Foto: Mina
Auto-putem Princeza Ksenija je od njegovog otvaranja, polovinom jula, prošlo 894,22 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 4. do 10. novembra iznosio 34,1 hiljadu.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Izvor: Mina-business
Fudbaleri Lovćena upisali su veoma važnu pobjedu na gostovanju Komu. Cetinjani su u okviru 15. kola nadigrali ekipu sa Zlatice – 3:1.
Lovćen je dobro otvorio meč u Podgorici, a već u 13. minutu Nikola Draganić je doveo svoj tim u vođstvo.
Odgovor domaćina stigao je samo pet minuta kasnije i to preko Filipa Pavićeviča koji je sa ivice šesnaesterca bio precizan.
Nakon tog gola Koma ekipa Lovćena preuzela je terensku inicijativu, a do novog vođstva stigla je u 40. minutu. Ponovo je u centru pažnje bio Draganić koji je majstorski pogodio za 1:2.
Tim Vladimira Savićevića dominirao je i u nastavku, a tačku na meč stavio je Amer Tabak u 73. minutu utakmice.
U potrazi za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Kako su kazali iz tog resora, uz snažnu podršku VCG, akciju sprovode pripadnici elitnih policijskih i vojnih jedinica – Protivterorističke i Posebne jedinice policije, Odreda za posebne namjene, Granične policije i službenici Regionalnog Centra bezbjednosti Sjever.
Uz angažovanje helikoptera MUP-a i VCG, dronova, termovizijskih kamera i pasa tragača – dodaje se u saopštenju.
Iz MUP-a su kazali da je u prosjeku dnevno angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika VCG, kao i da je do sada pretreseno preko 100 kvadratnih kilometara teritorije i više stotina objekata u ruralnom području.
Kako su naveli, prosječno dnevno angažovanje dva helikoptera bilo je oko 12 sati, bespilotnih letjelica oko tri sata, uz desetine sati pretrage terena dronovima.
Sa druge strane, prisutno je veliko angažovanje i maksimalna koordinacija aktivnosti u pograničnom, terenski veoma izazovnom području, sa pripadnicima policijskih snaga Srbije – kaže se u saopštenju.
U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 84,5 odsto domaćinstava, što je 4,2 procentna poena više u odnosu na 2020. godinu.
U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 4,2 procentna poena, sa 80,3 odsto na 84,5 odsto, u odnosu na 2020 – navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 32,3 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 67,6 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 84,8 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 71,6 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 1,4 procentna poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 75 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 95,8 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 78,2 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 87,6 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 88,9 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 90,8 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,3 odsto, korišćenje društvenih mreža 88,7 odsto, dok je 86 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 43,1 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 56,9 odsto.
Izvor: Mina business
Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta Nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.
U radu sastanka koji je vodio generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta Đorđe Vukotić, NALED.
U uvodnom izlaganju, kako je saopšenoiz PKCG, Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona.
Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om -istakao je Bajčeta.
Ministarka Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.
Cilj da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike – rekla je Nišić.
Plan je da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve istakla je stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.
Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti – poručila je ministarka.
Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.
Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi – zaključila je Nišić.
U saopštenju za medije navodi se da su privrednici između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada.
Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.
Ovakvo rješenje, smatraju oni, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe, mišljenja su da treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.
Iz Komore su naveli da za crnogorski turizam kasno je da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar.
Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.
Oni predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini.
Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.
Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.
Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.
Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti – kazao je on.
Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.
Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage – istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.
Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.
Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad.
Takođe, smatra da poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.
Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.
Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje – zaključio je on.
Izvor: CDM
Slika govori više od hiljadu riječi, što i nije neka utjeha za sastojine smrče u najmlađem crnogorskom nacionalnom parku. Uporedne fotografije od prošle i ove jeseni svjedoče da se u Prokletijama debelo zakasnilo sa reakcijom i konkretnim rješenjem za uznapredovalo sušenje vrste četinara posebno ranjive na povećanje brojnosti potkornjaka, piše Pobjeda.
Kada stablima smrče, osjetljivim na klimatske promjene, fali voda, ona ne uspijevaju da se odbrane od napada smrčinog potkornjaka, vrste insekta koja se hrani drvetom i uobičajeni je činilac eko-sistema, a tek u uslovima poremećene prirodne ravnoteže postaje primarni uzročnik sušenja i propadanja stabala.
Feromonske klopke postavljene proljetos širom Prokletija, kao jedna od mjera u sklopu realizacije Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala, usvojenog u novembru prošle godine, potvrdile su brojnost najezde ove vrste insekta.
I pored nadanja, iluzorno je bilo očekivati da će 160 trapula sa hemijskom zamkom koja privlači ove insekte biti dovoljno da na površini većoj od 16.000 hektara suzbije dva ključna udara potkornjaka, s proljeća i sredinom ljeta. Uostalom, klopke su odličan alat u monitoringu, ali njihov domet u smanjenju brojnosti populacije insekata je ograničen i veoma limitiran bez pratećih mjera poput sanitarne sječe, koja izostaje već godinama jer za nju, parlamentarnim rječnikom rečeno, nema kvoruma među nadležnim institucijama.
Ključne uporedne fotografije u opisu teksta, napravljene na istim planinskim lokacijama u razmaku od 360 dana, jasno prikazuju do koje je mjere ugroženo zdravlje šuma smrče u Nacionalnom parku Prokletije.
Na oba kadra, iz oktobra prošle i ove godine, uočavaju se ogoljena stabla, ogrnuta sivim tonovima, koja stoje poput duhova, jer su mrtva već nekoliko godina.
Pored njih se ove jeseni uočavaju krošnje odjenute u oker i braon tonove, koje podsjećaju iz daljine na listopadne šume. Zapravo su to smrče koje su lani poklekle, a njihovo zdravstveno stanje se tek ove jeseni manifestuje poput printa u pejzažu. Za godinu-dvije i one će utonuti u sivilo.
Upoređenjem fotografija može se vidjeti da su prošlogodišnja zelena stabla ove jeseni sasvim požutjela. To ukazuje na realnu prognozu da će mnoge smrče koje su na ovogodišnjim snimcima naoko još zelene dogodine promijeniti boju i dopisati još koji kvadrat pustog tla u šumi duhova.
Ovakve kadrove ćete pronaći širom Prokletija. Radi vjerodostojnosti i poređenja stanja, ekipa Pobjede je išla istim tragom koji smo prošli 29. oktobra 2023. godine, a zapažanja sa terena prenijeli u tekstu „Mjesto gdje je vrag odnio šumu“, objavljenom 5. novembra prošle godine.
Koristeći pogodne vremenske prilike, ove godine smo teren obišli šest dana ranije, dakle 23. oktobra: od Kofiljače sa čijeg prevoja pogled seže do Babinog polja i bližeg Treskavca. Dalje smo nastavili preko Đuričanke, pokraj Karaljopinog katuna, posvjedočili kakvo je stanje na Vragonosu i Treskavcu, nastavili do Hotskog brda sa kojeg se pogled pruža na Košuticu i bliži Horalac. Na toj lokaciji, po gruboj procjeni, 60 odsto šume, uključujući i stabla ne starija od 10-15 godina, sasvim je suvo, u početnoj fazi sušenja, ili sa naznakama ovogodišnje infestacije potkornjakom.
Potkornjak radi ono što mu je priroda odredila – probija koru drveta, pod njom dubi „tunele“ i polaže jaja za nove generacije koje se u stadijumu larve zadržavaju u tijelu domaćina, a nakon metamorfoze rašire krila i odlete na – sljedeće stablo.
U normalnim klimatskim uslovima potkornjaci su regulatori gustine šume i neizostavni dio šumskog eko-sistema i hranidbenog lanca budući da su i sami na meniju drugih insekata ili ptica.
Kada je stanje redovno, zdrave i jake smrče zadrže glavninu napada, imaju dovoljno smole da zatvore ulazne rane i eliminišu sitne osmozube ili šestozube osvajače.
U vrijeme suša, kakve su sve češće u visokim planinama, smrča kao vrsta crnogoričnog drveća koja voli sjenovita i vlažna staništa (Prokletije su njen krajnji južni areal rasprostranjenosti) plitkim tanjirastim korijenom ne može da dopre do vode. Fiziološki slabi i teško može da se izbori sa potkornjacima.
Nepodijeljena je ocjena stručnjaka da u takvim uslovima samo sanitarna sječa sprovedena uz vojničku disciplinu i temeljnu higijenu i šumski red može da zaustavi progresiju sušenja. Takve mjere praktikuju pojedini nacionalni parkovi, počev od Tare u susjednoj Srbiji do Nacionalnog parka Gorče u Poljskoj, koji u svojim granicama ima staništa krupnih zvijeri i zone sa Natura 2000 staništima.
Kod nas takve mjere nijesu sprovođene proteklih deceniju, nije bilo redovne interencije na terenu, budući da se šumarska struka i zaštitari prirode ne mogu dogovoriti koji zakoni i čije ingerencije važe na prostoru zaštićenih područja.
To za posljedicu ima progresiju problema uprkos usvojenim rješenjima nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove, prema kojima je bilo nužno sprovesti sječu i čišćenje. I tako se treću sezonu već tapka u mjestu.
Za to vrijeme potkornjak ima komociju da nastavi svoj posao.
Nekada zadužen za nadzor i primjenu adekvatnih mjera i u reonu zaštićenog područja nacionalnog parka, šumarski inspektor Hakija Jasavić ističe da je u aprilu prošle godine, sve su prilike, prošao „zadnji voz“ za konkretne korake.
On je tada naredio sprovođenje sanitarne sječe, ali se zbog različitog stava institucija i drugačijeg pogleda na to pitanje koji je zastupala Agencija za zaštitu prirode, sječa nije nikada dogodila.
Uporedo je zbog svojih stavova trpio kritike javnosti, optuživan da radi u korist drvoprerađivača…
– Kako tada, tako i danas zastupam isti stav, iako sam još ljetos na zahtjev uprave Nacionalnih parkova „sklonjen“ iz Uprave za inspekcijske poslove sa konkretnog predmeta. Svoje sam rekao, ukazivao na vrijeme, obrazlagao što će se dogoditi… Zapravo, radio sam ono što mi je propisivao Zakon o šumama, koji nalaže sprovođenje sanitarnih mjera kada se pojave bolesti ili šumi prijeti druga opasnost, poput požara. Jedan takav požar prije 20 godina ogolio je Treskavac na kojem do danas četinari nijesu nikli – navodi Jasavić u izjavi za Pobjedu.
Pod pritiskom njegovih krivičnih prijava formiran je i predmet u tužilaštvu. Jasavić je pokrenuo pitanje odgovornosti EPA i Nacionalnih parkova za nastalu ekološku i ekonomsku štetu zbog širenja potkornjaka.
Ovi insekti su u pogodnim temperaturnim uslovima nastavili da buše stabla, ali do danas nije poznato niti je makar zvanično objelodanjeno da li je tužilaštvo na tragu kraja izviđaju
Jasavićeva prijava ubrzala je usvajanje Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala, kojim su propisane konkretne mjere, od popisa stanja, monitoringa razvoja potkornjaka do eventualne sanitarne sječe. Ipak, kako je proljetos najavljeno iz Agencije za zaštitu prirode, sječe neće biti u kalendarskoj 2024. godini, dok se ne uradi presjek stanja i procijeni efekat postavljanja feromonskih klopki na području Prokletija.
Prema podacima koje je Pobjeda ljetos objavila u analizi „Jedina sječa koja bi mogla da spasi šumu“ sastojine smrče, prema dostupnim podacima, čine polovinu ukupne biomase četinara, odnosno polovinu svih drveća u Crnoj Gori.
U tekstu je ukazano da bi dalja njihova degradacija imala značajne ekonomske, ali prije svega negativne ekološke posljedice koje bi se manifestovale ne samo kroz promjene u izgledu predjela ili vrste vegetacije, već i na ukupan biodiverzitet, ali i stanje tla i izdašnost izvora.
Trend rasta globalnih temperatura koji bilježe sve relevantne meteorološke institucije na planeti mogao bi, ukoliko izostanu konkretne, pravovremene i dugoročno projektovane mjere, da u Crnoj Gori dovede do ekspanzije sušenja smrče – vrste četinara posebno osjetljive na periode dugotrajne hidrološke suše.
Problem Prokletija su čiste sastojine smrče, veliki kompleksi na kojima raste samo ta vrsta, pa se onda smrčin potkronjak lako i bez problema u pogodnim uslovima širi. Svjedoče o tome i fotografije koje jasno ukazuju da se stabla suše, a zeleni pokrivač prepušta mjesto drugim tonovima…
Strahujemo kako će isti pejzaž izgledati u oktobru iduće godine, kada ista ekipa, ako svi budemo zdravo, ponovo obiđe tačke sa kojih su zabilježeni kadrovi sa Prokletija.
Jedno je sigurno – ovim tempom šuma smrče zdrava biti neće!
Iako je kao obaveznu mjeru predviđaju i domaće pozitivne norme čak i u strogo zaštićenim područjima, sanitarna sječa bila je predmet intenzivne polemike prošle godine.
Suprotstavljena stajališta zauzimali su biolozi, ekološki aktivisti i stručnjaci šumarske struke, dok Agencija za zaštitu prirode (EPA) balansira i insistira na temeljnim analizama i sukcesivnim koracima tek nakon što se krajem 2024. godine svedu rezultati monitoringa i mapiranja žarišta.
Potkornjaci se razvijaju velikom progresijom, a tim tempom se minulih nekoliko godina povećavao i broj suvih stabala smrče na području Prokletija. Prije nego sam ljetos sklonjen sa slučaja, predlagao sam Upravi za inspekcijske poslove da se zatraži od Ministarstva poljoprivrede proglašavanje epidemije potkornjaka. Žao mi je što se događa, žao mi je što u cijeloj priči struka ne preuzima odgovornost za poteze, već povlađuje široj javnosti koja nije dovoljno upoznata sa problemom, niti može da pojmi kakve posljedice će proisteći iz nereagovanja – kazao je šumarski inspektor Hakija Jasavić.
Podsjeća da je područje Nacionalnog parka Prokletije do prije 15 godina bila zona ekonomskog gazdovanja šumama.
U sklopu toga, kako kaže, sprovođena je i sanitarna sječa, a redovna sječa odvijala se po odjeljenjima koja bi etapno bila eksploatisana, a onda ostavljana da se šuma izmladi.
To, dakle, nije zona prastare, netaknute šume, već sastojina koju je čovjek oblikovao minulih decenija. Intervencije su sprovođene nakon jakih zima kada bi se s proljeća uklanjala stabla izvaljena od snijega i vjetra. Čišćenje šume pogodovalo je uklanjanju materijala za prenamnožavanje potkornjaka i otvaralo sklop za razvoj mladih jedinki smrče koja se prirodno samoobnavlja – kaže Jasavić.
Prema njegovim riječima, trenutno je situacija jako loša, jer šestozubni potkornjak napada i mlada stabla, a uporedo je evidentiran i na izdancima molike.
Bio bi red da biolozi, ekolozi i svi koji su bili protiv sanitarne sječe preuzmu inicijativu i ponude rješenja za problem. Interesuje me koja je njihova vizija, a da Prokletije ne ostanu bez šume – ističe Jasavić.
Izvor: Pobjeda
Svlačionica trening centra Milvola ima posebno mjesto – emotivno i ponosno istovremeno. Na tom mjestu, sa kojeg je Matija Šarkić odlazio na treninge, sada stoji golmanski dres sa brojem 20 kao znak da crnogorski golman nikada nije napustio svoje saigrače.
To je podsjetnik da je on još dio nas i da će to zauvijek biti – rekao je Džejk Kuper.
Taj gest i te riječi defanzivca Milvola možda i najbolje opisuju kako se nastavio život “lavova” nakon iznenadne smrti njihovog i našeg golmana.
Tim povodom Milvolovu “jazbinu” posjetio je “Atletik” i kroz razgovore sa ljudima koji su bili toliko bliski sa Šarkićem otkrio kakav trag je crnogorski čuvar mreže ostavio u jugoistočnom Londonu.
💙 For Mati.
— Millwall FC (@MillwallFC) June 26, 2024
On their return for pre-season at Calmont Road, players and staff joined together to remember Matija Sarkic with a minute’s silence. #Millwall pic.twitter.com/7HYfvibr81
Priču o Matiji i Milvolu sportski dodatak “Njujork tajmsa” počeo je podsjećanjem na tužno junsko jutro, kada je vijest iz Budve šokirala fudbalsku planetu.
Kada vam telefon zvoni u šest ujutro subotom, kao roditelj i trener, znate da nešto nije bilo dobro. Ili je pogrešan broj ili su loše vijesti – kaže Nil Haris, trener Milvola.
Sa druge strane linije bio je Endi Maršal, trener golmana Milvola, čovjek koji je Šarkića trenirao još kada je naš golman kao mršavi tinejdžer stigao u Aston Vilu.
Mati – rekao mi je Maršal, a nakon što sam ga upitao šta je uradio, samo je dodao:
Mati je preminuo.
Uslijedili su teški sati za Harisa – ostao je bez momka kojeg je volio, a trebalo je sve saopštiti igračima. Kaže da je cijeli dan proveo pored telefona.
Bili su to dani odmora nakon završetka sezone, a nekoliko sedmica kasnije, svi su se konačno okupili – prvi meč Čempionšipa protiv Votforda “lomio je srca”, bio je u Matijinu čast.
Trener Haris je tada stao ispred svih i rekao im: Ovo vas neće definisati kao fudbalere, ali hoće kao muškarce – prisjetio se Maršal.
Haris dalje opisuje posljednje sate i minute pred prvi meč u sezoni.
Rekao sam: Hajde da se sjećamo Matije onakvog kakav je bio – sjajan saigrač i prijatelj. U redu je da plačemo i smijemo se, niko nikoga neće osuđivati.
Odgovor igrača u tom trenutku bio je poseban.
Rekli su mi: Matijina želja bila bi da nam vidi osmijeh na licu i da uživamo. Nikada ga nećemo zaboraviti i želimo da u njegovu slavu odigramo ovu utakmicu i sezonu.
Tomorrow, we come together to celebrate the life of Matija Sarkic.
— Millwall FC (@MillwallFC) August 9, 2024
Our goalkeeper. Our friend. Our Lion.#Millwall pic.twitter.com/tCEFs7Agjh
Milvol u utakmici emocija nije uspio da savlada Votford – poražen je 3:2.
Možda su okolnosti uticale na ishod, ali bilo je važno da pokažemo poštovanje prema Matiji i njegovoj porodici koja je bila na utakmici i za koju smo znali koliko joj je teško – bilo je važno da vide koliko je Šarkić poseban ovom klubu – objasnio je Kuper.
Trener Haris ne krije da je satima nakon utakmice imao mučan osjećaj.
Mislio sam da smo ga iznevjerili, ali u jednom trenutku sam shvatio da smo se od Matije oprostili na lijep način i da smo pokazali koliko je bio voljen – naglasio je Haris.
An emotional afternoon in SE16.
— Millwall FC (@MillwallFC) August 10, 2024
💙 We love you, Mati.#Millwall pic.twitter.com/FVihwWFjri
Endi Maršal je uvijek imao posebno mjesto u Matijinom životu, kao njegov trener, ali i više od toga… Stizao je do Turske i Španije da sa njim individualno radi, gledao je nezaboravan meč Šarkića protiv Belgije nekoliko dana prije smrti, a prisustvavo je i sahrani u Crnoj Gori.
U nedjelju smo rezervisali let, u ponedjeljak ujutro stigli, a kasnije tog dana je Matija sahranjen. Sve je bilo tako brzo i preteško. Imao je sjajan meč protiv Belgije, bio je na bratovoj svadbi, uživao u odmoru – nije mogao da ima bolji život – opisao je Maršal.
Baš kao što Crna Gora traži prvu pobjedu nakon Matijinog odlaska, tako se i Milvol dugo mučio, ali mnogo važnije od rezultata ove sezone jeste da su “lavovi” na pravi način pokazali da će Matija uvijek živjeti na “Denu”.
Broj 20 koji je povučen iz upotrebe i veliki mural na stadionu uvijek će sve podsjećati na Matijin iskreni osmijeh, na to kakav je bio čovjek i igrač.
Loved by the fans. Funded by the fans. #Millwall is proud to, alongside @TheMillwallFans, unveil its mural tribute to Matija Sarkic.
— Millwall FC (@MillwallFC) August 8, 2024
Izvor: Vijesti