Na zvanične mejl adrese pojedinih obrazovnih ustanova prije nekoliko dana pristigli su mejlovi prijateće sadržine. U porukama je pisalo da su u prostorijama u kojima borave đaci, nastavno i vannastavno osoblje, postavljene bombe.

Nakon detaljnih provjera policijskih službenika, utvrđeno je da su dojave bile lažne.

Slavica Dragović iz Ministarstva prosvjete za Radio Crne Gore kaže da dojave ne utiču pretjerano na kvalitet nastave, jer se svaki neodržani čas nadoknadi.

U situacijama kada su dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama trajale po nekoliko dana, učenici su prelazili na onlajn nastavu kako bi se nastavni proces nastavio – rekla je Dragović.

IT stručnjak Dejan Abazović objašnjava da nije jednostavno otkriti lice ili lica koja šalju prijateće mejlove, ali da se profesionalnom i stručnom obradom može doći do počinilaca.

Sve zavisi od toga ko je to slao i koliko je taj ko je to slao umješan i koliko je sposoban da prikrije te svoje tragove, ali bez obzira o kome se radi uvijek je na kraju tom IT forenzikom moguće doći do pošiljaoca takvih mejlova – kazao je Abazović. 

Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić vjeruje da je potrebno izmijeniti zakon o maloljetničkoj delikvenciji kako bi se stalo na put lažnim dojavama. 

Iz Uprave policije (UP) zvanično je saopšteno prije nekoliko dana da su dojave o bombama u školama u Crnoj Gori bile lažne.

Većini obrazovnih ustanova u Crnoj Gori pristigao je mejl prijeteće sadržine u kojem se navodi da će u njihovim prostorijama biti aktivirana eksplozivna naprava. Policijski službenici su odmah po zaprimljenim prijavama izašli na lice mjesta, izvršili preglede predmetnih objekata, gdje je utvrđeno da je riječ o lažnim dojavama – navodi se u saopštenju.

Iz UP su kazali da je stepen za realnu prijetnju u ovom slučaju nizak, uzimajući u obzir činjenicu da je sporni mejl kreiran sa iste platforme za sve pristigle dojave.

Takođe, osim pregleda pomenutih ustanova policijski službenici obavili su razgovore sa licima zaduženim za održavanje inventara, te su utvrdili da je stanje u školama nepromijenjeno od momenta zatvaranja prethodnog dana, te se može zaključiti da ne postoje smetnje za nastavak nastave – piše u saopštenju.

Izvor: Portal RTCG

Crnogorski rukometaši igraju danas drugo kolo kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u Košicama gdje će snage odmjeriti sa neugodnom Slovačkom od 17 časova.

U prvom kolu naši momci su slavili protiv Finske 29:28, u meču koji je imao oscilacije, ali koji je i označio novu eru našeg muškog rukometa pod proslavljenim francuskim igračem i trenerom Didije Dinarom.

Francuski strateg je prije duela sa Fincima imao samo dva dana na raspolaganju da sa našim rukometašima pripremi meč, sad je imao koliko toliko više, ali ni u Košicama nije moglo bez problema u rosteru.

Vuko Borozan se povrijedio i neće moći biti na raspolaganju, dok zbog porodičnih razloga Vuk Lazović nije sa timom.

Njih dvojicu mijenjaju Mihailo Šćekić i Milorad Bakić.

Sa Slovacima smo do sada igrali četiri puta i imamo jedan trijumf i to u posljednjem meču 2017. godine kada smo slavili 31:30.

Jedan meč je završen remijem, a u dva su današnji domaćini zabilježili ubjedljive pobjede.

Slovačka je na prvom meču naše grupe poražena od Mađarske 37:32.

Stevan Vujović, bek naše reprezentacije smatra da u odbrani je ključ da se zaustavi brz centar domaćih.

Uvijek je lakše igrati kod kuće, nego u gostima. Slovaci su izgubili prvu utakmicu i sigurno će učiniti sve da se iskupe za taj poraz. Mi smo ovdje već dva dana i vjerujem da smo se dobro spremili, jer smo kroz snimke upoznali sve njihove igrače, te sistem kako igraju. Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta – kazao je on.

Izvor: RTCG

Rukometašice Starsa izgubile su na gostovanju Jedinstvu rezultatom 23:17 (11:7) u utakmici 6. kola Druge crnogorske lige.

Odličan start Bjelopoljki bio je ključan za ishod večerašnjeg meča.

Jedinstvo je sredinom prvog poluvremena imalo višak od šest golova (7:1) i do kraja meča je tu prednost rutinski sačuvao.

Najefikasnije u redovima cetinjske ekipe bile su Anja i Iva Božović sa po četiri gola.

Kod domaćina devet golova Marije Femić.

Košarkaši Lovćena upisali su drugi trijumf ove sezone. Cetinjani su, u meču šestog kola domaćeg šampionata, savladali u gostima ekipu Vukovi Zeta rezultatom 77:71 (18:32, 21:16, 17:11, 21:12).

Golubovčani su odigrali odlično prvu dionicu koju su dobili sa 32:18. Lovćen se konolidovao u drugom kvartalu, ali je domaćin uspio da održava solidnu prednost.

Nakon odmora igra izabranika Petra Jovanovića bila je znatno bolja. Do kraja trećeg kvartala Lovćen je smanjio zaostatak na tri poena (59:56), a onda početkom posljednjeg napravio seriju 13:0 i time riješio meč u svoju korist.

Igrači cetinjskog kluba odlično su raspodijelili poene u ovom meču. Najefikasniji je bio Miloš Latković sa 16, 14 je dodao Milutin Đukanović, a po deset Vasilije Ivančević, Alija Islamović i Nikola Parača.

Kod Zećana je ubjedljivo najbolji bio Aleksa Lađić sa 23 poena.

Berlinski zid koji je 28 godina bio simbol hladnoratovske podjele svijeta na kapitalistički zapad i komunistički istok, na današnji dan prije tri i po decenije zvanično je izgubio svoju važnost i funkciju.

Betonska prepreka duga čak 155 kilometara predstavljala je granicu između Zapadne i Istočne Njemačke, sagrađena je 1961. godine.

Zid, koji je dijelio i dva međusobno suprotstavljena ideološka bloka, trebalo je da spriječi bjekstvo radnika i političkih neistomišljenika.

Ogroman odliv radne snage umnogome je uticao na privredu Istočne Njemačke. Prema podacima portala Njemačka istorija u dokumentima i slikama (GHDI), koji kao izvor navodi zapadnonjemačke vlasti, od 1949. do 1962. u Zapadnu Njemačku prebjeglo je više od 2,7 miliona ljudi, dok se taj broj do 1989. godine sveo na oko 550.000.

Zvanična verzija istočnonjemačkih vlasti je bila da je zid “antifašistička zaštitna barijera”, sa ciljem da odvrati agresiju sa Zapada.

Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin. Tokom izgradnje zida, istočnonjemački vojnici i borbene grupe radničke klase su stajale na granici, sa naređenjem da pucaju na svakog ko pokuša da prebjegne.

Kompletna granica između Istočne i Zapadne Njemačke je zatvorena zidovima, minskim poljima i drugim preprekama.

Procjenjuje se da je u incidentima prilikom pokušaja prelaska zida poginulo najmanje 140 osoba, uključujući i graničare.

Liberalizacija kasnih osamdesetih, povezana sa velikim ekonomskim padom, sve slabijim uticajem Sovjetskog Saveza i zvanične politike Perestrojke, dovela je do slobodnijeg pograničnog režima u Istočnoj Njemačkoj, a kulminirala je masovnim demonstracijama i padom tamošnje komunističke vlasti.

Kada je 9. novembra 1989. emitovano saopštenje istočnonjemačke vlade da će prelazak u Zapadnu Njemačku biti dopušten, mase istočnih Njemaca su se približile i zatim i prešle zid, a njima je u susret sa druge strane došao i veliki broj zapadnih Njemaca u slavljeničkoj atmosferi.

U roku od nekoliko nedjelja veći dio zida uništila je euforična masa, a njegov pad je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke, koje je zvanično završeno 3. oktobra 1990. godine.

Izvor: RTS

U Crnoj Gori u nedjelju sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle.

Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak.

Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do deset, najviša dnevna od 8 do 22 stepena.