Afrička kuga svinja je zaraza koja pogađa domaće i divlje svinje. Virus koji izaziva ovu bolest nije opasan po zdravlje ljudi, ali i te kako utiče na ekonomije zemalja. Područja pogođena afričkom kugom svinja trpe ozbiljne finansijske gubitke zbog uginuća životinja, ograničenja izvoza životinja i mesa, kao i troškova za mjere kontrole. Iskorijenjivanje ove bolesti može da traje godinama, jer vakcina ne postoji.
Područje u poluprečniku od tri kilometra od mjesta gdje su životinje oboljele od afričke kuge svinja proglašava se zaraženim, a u poluprečniku od 10 kilometara ugroženim. Na farmama se sprovode pojačane biološke mjere sigurnosti.
Za afričku kugu svinja ne postoji vakcina
Ovo je za sada jedna od najopasnijih bolesti svinja. Od njene prve pojave u Gruziji i propusta u prepoznavanju i primjeni mera u ovoj zemlji 2007, bolest se širila do krajnjeg sjevera Evrope. Odatle se preko baltičkih zemalja proširila na ostatak kontineta, pa i na zemlje regiona, tačnije Srbiju..
Karakteristike gruzijskog soja koji sada cirkuliše u populaciji divljih i domaćih svinja na teritoriji Evrope su umjerena patogenost, relativno duga inkubacija i nejasna klinička slika što otežava prepoznavanje bolesti, omogućava njeno lakše širenje i stvara dodatne probleme.
Najveći problem je što, za sada, ne postoji zvanično odobrena vakcina protiv ove bolesti.
EFSA sprovodi kampanju “Stop afričkoj kugi svinja”
Afrička kuga svinja muke zadaje i farmerima u Evropskoj uniji koja je, sa pet miliona tona godišnje, najveći izvoznik svinja i proizvoda od svinjskog mesa u svijetu. Uzgoj svinja čini čak 8,5 posto učešća u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Unije, a ova bolest prijeti da to ugrozi.
Da bi se podigla svijest o njoj i spriječilo dalje širenje, a sa ciljem potpunog iskorijenjavanja Evropska agencija za bezbjednost hrane četvrtu godinu zaredom sprovodi kampanju „Stop afričkoj kugi svinja“ u 18 zemlja.
Afrička kuga svinja trenutno je prisutna u Bugarskoj, Grčkoj, Češkoj, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Moldaviji, Ukrajini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Izvor:RTS
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Na sjeveru, ujutru i tokom noći, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 16, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.