Zemlje na Balkanu i jugoistočnoj Evropi su najugroženije kada su u pitanju lažne vijesti i dezinformacije, prema Indeksu medijske pismenosti za 2022. godinu. To se vidi na indeksu Balkanske inicijative za slobodne medije(BFMI), gdje se Crna Gora nalazi na 35. mjestu.
Indeks mjeri medijsku pismenost i otpornost na dezinformacije u 41. evropskoj zemlji.
Analiza indeksnih klastera pokazuje da su države u jugoistočnoj Evropi najmanje otporne na uticaj lažnih vijesti i dezinformacija na kontinentu, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na napore Kremlja da plasira propagandu i proruske narative u regionu, navodi se u obrazloženju.
U četvrtom klasteru Grčka zauzima 30. mjesto, a slijede Srbija (32), Bugarska (33) i Crna Gora (35). Balkanske zemlje zauzimaju četiri od pet pozicija u petom klasteru, pri čemu Albanija zauzima 37. mjesto, a slijede Bosna i Hercegovina (38), Kosovo (39) i Sjeverna Makedonija (40).
Indeks se oslanja na četiri indikatora za mjerenje nivoa otpornosti na dezinformacije u društvima: sloboda medija, obrazovanje, međuljudsko povjerenje i e-participacija.
Autori izvještaja Indeksa medijske pismenosti primjećuju da je sloboda medija ključni preduslov za rješavanje problema “lažnih vijesti“, uključujući i u kontekstu očuvanja demokratije.
Sloboda medija u jugoistočnoj Evropi, kako pokazuju izvještaji BFMI, poslednjih godina opada alarmantnom brzinom zbog državne kontrole i miješanja u domaća medijska tržišta.
BFMI studija “Društveni mediji i informacioni rat na Balkanu“ otkrio je da zlonamjerni politički akteri na Zapadnom Balkanu koriste platforme društvenih medija kako bi promovisali nacionalizam i autoritarne prakse.
Izvještaj je utvrdio da javnost u jugoistočnoj Evropi nije pretjerano zabrinuta – niti svjesna – dezinformacija, uprkos obilju fenomena u regionu, “što povećava rizike vezane za dezinformacije u takvim zemljama, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.”
Povećanje otpornosti na dezinformacije
Pandemija Kovida, rat Rusije u Ukrajini i nedavni sukob između Srbije i Kosova naglašavaju potrebu da se pozabavimo širenjem lažnih vijesti i državne propagande u jugoistočnoj Evropi.
BFMI studija “Društveni mediji i informacioni rat na Balkanu“ sadrži niz preporuka za borbu protiv dezinformacija, uključujući:
-Proširite postojeće politike za označavanje izdanja pod kontrolom države ili povezanih sa državom na Fejsbuku i drugim velikim platformama.
-Uvesti veće sankcije za medijske kuće za koje se utvrdi da krše politiku sadržaja i više puta objavljivati dezinformacije.
-Osigurati da sve sankcije EU političkim ličnostima budu usmjerene na medijsku imovinu u zemljama kandidatima i pridruženim zemljama.
-Zaustavite finansijsku pomoć osim ako se ne sprovedu jasne medijske reforme, posebno finansiranje EU za zemlje pristupnice.
-Pružiti veću finansijsku podršku za programe koji promovišu medijsku i digitalnu pismenost.
Pored toga, BFMI je pozvao Evropsku komisiju da brzo usvoji sveobuhvatan Akt o slobodi medija i obavezuje članice EU i kandidate za pristupanje, posebno na Balkanu, da štite slobodu medija i pluralizam.
Izvor: RTCG
Prijestonica Cetinje raspisala je Javni poziv za dostavljanje prijedloga za dodjeljivanje studentske nagrade povodom 13. novembra – Dana Prijestonice Cetinje.
Nagrada za izuzetan uspjeh postignut u toku studiranja dodjeljuje se najboljim studentima osnovnih, specijalističkih, master, magistarskih i doktorskih studija, počev od druge godine.
Studentima fakulteta koji imaju sjedište u Prijestonici, nagrada se dodjeljuje na prijedlog vijeća fakulteta, a studentima fakulteta čije je sjedište van Cetinja, a koji imaju prebivalište u Prijestonici, na osnovu prijava studenata, i to po jednu nagradu iz sljedećih oblasti: društvene nauke, tehničke, prirodno-matematičke i medicinske nauke i umjetnost.
Kandidati prijave sa propratnom dokumentacijom mogu dostaviti elektronskom poštom na adresu: sekretarijat.osm@cetinje.me ili redovnom poštom na adresu: Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade, Ulica Baja Pivljanina br. 2, 81250 Cetinje, sa naznakom Prijava na javni poziv za studentsku nagradu. Prijave se dostavljaju najkasnije do i sa 21.10. 2024. godine.
Nagradu će dodijeliti gradonačelnik Prijestonice Cetinje, na svečanoj sjednici Skupštine Prijestonice, na Dan oslobođenja Prijestonice – 13. novembra 2024. godine.
Javni poziv objavljen je za web sajtu Prijestonice Cetinje – cetinje.me.
Prijestonica Cetinje završila je radove na adaptaciji Palate Đukanovića, istorijskog objekta od izuzetnog značaja za Cetinje.
Projekat je obuhvatao adaptaciju krova i fasade, a radove je izveo “Bombeton” d.o.o. Cetinje. Palata Đukanovića sagrađena je 1910. godine najvjerovatnije po projektu vlasnika, građevinskog inženjera, Marka Đukanovića, školovanog u Parizu – saopštili su iz gradske uprave.
Objekat je građen stilom francuskog klasicizma i renesanse, a najupečatljiviji je po četiri ženske statue, koje simbolizuju četiri godišnja doba. Korišćen za razne potrebe, danas je ovaj objekat u svojoj prvobitnoj stambenoj funkciji.
Crnogorski građani su do juče putem aplikacije, mogli provjeriti da li su podaci o vjeri i nacionalnosti, koje su saopštili na popisu sprovedenom u decembru prošle godine, vjerodostojno unijeti.
Monstat će se danas zvanično ovim povodom oglasiti..
Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru podataka o nacionalnosti, jeziku i vjeri, na koje je usmjereno najveće interesovanje javnosti, moglo se provjeriti na stranicama Monstata, a građani su softveru mogli da pristupe putem linka.
Podsjetimo, konačni rezultati popisa najavljeni su za 15. oktobar.
Izrada softvera bila je jedan od uslova opozicije za sprovođenje popisa stanovništva.
Naime, redovan popis trebalo je da bude sproveden 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije korona virusa.
Nakon toga, popis je više puta odlagan zbog nepovjerenja opozicionih partija u taj proces, zbog sumnji da bi podaci mogli biti falsifikovani, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.
Opozicione stranke prijetile su pozivom na bojkot popisa ukoliko im se ne omogući puna kontrola nad procesom.
Naknadno Skupština je odlučila da formira Odbor za praćenje toka popisa, pa je omogućila opoziciji da kontroliše proces.
Podsjećanja radi, prema poslednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 29 odsto Srba i 45 odsto Crnogoraca.
Ovogodišnji popis, održan od 3. do 28. decembra, prošao je bez nepravilnosti.
Izvor: RTCG
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da je povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara predstojeće godine kako je i najavljeno iz ranijeg Ministartstva rada i socijalnog staranja, bez obzira na to što su se u javnosti pojavile određene spekulacije.
Naime, u cilju objektivnog informisanja zainteresovane javnosti obavještavamo da je do pune realizacije ostalo još potpisivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom. Imajući u vidu da je Vlada Crne Gore potvrdila taj Sporazum prema raspoloživim informacijama i procedura sa strane BiH provodi se kraju – objasnila je ministarka Nišić.
Stoga, navela je ona, nema mjesta bilo kakvoj neizvjesnosti jer 44. Vlada upravo omogućava da se zaustavi dugogodišnja nepravda prema penzionerima sa srazmjernim primanjima.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima, saopštili su iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Tokom noći u većem dijelu zemlje jače naoblačenje. Vjetar južnih smjerova, slab do umjeren, poslijepodne i tokom noći u sjevernim predjelima i na primorju u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 17 do 25 stepeni.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog današnjeg incidenta, koji se dogodio u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” u Baru, a u kojem je maloljetni učenik te škole zadobio povrede.
“To je nova opomena o rastućem problemu vršnjačkog nasilja u obrazovnim institucijama koji ne dobija potrebnu pažnju, a samim tim ni odgovor kako od strane obrazovnog sistema, tako ni drugih institucija koje bi morale biti dio preventivnog lanca”, navodi CGO.
Istraživanje CGO-a ukazuje da je preko 66 odsto učenika/ca svjedočilo, u nekoj frekvenciji, vršnjačkom nasilju, a više od polovine poznaje nekog ko je bio žrtva nasilja.
“Moraju se unaprijediti preventivni programi i obezbijediti adekvatna podrška mladima”, poručuju iz ove NVO.