Autor 
Sto dvadeset sedmi dan je rata u Ukrajini. NATO je pozvao Švedsku i Finsku da postanu članice. Predsjednik Rusije Vladimir Putin poručio je da će, ukoliko NATO uspostavi infrastrukturu u te dvije zemlje, Rusija odgovoriti istom mjerom. IAEA saopštila da je ponovo izgubila vezu sa svojim nadzornim sistemima u nuklearnoj elektrani Zaporožje, najvećoj u Evropi. Od početka rata u Ukrajini, SAD i saveznici zamrzli su ruskih 330 milijardi dolara.
Amnesti: Ruski vazdušni napad na pozorište u Mariupolju bio je ratni zločin
Amnesti internešenel je zaključio da je ruski vazdušni napad na pozorište u ukrajinskom gradu Mariupolju u martu bio ratni zločin.
Organizacija za ljudska prava je tri mjeseca prikupljala dokaze o zločinu i svoje nalaze predstavila u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Dokazi su uključivali 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u pozorištu ili blizu njega u vrijeme napada.
Organizacija je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski ratni avioni 16. marta bacili dvije bombe od 500 kilograma na zgradu pozorišta u koju su se sklonili civili, a koje su udarile jedna uz drugu i detonirale istovremeno.
Haines: Putin i dalje želi veći dio Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerovatno mogu samo postupno napredovati, rekla je čelnica američkih obavještajnih službi.
Direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”.
Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi – rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove je sedmice rekao američkom predsjedniku Džou Bajdenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.
Ali komentari Avril Haines sugerišu da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.
Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u februaru odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da redukuje svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
Putin: Nama nijesu problem Švedska i Finska nego Ukrajina
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu.
Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni žele da se pridruže NATO-u, pa samo naprijed – rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije uTurkmenistanu.
No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati da odgovorimo istom mjerom i stvorimo iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje – rekao je Putin i dodao kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stokholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO.
Zelenski prihvatio poziv na samit G20
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je prihvatio poziv da prisustvuje jesenjem samitu G20 na Baliju, ali da će njegovo učešće zavisiti od toga koji lideri će takođe prisustvovati, odnosno da li će na skupu učestvovati i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Poslije razgovora sa predsjednikom Indonezije Džokom Vidodoom u Kijevu 29. juna, Zelenski je rekao da će učešće Ukrajine „zavisiti od bezbjednosne situacije u zemlji i od sastava učesnika samita“, javlja Radio Slobodna Evropa.
Indonezija, koja ove godine predsjedava G20, bila je pod pritiskom nekoliko zapadnih zemalja da ne pozove Putina zbog rata koji je pokrenuo u februaru protiv Ukrajine. Putin je nedavno prihvatio poziv za učešće na samitu G20.
Trojici bjeloruskih aktivista optuženih za sabotažu prijeti smrtna kazna
Trojici bjeloruskih aktivista uhapšenih jer su navodno oštetili pruge u zemlji kako bi otežali snabdijevanje ruskih trupa ranije ove godine prijeti smrtna kazna ako budu osuđeni, javlja Radio Slobodna Evropa.
Bjeloruski istražni odbor saopštio je danas da je istraga protiv trojice aktivista završena, a njih je nazvao „izdajnicima otadžbine“. Suđenje tek treba da počne.
Istraga protiv još 57 aktivista uhapšenih pod istom optužbom još je u toku. Oni su optuženi za pripadnost ekstremističkoj grupi, izvršenje terorističkog akta, izazivanje štete komunikacionim linijama i izdaju.
Izvor: Agencije, Rojters, BBC