Arhiv cetinjskih bijenala: Dva predavanja o feminizmu i politici materijala

Arhiv cetinjskih bijenala (ACB), u saradnji sa Fondacijom Petrović Njegoš, organizuje dva predavanja koja će biti održana u subotu, 24. oktobra, u 12 časova, u Sobi za interdisciplinarna pitanja i susrete, na Kruševcu bb, na prvom spratu, u Podgorici. Ulaz je slobodan.

Elke Krasny, profesorka na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, održaće predavanje „O feminističkoj praksi: briga, popravka, odbijanje, otpor“, posvećeno ulozi transnacionalnog feminizma u savremenoj umjetnosti, arhitekturi i ekološkoj misli.

Drugo predavanje, „Regulatorna pitanja“, održaće umjetni*ca, kustos*kinja i istraživač*ica, Jelena Micić. Predavanje će se baviti načinima na koje politički, ekonomski i regulatorni sistemi oblikuju proizvodnju, cirkulaciju i vrijednost materijala.

Predavanja će biti održana u Sobi za interdisciplinarna pitanja i susrete Arhiva cetinjskih bijenala, u saradnji sa Fondacijom Petrović Njegoš. Ulaz je slobodan.

Elke Krasny o feminističkoj praksi: briga, popravka, odbijanje, otpor

Ovo predavanje pozicionira transnacionalni feminizam kao kritičku silu u savremenoj umjetnosti, arhitekturi, izgrađenoj sredini i ekološkoj misli. Oslanjajući se na svoj rad kao naučnice i edukatorke, razmatram kako feministička praksa dovodi u pitanje kolonijalne, kapitalističke i patrijarhalne strukture koje oblikuju naše institucije, prostore i odnose sa živim svijetom. Sa Angelikom Fitz uspostavila sam Critical Care (kritičku brigu) kao paradigmu za arhitekturu i urbanizam na oštećenoj planeti. Feminist Nightscapes (feministički noćni pejzaži), šetnje osmišljene sa Sophie Lingg i Claudijom Lomoschitz, unose feminističke perspektive u javni prostor, urbano iskustvo, sjećanje i pripadanje. Moj aktuelni projekat knjige sa Larom Perry ispituje muzej kao patrijarhalnu instituciju antropocena, propitujući njegovo saučesništvo u kolonijalnim istorijama, rodnoj moći i ekološkom nasilju, kao i mogućnosti njegove feminističke transformacije.

Briga, popravka, odbijanje i otpor međusobno su povezane političke prakse. Briga čini vidljivim zavisnosti i rad koji održavaju život; popravka se suočava sa materijalnim i društvenim nasljeđem oštećenih svjetova; odbijanje i otpor dovode u pitanje sisteme koji reprodukuju eksploataciju, isključivanje i ekološko uništenje.

Feminističku praksu razumijem kao posvećenost promjeni ne samo načina na koji mislimo svijet, nego i načina na koji ga nastanjujemo, organizujemo i transformišemo. Briga, popravka, odbijanje, otpor artikulišu tu posvećenost kroz nauku, obrazovanje i kulturnu praksu: osporavati dominantne strukture, graditi transnacionalne solidarnosti i preuzeti odgovornost za planetu sa kojom živimo.

Biografija

Dr Elke Krasny je profesorka na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Njen naučni, predavački i kustoski rad usredsređen je na brigu, ekologije, transnacionalni feministički aktivizam i politike sjećanja u savremenoj umjetnosti i arhitekturi. Za doprinos feminističkim istraživanjima dobila je 2023. Državnu nagradu „Gabriele Possanner“. Među njenim najznačajnijim publikacijama su Critical Care: Architecture and Urbanism for a Broken Planet (sa Angelikom Fitz, MIT Press, 2019), Living with an Infected Planet: Covid-19, Feminism and the Global Frontline of Care (transcript, 2023), Curating with Care (Routledge, 2023) i Curating as Feminist Organizing (Routledge, 2023; obje sa Larom Perry), te Feminist Infrastructural Critique (sa Sophie Lingg i Claudijom Lomoschitz, 2024).

Jelena Micić: Regulatorna pitanja

Šta je zajedničko industrijskom zagađenju, sintetičkim pigmentima, plastičnim čepovima  flaša, sirovinama i državljanstvu?

U svojoj umjetničkoj praksi Jelena Micić istražuje kako politički, ekonomski i regulatorni sistemi oblikuju proizvodnju, cirkulaciju i vrijednost materijala, kao i uslove u kojima ljudi žive i rade. Kroz instalacije, arhivsko istraživanje, istorijsko reinsceniranje, sakupljanje i saradnje, Micić istražuje često nevidljive strukture koje određuju šta se može proizvesti, razmijeniti, upotrijebiti, zabraniti ili odbaciti.

Krećući se između ekološkog zakonodavstva EU, industrijskih istorija u (post)socijalističkim kontekstima i regulacije svakodnevnih predmeta, predavanje razmatra kako političke i pravne odluke sežu izvan zakonskih tekstova i transformišu materijalna okruženja i društvene odnose. Pitanja ekološke samodovoljnosti, suvereniteta nad resursima i geografskog izmještanja industrijskih i ekoloških troškova ukrštaju se sa angažmanom umjetnice na pitanjima državljanstva, migracije i radničkih prava.

Predavanje takođe promišlja odnos između umjetničke proizvodnje, kustoske prakse i političkog organizovanja, uključujući rad Jelene Micić kao umjetničke directorke festivala WIENWOCHE – Festival za umjetnost i aktivizam (2022–2025) i zalaganje za prava i političko učešće radnika migrantkinja.

Umjesto da regulaciju posmatra isključivo kao ograničenje, Micić je razumije kao mjesto na kojem politički prioriteti, materijalne mogućnosti i društvene nejednakosti postaju vidljivi, otvarajući pitanja o mogućnostima i granicama umjetničke prakse u suočavanju sa njima.

Biografija

Jelena Micić je umjetni*ca, kustos*kinja i istraživač*ica koj*a živi i radi u Beču. Nje*na praksa istražuje političke i društvene dimenzije sistema boja, materijala, rada i svakodnevne vizuelne kulture kroz arhivsko istraživanje, istorijsko reinsceniranje i instalacije. Od 2022. do 2025. bi*la je umjetničk*a direkcija festivala WIENWOCHE – Festivala za umjetnost i aktivizam. Trenutno je doktorand*kinja na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču i dobitni*ca stipendije Marietta Blau (2026–2027), u okviru koje istražuje cirkulaciju materijala u socijalističkoj Jugoslaviji i Pokretu nesvrstanih.