Društvo
Armenko, Tešić i Đuranović „odmrzavaju” Ustavni sud
Skupštinski Ustavni odbor već bi u ponedjeljak mogao da utvrdi kandidate za Ustavni sud, nakon što su se poslanici vlasti i opozicije sinoć dogovorili oko izbora troje pravnika. To su zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Dragana Đuranović. U međuvremenu će, kako je i zvanično potvrđeno iz Skupštine, pokušati
Ustavni sud, Foto: Boris Pejović
Skupštinski Ustavni odbor već bi u ponedjeljak mogao da utvrdi kandidate za Ustavni sud, nakon što su se poslanici vlasti i opozicije sinoć dogovorili oko izbora troje pravnika. To su zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Dragana Đuranović.
U međuvremenu će, kako je i zvanično potvrđeno iz Skupštine, pokušati da postignu saglasnost i oko četvrtog. To bi trebalo da bude Alija Beganović ili Faruk Resulbegović. Prvi je predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju, a drugi osnovni tužilac u Ulcinju.
”Do sjednice Ustavnog odbora biće uložen maksimalan napor da se postigne saglasnost i potrebna većina za izbor i četvrtog kandidata,” navodi se u izjavi predsjednice parlamenta Danijele Đurović.
Izborom sudija u Skupštini, rad Ustavnog suda mogao bi se odblokirati za 20-ak dana, tako što bi predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić vjerovatno za ponedjeljak mogla zakazati sjednicu tog tijela – koje treba da utvrdi predlog kandidata. O njima će se zatim odlučivati na plenumu, sa 54 glasa poslanika, a što je propisano Ustavom Crne Gore. Ako ne bude podrške, odlučivaće se u drugom krugu gdje je za izbor potrebno 49 glasova.
S obzirom na to da 1. marta počinje redovno zasjedanje Skupštine, planira se podnošenje zahtjeva za vanredno – koje se zatim najranije može održati za 15 dana.
Prema Ustavu, vanredno zasjedanje saziva se na zahtjev predsjednika države, Vlade ili najmanje trećine poslanika, u vremenu ne kraćem od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Skupštinski Poslovnik predviđa da podnosilac zahtjeva može za dnevni red predložiti samo predloge čiji je autor, pa bi to značilo da bi se opet moglo ući u zonu njegovog kršenja – kao ljetos u slučaju kada se glasalo za članove Sudskog savjeta.
Poslanici Socijaldemokratske partije najvjerovatnije, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neće podržati izbor Tešić i Đuranović. To, međutim, neće uticati na izbor ukoliko DPS bude glasao za kandidate a što se očekuje, jer je jedna od kandidatkinja – Đuranović, bila njihov predlog.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Tešić su predložili poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front. Odluka da li će u Sud otići Beganović ili Resulbegović zavisi od toga da li će prevagnuti uticaj Bošnjačke stranke ili poslanika albanske manjine, te samog lidera GP URA Dritana Abazovića – koji protežiraju Resulbegovića.
Dragana Đuranović je bila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a na konkursima za sudiju Ustavnog suda javljala se tri puta. Na prethodnom saslušanju pred Ustavnim odborom šokirala je izjavom da je članica DPS-a i da zakon ne zabranjuje da sudija bude član političke partije. Na posljednjem intervjuu pred Odborom najavila je da će vratiti člansku kartu DPS-a ako bude izabrana.
Đuranović stiče krajem godine pravo na penziju, ali vjeruje da će se “kontradiktorne sudske odluke” po tom pitanju riješiti. Rekla je da je za nju diskriminatorna norma da žene idu u penziju sa 64, a muškarci sa 66 godina i nada se da će ta norma biti stavljena van pravnog prometa.
Tešić je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru i ona se dva puta prijavljivala na konkurs za sudije Ustavnog suda. Na saslušanju pred Ustavnim odborom u julu prošle godine, poslanik Marko Milačić (Prava Crna Gora) problematizovao je to što je bila izuzeta iz predmeta u slučaju pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin, zbog sumnje u njenu nepristrasnost. Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.
Prema informacijama “Vijesti”, prilikom konkurisanja za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, ona je bila niže rangirana.
Armenko je bila sukinja Osnovnog suda u Podgorici. U njenoj biografiji se navodi da se posebno specijalizovala za oblast ljudskih prava, te da je bila prva sutkinja iz Crne Gore koja je upućena u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu na stručno usavršavanje. Bila je i savjetnica u Kancelariji zastupnika države pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Sinoćnjem sastanku su, osim predsjednice parlamenta Danijele Đurović, prisustvovali šefovi klubova i članovi Ustavnog odbora – Miloš Konatar i Suada Zoronjić (URA), Dragan Ivanović (SNP), Danijel Živković, Luiđ Škrelja, Suzana Pribilović, Vesna Pavićević (DPS). Zatim Slaven Radunović, Simonida Kordić, Branka Bošnjak i Jovanka Bogavac (PZP), Boris Bogdanović i Momo Koprivica (Demokrate), Ivan Brajović (SD), Genci Nimanbegu (Forca) i Draginja Vuksanović Stanković (SDP).
Novinar Danilo Ajković kaže da je ključno pitanje s kojim kvalifikacijama će buduće sudije ući u Ustavni sud.
”Jer nagomilan broj ustavnih žalbi, ali i predmeta iz oblasti normativne kontrole, ne ostavlja prostor da se biraju kandidati koji će u hodu učiti tako složen posao, ili ozbiljne predmete prepuštati ustavnosudskim savjetnicima,” navodi on.
Ajković, koji godinama prati pravosuđe, kaže za “Vijesti” da su se poslanici bavili pitanjem nacionalnosti kandidata, zaboravljajući da taj kriterijum ne smije nipošto da ide ispred stručnosti. Umjesto, dodaje, da su se potrudili da u prethodnom periodu zakonom razrade kriterijume koji su neophodni za izbor sudija Ustavnog suda, odnosno da detaljnije definišu šta se podrazumijeva pod pojmom “istaknuti pravnik”.
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić rekla je da je izbor sudija mučan, samim tim što se u Skupštini odvija po principu “naših” i “vaših”, ne razumijevajući profesionalnost, integritet i nezavisnost sudske vlasti.
”Pitanja koja smo imali prilike slušati tokom intervjuisanja sudija od strane parlamentaraca, unižavaju struku i stvaraju, najblaže rečeno, neprimjeren pristup… U izbore ne smijemo ići bez postojanja Ustavnog suda.
Novinare ostavili da se smrzavaju ispred Vile Gorica
Novinari više redakcija čekali su ishod skoro petočasovnog sastanka napolju, ispred Vile Gorica, u kojoj je održan. Zbog čega su poslanici razgovor o izboru sudija premjestili iz Skupštine u Vilu Gorica, niko nije objasnio.
Nezvanični sagovornik, učesnik dijaloga, rekao je da su “pobjegli” od novinara kako bi izbjegli izjave koje bi ugrozile dogovor. I sastanak parlamentarne većine iz istih razloga je, kako je rečeno, prije dva dana održan u kabinetu predsjednice Skupštine umjesto u Bijelom salonu – kao što je to bila dosadašnja praksa.
IZVOR: Vijesti
Aktuelnosti
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG
Društvo
Vrhovni sud formirao Biro i Odjeljenje za pravično suđenje
Cilj formiranja i zadatak Biroa je da pomaže predsjednici suda u obavljanju njene funkcije, radi povećanja stepena efikasnosti i efektivnosti
Vrhovni sud Crne Gore formirao je Biro i Odjeljenje za pravično suđenje, sa ciljem povećanje efikasnosti i djelotvornosti rada te institucije.
Sjednica sudija Vrhovnog suda je, kako je saopšteno, usvojila Izvještaj o radu za prošlu godinu, kao i Plan rada i Godišnji raspored poslova za ovu godinu.
Navedenim sudskim aktima reorganizovana je struktura suda, formiranjem Biroa suda, radi uspješnijeg obavljanja stručnih poslova u Vrhovnom sudu – navodi se u saopštenju.
Pojašnjava se da Biro Vrhovnog suda čine predsjednica suda Valentina Pavličić, koja istovremeno rukovodi njime, i predsjednici sudskih odjeljenja.
Cilj formiranja i zadatak Biroa je da pomaže predsjednici suda u obavljanju njene funkcije, radi povećanja stepena efikasnosti i efektivnosti – kaže se u saopštenju.
Iz Vrhovnog suda su rekli da je uspostavljeno i novo odjeljenje, pa će, osim Krivičnog, Građanskog, Upravnog i odjeljenja za sudsku praksu i praksu Evropskog suda za ljudska prava, sud imati i Odjeljenje za pravično suđenje.
Osim toga, konkretnim i oročenim mjerama planirano je povećanje efikasnosti i djelotvornosti rada u svim referatima, naročito u građanskoj i upravnoj oblasti – istakli su iz Vrhovnog suda.
Oni su kazali da će Pavličić u kontinuitetu pratiti realizaciju svih mjera i preduzimati radnje za eventualnu izmjenu dinamike, kako bi se Vrhovni sud u potpunosti reformisao u Vrhovni sud, koji je dio mreže evropskih sudova.
Iz Vrhovnog suda su najavili da će ubuduće, na svojoj internet stranici, objavljivati sve važne informacije o procesu rada na sjednicama, u cilju većeg stepena transparentnosti.
Izvor: Mina