Svijet
Avganistan: Iza kulisa talibanskog rata protiv droge – uništavanje polja maka
Balansirajući „kalašnjikov” obješen preko lijevog ramena, sa dugim štapom u desnoj ruci, Abdul udara što jače može, dok stabljike lete u vis, baš kao i sok iz čaure maka, otpuštajući prepoznatljivi, opori miris opijuma u najsirovijem obliku – započinje priču iz Avganistana portal BBC. U roku od nekoliko minuta, Abdul i desetina drugih ljudi sravnjuju
Balansirajući „kalašnjikov” obješen preko lijevog ramena, sa dugim štapom u desnoj ruci, Abdul udara što jače može, dok stabljike lete u vis, baš kao i sok iz čaure maka, otpuštajući prepoznatljivi, opori miris opijuma u najsirovijem obliku – započinje priču iz Avganistana portal BBC.
U roku od nekoliko minuta, Abdul i desetina drugih ljudi sravnjuju sa zemljom usjeve maka koji su prekrivali malo polje.
Potom naoružani ljudi, svi noseći šalvar kamiz (tradicionalnu avganistansku tuniku sa vrećastim pantalonama), većina sa dugim bradama, a neki od njih sa iscrtanim očima, ukrcavaju se pozadi u kamionet i prelaze na drugu farmu.
Ovi ljudi pripadaju talibanskoj anti-narkotičkoj jedinici u istočnoj avganistanskoj pokrajini Nangarhar, a BBC je dobio rijetku dozvolu da im se pridruži u jednoj od njihovih patrola sa zadatkom da iskorijene uzgoj maka.
Prije manje od godinu dana ti ljudi su bili pobunjenici u ratu sa ciljem da se zauzme čitava zemlja – sada se nalaze na pobjedničkoj strani i sprovode naređenja lidera.
U aprilu 2022. godine, talibanski vrhovni vođa Hibatula Akundžada izdao je ukaz da je uzgoj maka – iz kog se izvlači opijum, ključni sastojak heroina – strogo zabranjen.
Svakom ko se ogluši o ovu zabranu polje će biti uništeno a on će biti kažnjen prema šerijatskom pravu.
Talibanski portparol rekao je za BBC da su zabranu uveli zbog štetnog dejstva opijuma – koji se izvlači iz kapsula sjemena maka – i zato što je to protivno njihovim vjerskim uvjerenjima.
Avganistan je nekada proizvodio više od 80 odsto svjetskog opijuma.
Heroin pravljen od avganistanskog opijuma čini 95 odsto evropskog tržišta.
BBC je sada otputovao u Avganistan – i upotrijebio satelitsku analizu – da bi istražio posljedice direktnog djelovanja na uzgoj opijumskog maka.
Čini se da su talibanski lideri uspješniji u suzbijanju uzgoja opijuma nego što je to bio iko prije.
Ekipa BBC je zatekla ogroman pad uzgoja maka u glavnim pokrajinama za proizvodnju opijuma, a jedan ekspert rekao je da bi godišnji uzgoj mogao da bude u padu od 80 odsto u odnosu na prošlu godinu.
U poljima su mak zamijenili manje unosni usjevi pšenice – a mnogi zemljoradnici tvrde da su pretrpjeli težak finansijski udarac.
Novinari BBC putovali su u razne pokrajine, uključujući Nangarhar, Kandahar i Helmand, vozili se kilometrima truckavih, blatnjavih puteva u zabitim planinskim oblastima, probijajući se kroz zemljoradničke parcele i prelazeći preko žuborećih potoka, da bi se uvjerila u realno stanje na terenu.
Talibanski ukaz nije važio za opijumsku žetvu 2022. godine, koja se, prema Kancelariji za borbu protiv droge i kriminala Ujedinjenih nacija (UNODC) povećala za trećinu u odnosu na 2021. godinu.
Ove godine, međutim, situacija je veoma drugačija.
Dokazi koje su vidjeli novinari na terenu potkrijepljeni su snimcima napravljenim odozgo.
Dejvid Mensfild, vodeći ekspert za avganistansku trgovinu drogom, sarađuje sa Alcisom – britanskom firmom specijalizovanom za satelitsku analizu.
„Vrlo je vjerovatno da će uzgoj biti manje od 20 odsto onoga što je bio 2022. godine. Razmjere smanjenja biće do sada neprikosnovene”, kaže on.
Veliki broj zemljoradnika povinovao se zabrani, a talibanski borci uništavaju njive onih koji nisu.
Tur Kan, komandant talibanske patrole sa kojom je BBC bio u Nangarharu, kaže da on i njegovi ljudi uništavaju polja maka već skoro pet mjeseci i da su očistili desetine hiljada hektara useva.
„Uništavate nam polje, Bog vam kuću uništio”, viče jedna žena ljutito na talibansku jedinicu dok kose njeno polje maka.
„Rekao sam vam jutros da ga uništite sami. Niste to učinili, pa sad moram ja”, odgovara joj glasno Tur Kan.
Ona se povlači nazad u kuću.
Njenog sina hapse talibani, ali ga puštaju nekoliko sati kasnije.
Talibani se kreću naoružani i u velikom broju, zato što je u ovoj oblasti bilo slučajeva pobune ljutitih mještana.
Najmanje jedan civil poginuo je u pucnjavi tokom kampanje iskorjenjivanja maka, a postoje izvještaji i o drugim nasilnim sukobima.
Zemljoradnik Ali Muhamed Mia izgleda snuždeno dok gleda jedinicu kako mu uništava polje.
Kada su završili, zemlju prekrivaju ružičasti cvjetovi maka, zelene čaure i slomljene stabljike.
Zašto je uzgajao mak uprkos zabrani?
„Ako nemate hranu kod kuće i djeca vam gladuju, šta drugo možete da uradite”, kaže on.
„Nemamo velike komade zemlje. Kad bismo uzgajali pšenicu na njima, zaradili bismo samo djelić onoga što bismo dobili od opijuma.”
Zadivljujuća je brzina kojom talibani izvršavaju zadatak koristeći samo štapove.
Šest polja, svako od oko 200-300 kvadratnih metara, očišćeno je za nešto više od pola sata.
Šta oni misle o uništavanju izvora prihoda vlastitog naroda koji gladuje, BBC je pitao Tur Kana.
„To je naređenje našeg vođe. Naša odanost njemu je tolika da kad bi rekao mom najboljem prijatelju da me objesi, ja bih to prihvatio i sam se predao prijatelju”, kaže on.
Pokrajina Helmand na jugozapadu nekada je bila avganistanski centar uzgoja opijuma, koji je proizvodio više od polovine opijuma u čitavoj zemlji.
BBC putuje tamo nezavisno od talibanske anti-narkotičke jedinice, da se iz prve ruke uvjeri kako ona sada izgleda.
Prošle godine kada su novinari BBC bili u ovoj pokrajini, vidjeli su ogromne djelove zemlje prekrivene poljima maka.
Ovaj put novinari ne mogu da pronađu jedno jedino polje s ovom biljkom.
Alcisova analiza pokazuje da je uzgoj maka u Helmandu opao za više od 99 odsto.
„Snimci visoke rezolucije pokrajine Helmand pokazuju da je uzgoj maka opao na manje od 1.000 hektara, dok je prošle godine to bilo 129.000 hektara”, kaže Dejvid Mensfild.
Novinari BBC srijećeu zemljoradnika Nimatulu Dilsoza u distriktu Mardžah – južno od prijestonice Helmanda Laškar Gaha – kako žanje pšenicu.
Prošle godine je na istom polju uzgajao mak.
On im govori da su se zemljoradnici u Helmandu, talibanskom uporištu, svi povinovali zabrani.
„Nekolicina zemljoradnika pokušala je da gaji mak u zadnjim dvorištima sakrivenim zidovima, ali su ih talibani otkrili i uništili ta polja”, kaže Nimatula.
Sem zvukova sječenja stabljika pšenice i pjesme ptica, na farmi je vrlo tiho.
Tokom rata, ovo polje bilo je na prvoj liniji fronta.
U Helmandu je Velika Britanija imala bazu i tu je vodila neke od najžešćih borbi.
Nimatula je u ranim dvadesetim.
Ovo je prvi put u njegovom životu da se ne plaši da će biti pogođen bombom kad izađe napolje.
Ali ljudima već izmučenim dugim ratom zabrana opijuma zadala je težak udarac, u vrijeme ekonomske krize koja je dovela do maltene opšteg siromaštva u Avganistanu.
Dvije trećine stanovništva ne zna kako će obezbijediti naredni obrok.
„Veoma smo uznemireni. Pšenica nam donosi manje od četvrtine onoga što smo zarađivali od opijuma”, kaže on.
„Ne mogu da zadovoljim potrebe vlastite porodice. Morao sam da se zadužim. Glad je na vrhuncu, a ne dobijamo nikakvu pomoć od vlade.”
Novinari BBC pitaju Zabiulu Mudžahida, glavnog portparola talibanske vlade, šta njegova vlada preduzima da pomogne narodu.
„Znamo da su ljudi veoma siromašni i da se pate, ali šteta od opijuma je veća od koristi. Četiri miliona naših ljudi od 37 miliona stanovnika postali su zavisni od narkotika. To je velika brojka”, kaže on.
„Što se tiče alternativnih izvora zarađivanja za život, želimo da međunarodna zajednica pomogne Avganistancima koji su pretrpjeli gubitke.”
On odbacuje tvrdnje Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Država i drugih vlada da je opijum bio glavni izvor prihoda talibana dok su se borili protiv zapadnih snaga i prethodnog avganistanskog režima.
Kako mogu da očekuju od međunarodnih organizacija da im pomognu, kad je talibanska vlada ugrozila njihov rad i finansiranje zabranivši ženama da rade za sve nevladine organizacije, pitali su novinari BBC.
„Međunarodna zajednica ne smije da miješa humanitarne probleme sa političkim pitanjima”, odgovara Mudžahid.
„Opijum ne šteti samo Avganistanu, on pogađa čitav svijet. Ako je svijet spasen od ovog velikog zla, onda je fer da avganistanski narod dobije pomoć zauzvrat.”
Na samom izvorištu, uticaj zabrane opijuma već je postao očigledan.
U Kandaharu, duhovnom domu talibana i tradicionalno još jednoj oblasti uzgoja opijuma, novinari BBC srijeću se sa zemljoradnikom koji je zadržao mali štek iz žetve od prošle godine – dvije najlonske kese, svaka otprilike veličine fudbalske lopte, ispunjene tamnom mirišljavim opijumskom smolom.
Novinari BBC ne otkrivaju njegov identitet da bi ga zaštitili.
„Prošle godine prije zabrane, prodao sam ovakvu kesu za petinu onoga što mogu da dobijem sada. Čekam da cijena još naraste da bih mogao duže da izdržavam porodicu.
„Naša situacija je veoma loša. Već sam uzeo zajam da bih kupio hranu i odjeću. Naravno, znam da je opijum štetan, ali šta mi je alternativa?”, pita se on.
Trebaće vremena da se uticaj cijene odrazi na lanac ilegalne trgovine drogom sve do ulične cijene heroina.
„Cijena opijuma i heroina ostaje na najvišem nivou u posljednjih 20 godina, uprkos vrlo niskom uzgoju maka ove godine”, kaže Mensfild.
„To ukazuje da u sistemu postoje značajne zalihe, tako da se proizvodnja i trgovina heroinom nesmetano nastavlja. Zaplene u susednim i drugim zemljama potvrđuju da se ne bliži nestašica heroina.”
Majk Trejs – bivši zvaničnik UNODC-a – bio je viši savjetnik britanske politike za borbu protiv droge kad je prvi talibanski režim zabranio uzgoj 2000, godinu dana prije invazije na Avganistan predvođene Amerikom.
„To nije dovelo do masivnog i momentalnog uticaja na zapadne cijene i tržište, zato što akteri drže velike zalihe na rutama trgovine drogom”, kaže on.
„Takva vam je priroda tržišta i ona se suštinski nije promijenila u posljednjih 20 godina.”
SAD su potrošile milijarde dolara u Avganistanu da bi pokušale da iskorijene proizvodnju i trgovinu, u nadi da će to prekinuti talibanski izvor finansiranja.
Izvodili su vazdušne napade na teritorije pod talibanskom kontrolom, spaljivali zalihe opijuma i vršili racije na laboratorije droge.
Ali opijum je bio slobodno uzgajan i u oblastima pod kontrolom bivšeg avganistanskog režima koji je uživao podršku SAD, u šta se BBC uvjerio prije talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine.
Za sada, izgleda da su talibani u Avganistanu uspjeli u onome što zapad nikako nije mogao.
Ali pitanje je koliko dugo to mogu da održe.
Što se tiče heroinske zavisnosti u Velikoj Britaniji i ostatku Evrope, Majk Trejs kaže da će dramatično smanjenje uzgoja opijuma u Avganistanu najverovatnije promijeniti tipove upražnjavanih narkotika.
„Ljudi će se najverovatnije okrenuti sintetičkim drogama koje mogu biti mnogo gore od opijuma.”
IZVOR: BBC
Aktuelnosti
Zanimljivosti
Nakon 127 godina zatvara se fabrika za proizvodnju Mocart kugli
Vlasnik svih prava na ovaj simbol austrijske tradicije, korporacija Mondelez, obustavila je proizvodnju u Austriji. U planu je preseljenje proizvodnje u Poljsku ili Češku, ali detalji ostaju nejasni.
Poslednja Mocart kugla, od 17, 1 grama čokolade s jezgrom koju čini mješavina marcipana, pistaći i nugata, proizvedena je 5. decembra i tako je obilježila kraj jedne ere koja je trajala 127 godina.
Prazni podovi i proizvodne hale, pusti hodnici, mašine koje godinama ne rade – sve prekriveno slojem prašine i praćeno mirisom oproštaja, pišeKurier.at.
Fabrika u Gredigu, u kojoj je kompanija „Salcburška čokolada” proizvodila „Pravi Salcburger Mozartkugeln”, biće zauvijek zatvorena.
Vlasnik svih prava na ovaj simbol austrijske tradicije, korporacija Mondelez, obustavila je proizvodnju u Austriji. U planu je preseljenje proizvodnje u Poljsku ili Češku, ali detalji ostaju nejasni.
U junu, nakon turbulentnih prethodnih godina, najavljen je konačan završetak rada kompanije.
Neke od mašina koje su ovdje i još uvijek rade imaju istorijsku vrijednost. To čini ovaj spektakl koji se ovdje odvija još šarmantnijim: početna masa dolazi iz kotla za pečenje marcipana na pokretnu traku, provlači se kroz kalup i prolazi kroz dva rezervoara napunjena svijetlim i tamnim nugatom. Dodaje se malo šećera i prelazi na sljedeću stanicu, gdje se unutrašnjost formira u kuglice i ohladi prije nego što se male, okrugle stvari prevrnu na poslužavnik i prime ih ruke radnika.
Zatvaranje fabrike izazvalo je nezdovoljstvo kako među radnicima, tako i u lokalnoj zajednici. Broj radnika je smanjen sa 160 na 40 zaposlenih, a preostali će svoje radno mjesto napustiti do kraja godine.
Kompanija se nije oporavila još od 2021. kada je otišla u bankrot zbog rasta cijena sirovina, energije i goriva.
Izvor: Pobjeda
Region
Plenković ostaje premijer Hrvatske
Nije prošao opoziv
Hrvatski premijer Andrej Plenković ima povjrenje Hrvatskog sabora i stabilnu većinu, potvrdilo je glasanje o njegovom opozivu koji je tražio SDP nakon hapšenja Vilija Beroša dok je bio ministar zdravlja.
Za opoziv je ruku podiglo 64 poslanika hrvatskog Sabora, a 76 ih je bilo protiv, javlja HRT.
Da bi bi Plenković bio opozvan opozicija je trebalo da sakupi 76 glasova.
Opozicija je prije glasanja još jednom ponovila zašto premijer Plenković mora da ode.
Božo Petrov (Most) je rekao da postoje određeni trenuci i situacije u životu kada, iako možda niste krivi, zbog ljudi za koje ste odgovorni, odstupite sa funkcije i ponudite ostavku.
„To se nije dogodilo, a on nije rekao ni izvini. On se obrušio i na SDP, koji istovremeno pokreće impičment dok pregovara o ustavnim sudijama, nazivajući sve političkom farsom i trgovinom“, rekao je Petrov.
Peđa Grbin (SDP) je uzvratio da je njihova dužnost da kao odgovorna strana pokrenu impičment kada znaju da se krađa dešava i da je to samo „vrh ledenog brega“.
Izvor: RTCG
Društvo
Najveću platu primio državljanin Crne Gore, 140 hiljada eura
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri naša državljanina i šest stranaca.
Podaci o najvećim zaradama u Crnoj Gori za 2024. godinu, koje je Poreska uprava dostavila portalu Bankar, pokazuju da su najveće plate u sektorima nespecijalizovane trgovine na veliko, nekretnina, hotelijerstva i trgovine gorivima. Najveća obračunata bruto zarada premašila je iznos od 187.000 eura.
Među deset najplaćenijih osoba, četiri su crnogorski državljani, dok šest visokih plata pripada strancima koji su dominantno angažovani u sektorima iznajmljivanja nekretnina i hotelijerstva.
Najveća bruto zarada obračunata ove godine u Crnoj Gori iznosi 187.308,22 eura. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, riječ je o crnogorskom državljaninu kojem je, kada se odbiju porezi, na račun leglo nešto manje od 140 hiljada eura. Sektor u kojem je obračunata i isplaćena ova zarada vodi se pod šifrom „nespecijalizovana trgovina na veliko“. Zbog poreske tajne nije moguće dobiti više informacija o ovoj zaradi, a s obzirom na to da se ovaj iznos pojavljuje samo jednom tokom godine, vjerovatno je riječ o zaradi koja je uključivala bonus.
Da se jednom našem sugrađaninu isplatilo raditi ove godine, najbolje ilustruje činjenica da je on za mjesec primio čak 148 prosječnih zarada, koja je prema posljednjim podacima Monstata u oktobru iznosila 944 eura. To znači da zaposleni sa prosječnom zaradom za ovaj iznos mora raditi više od 12 godina. Ako se uzme u obzir da značajan broj građana u Crnoj Gori prima minimalac od 600 eura, oni za ovaj iznos moraju raditi skoro 20 godina, odnosno pola radnog vijeka. Visokoškloci sa minimalcem od 800 eura za ovaj iznos treba da rade gotovo 15 godina.
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri naša državljanina i šest stranaca. Međutim, zbog poreske tajne nije moguće dobiti više informacija osim iznosa i sektora. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, čak četiri zaposlena su ove godine primila zarade veće od 100 hiljada eura.
Tako se, pored trgovine, najviše isplati raditi u sektoru nekretnina, ali i sa novcem i u hotelijerstvu. Oko 130 hiljada eura leglo je na račun jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina. Njegova bruto zarada iznosila je oko 176 hiljada eura.
Na trećem mjestu je državljanin Crne Gore koji se bavi monetarnim posredovanjem s bruto zaradom od 152.456 eura, odnosno s neto iznosom od oko 113 hiljada eura. Oko tri i po hiljade manje leglo je na račun jednog stranca za posao koji se odnosi na hotele i sličan smještaj. Njemu je obračunata zarada od 147.749 eura, odnosno isplaćeno mu je oko 110 hiljada kada se odbiju porezi.
I sljedeća najveća zarada je u ovom sektoru. Takođe je u pitanju stranac s bruto zaradom od 126.474 eura, odnosno oko 94 hiljade neto.
U top 10 najvećih zarada našla se još jedna zarada našeg državljanina, koji je za svoj rad nagrađen s oko 90 hiljada eura. Oko 85 hiljada leglo je na račun još jednog stranca koji je zaposlen u sektoru koji se odnosi na hotele i sličan smještaj, a oko 81 hiljadu iznosi plata takođe jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.
Takođe, isplati se raditi u trgovini na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima. Jednom strancu obračunata je zarada od 93.707 eura, što znači da mu je na račun leglo oko 70 hiljada eura. Deseto mjesto po visini zarada je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, pretežno hranom i pićem. Jednom našem sugrađaninu na račun je leglo nešto manje od 70 hiljada eura, dok je njegova bruto plata obračunata u iznosu od 93.493 eura.
Za 10 najvećih zarada u 2024. godini obračunati su porezi u iznosu od oko 200 hiljada eura.
Izvor: Bankar
Zabava
Koncert petkom na 94,5: Simon & Garfunkel – The Central Park Concert (1981)
Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u materijalu snimljenom 19. septembra 1981. na besplatnom dobrotvornom koncertu u Central parku u Njujorku, gdje je duo nastupio pred 500.000 ljudi.
Američki kantautorski duo Sajmon & Garfankel, jedni od najpopularnijih izvođača tokom 1960-ih, postali su ikone kontrakulture u deceniji socijalne revolucije, uz umjetnike kao što su Bitlsi i Bob Dilan.
Muzičari Pol Sajmon i Art Garfankel osnovali su 1957. godine grupu Tom & Jerry. Prvi uspjeh postigli su manjim hitom “Hey, Schoolgirl”. Kao Sajmon & Garfankel, sastav je postigao slavu 1965. hit singlom “The Sounds of Silence”. Njihova muzika korišćena je u čuvenom filmu Diplomac (1967), što je dodatno učvrstilo njihov status značajnih muzičara.
Poznati su po svojim suzdržanim vokalnim harmonijama i ponekad nestabilnom profesionalnom odnosu. Njihov posljednji album Bridge over Troubled Water, više je puta odgađan radi umjetničkih razilaženja.;
Osim “The Sounds of Silence”, među velikim hitovima ističu se “I Am a Rock”, “Homeward Bound”, “A Hazy Shade of Winter”, “Mrs. Robinson”, “Bridge over Troubled Water”, “The Boxer”, “Cecilia”, i “Scarborough Fair/Canticle”. Osvojili su nekoliko nagrada Gremija, a 2007. godine uvršteni su u Kuću slavnih rokenrola i Kuću slavnih muzike Long Ajlenda.
Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u materijalu snimljenom 19. septembra 1981. na dobrotvornom koncertu u Central parku u Njujorku, gdje je duo nastupio pred 500.000 ljudi. Prihod je išao za obnovu i održavanje parka, koji je propao zbog nedostatka opštinskih sredstava. Koncert i album označili su početak trogodišnjeg okupljanja Pola Sajmona i Arta Garfankela.
Pored hitova iz godina kada su nastupali kao duo, set lista od 21 pjesme uključivala je materijale iz njihovih solo karijera i obrade. Među njima su bili “The Sound of Silence”, “Mrs. Robinson”, “The Boxer” i Sajmonova “Late in the Evening”.
Koncert u Central parku prvi je live album američkog folk rok dua Simon & Garfunkel, koji je 16. februara 1982. objavio Vorner Bros.
Prijestonica
Vozilo za prevoz penzionera u ponedjeljak počinje sa radom
“Električno vozilo prevoziće penzionere do ključnih gradskih lokacija, poput zdravstvenih ustanova, prodavnica i drugih važnih tačaka u gradu, saopšteno je iz gradske uprave.
Besplatno vozilo za prevoz penzionera počeće sa radom u ponedjeljak 9. decembra. Vozilo će imati tri orijentacione rute i stajališta koja će obilaziti tokom dana, a penzioneri će sve informacije moći da dobiju i pozivom na broj telefona 067003771, saopšteno je iz gradske uprave.
Kako navode, električno vozilo prevoziće penzionere do ključnih gradskih lokacija, poput zdravstvenih ustanova, prodavnica i drugih važnih tačaka u gradu.
Rute kojima će se kretati vozilo:
Ruta 1 – zgrada Opštine, Štamparija „Obod“, zgrada penzionera, bolnica „Danilo I“.
Ruta 2 – Balšića pazar, Bajova ulica, Gipos, Mojkovačka ulica, Ulica Sava Burića, Željezara, Autobuska stanica, Bolnica „Danilo I“, zgrada Opštine.
Ruta 3 – zgrada Opštine, Balšića pazar, Bulevar Crnogorskih heroja, Humci, Bajice (kod spomenika herojima Božićnog ustanka) – Bulevar Crnogorskih heroja, Balšića pazar, zgrada Opštine.
Iz gradske uprave podsjećaju, da je Prijestonica Cetinje, u cilju unapređenja kvaliteta života starijih građana, nabavila električno vozilo namijenjeno za besplatan prevoz penzionera. Ovo savremeno i ekološki prihvatljivo vozilo omogućiće veću mobilnost penzionera i olakšati njihov svakodnevni život. Pored socijalne komponente, ovaj projekat doprinosi i očuvanju životne sredine, jer koristi tehnologiju koja smanjuje emisiju štetnih gasova.
Društvo
Crna Gora – zemlja sa najboljom pršutom na svijetu
Na listi zemalja sa najboljom pršutom su i Grčka, Rusija, Bosna i Hercegovina, Maroko, Turska, Slovenija, Rumunija, Španija…
Crna Gora ima najbolju pršutu na svijetu, zanimljiv je podatak koji kruži društvenim mrežama. Naša zemlja se našla na prvom mjestu po kvalitetu pršute, a konkurencija je bila jaka: tu su Hrvatska, Srbija i Italija.
Naša zemlja imala je ocjenu 4,81, dok susjedne države Hrvatska i Srbija imaju 4,73 i 4,65.
Na listi zemalja sa najboljom pršutom su i Grčka, Rusija, Bosna i Hercegovina, Maroko, Turska, Slovenija, Rumunija, Španija…
U Crnoj Gori njeguški pršut je zaštićeni proizvod, pored Crnogorskog pršuta.
Tu je i Pljevaljski sir, Crnogorska goveđa pršuta, Crnogorska stelja, Durmitorski skorup i Kolašinski lisnati sir sa oznakom porijekla, pšenično pivo Čista desetka i Cvijetni med sa oznakom viši kvalitet, te Bamija na ulcinjski način i Peraška torta sa oznakom garantovanog tradicionalnog specijaliteta.
Pršuta, pljevaljski sir, kačamak, jagnjetina, cicvara i Balšića tava nedavno su osvojili čuveni sajt o gastronomiji TasteAtlas.
Na ovom sajtu crnogorska kuhinja predstavljena je u najboljem svjetlu, a o našoj zemlji ovaj prestižni portal navodi da je Crna Gora zadivljujuća destinacija koja očarava posjetioce svojim srdačnim ljudima, prirodnim ljepotama, tradicijom i primamljivom kuhinjom.
Od morskih plodova sa bijelim lukom, pa sve do jake, planinske hrane kalorične hrane svaki dio Crne Gore ima svoje osobenosti.
Tako je u sjevernim krajevima Crne Gore, obilna planinska hrana je na prvom mjestu, osmišljena da zadovolji apetite vrijednih ratara i poljoprivrednika.
Interesantno je da se na top listi najpopularnijih crnogorskih jela na prvom mjestu nalazi cicvara. Zatim, slijede priganice, pa čorba od koprive, a Balšića tava je na četvrtom mjestu.
Peto mjesto zavrijedio je smočani kačamak, a tu su i paštrovački makaruli, čobanska čorba od vrganja, kuvani krompir i crnogorska pogača.
Pljevaljski sir među najboljima na planeti
Podsjetimo, TasteAtlas je početkom ove godine objavio listu najboljih sireva na svijetu, a pljevaljski sir se tada našao na 27. mjestu, ispred mnogih poznatih svjetskih sireva: italijanske mocarele i švajcarskog grijera.
Na prvom mjestu su, očekivano, italijanski parmezan, gorgonzola i burata, a pljevaljski sir je zavrijedio ocjenu 4,6 na prestižnom sajtu.
TasteAtlas je tada pisao da je pljevaljski sir osnovna namirnica mnogih jela u Crnoj Gori.
Ovaj bijeli sir se tradicionalno proizvodi od sirovog kravljeg mlijeka, a sir karakteriše jak ukus i kremasta tekstura.Crna Gora do sada je brendirala 11 proizvoda, a posljednja na listi je poznata Peraška torta.
Brendiranjem je, kako kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, država napravila značajan iskorak u oblasti unaprijeđenja kvaliteta domaćih proizvoda, kroz zaštitu i registraciju naziva.
Izvor: RTCG