (EU), kazao je premijer Dritan Abazović, navodeći da je 2030. godina, do kada bi EU trebalo da bude spremna da prihvati nove članice, za Crnu Goru predaleko.
Abazović je, na panelu na Bledskom strateškom forumu, rekao da je Crna Gora “evro-optimistična” država.
Kako je naveo, ako postoji država koja je savršena da oživi proces proširenja, to je Crna Gora.
“Nemamo problema sa komšijama, konačno smo isporučli rezulate u domenu borbe protiv kriminala i korupcije. Ali ponekad EU lideri ne znaju šta žele. Mi znamo šta želimo, ali nijesam siguran da to važi za EU lidere”, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, proces proširenja je dvosmjerna ulica.
“Proces proširenja nije samo u interesu Zapadnog Balkana, već je i u interesu EU da intergriše Zapadni Balkan”, ocijenio je Abazović.
To je, kako je rekao, pitanje budućnosti, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
“Ako nešto ne promijenimo, budite sigurni da će nakon toga doći do nekog euroskepticizma, pa će treće strane moći da se umiješaju u unutrašnje stvari ZB”, smatra Abazović.
On je rekao da je u interesu EU da ima više članova.
Komentarišući izjavu predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela da bi EU trebalo da bude spremna da prihvati nove članove do 2030. godine, Abazović je kazao “da je 2030. za nas predaleko”.
“Ne možemo mijenjati mišljenje EU, ali je ključno da znamo šta su pravila. Nije fer da se od nas traži nešto, pa da se, nakon što to uradimo, kaže: “To je dobro, ali sada nije trenutak za nešto više””, naveo je Abazović.
On je rekao da Vlada Crne Gore nije sebična u kontekstu evropskih integracijama i da podržava Ukrajinu i sve ostale evropske države da nastave sa integracijama.
“Ali nije dobra ideja da se čeka na neki konflikt na Zapadnom Balkanu i da se nakon toga probudi i kaže: “Hajde da primimo ove države u EU””, kazao je Abazović.
Premijerka Srbije Ana Brnabić navela je da u toj državi postoji ogroman euroskepticizam, zbog dugog čekanja na članstvo.
“Svi smo radili različite stvari. Građani su se umorili. Mislim da ne samo Srbija (već i ostatak ZB), nema bolju opciju ni plan B. Mi smo države EU, istorijski, kulturno i na svaki način”, rekla je Brnabić.
Ona je dodala da bi i za EU bilo dobro da obuhvati države Zapadnog Balkana u svoje članstvo.
Premijer Bugarske Nikolaj Denkov rekao je da EU nije geografski entitet, već da je ujedinjuju vrijednosti.
“Dakle, ono što nas mora ujediniti su vrijednosti, a ne geografija. Bugarska zna kako je kada se trudite, a onda vas blokiraju, vjerovatno iz neopravdanih razloga. Treba da utvrdimo da želimo da budemo u Evropi. Trud treba da bude bilateralan, a Bugarska tako pristupa članstvu EU”, kazao je Denkov.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski kazao je da među građanima te države postoji mnogo frustracije, dodajući da 80 odsto njih jeste za EU integracije, ali da je isti taj procenat protiv blokada koje dolaze jedna za drugom.
Kako je dodao, te blokade dolaze od članica EU koje ih koriste samo za sopstvene unutrašnje politike, a ne međunarodne poslove.
“Zato podržavam izjavu Mišela da EU treba da potvrdi svoju volju za proširenjem. Sada ne pričamo samo o proširenju EU, već i NATO-a. Ne vidim da postoji problem u NATO-u, koji za članice ima Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju”, dodao je Kovačevski.
Premijer Kosova Aljbin Kurti naveo je “da je EU za države Zapadnog Balkana neka vrsta sekularne religije”.
“Ne mislim da je to nužno pozitivno ili loše. Bitno je uskladiti se u pogledu politike zasnovane za vrijednostima. Te politike nas povezuju i integrišu”, kazao je Kurti.
On je ocijenio da države Zapadnog Balkana u narednih nekoliko godina mogu postati članice EU.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković podsjetio je da je ta država članica EU deset godina, dodajući da je za to bilo potrebno mnogo rada i reformi, ali i “mijenjanja konteksta”.
“Nastavitie sa reformama i zadržite momentum”, poručio je Plenković.
Premijer Albanije Edi Rama naveo je da vjeruje da vrijeme, od kada države krenu na EU put do momenta kada postanu članice, treba da bude ispunjeno “još nečim osim principa, vrijednosti i lekcija”.
“Ne samo reformama i kritikama, koje su neophodne, već konstantnom podrškom. Ne govorim samo o finansijama, već i u pogledu našeg pristupanja”, kazao je Rama.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Borjana Krišto navela je da u toj državi, uz svu složenost njene strukture, postoji puni institucionalni i politički konsenzus kada je u pitanju evropski put.
“Stava smo da EU mora biti odlučnija u pogledu procesa pristupanja, ne samo u slučaju BiH, već i ostalih država Zapadnog Balkana”, poručila je Kristo.
IZVOR: Agencija Mina
