Besent najavio „ekonomski Dan D“, Iran prijeti obustavom cjelokupnog izvoza nafte
Shutterstock
Sjedinjene Američke Države zaprijetile su Iranu onim što su nazvale „najvećom finansijskom ofanzivom ikada pokrenutom“, dok se danas pripremaju za uvođenje ekonomskih sankcija usmjerenih na trgovinske partnere Teherana.
Iran je, s druge strane, zaprijetio da će obustaviti izvoz nafte iz Persijskog zaliva „ako se ekonomski rat nastavi“.
Američki ministar finansija Skot Besent danas će u 13 sati održati konferenciju za medije, uz najavu da će predstaviti još strožije mjere protiv zemlje koja je gotovo neprekidno pod ekonomskim sankcijama od Islamske revolucije 1979. godine.
U zoru počinje ekonomski Dan D – najveća finansijska ofanziva ikada organizovana protiv jednog protivnika – napisao je Besent u autorskom tekstu objavljenom juče u listu Financial Times.
Zaraćene države već sedmicama nijesu izvele vojne udare jedna na drugu, ali nijesu ni vodile ozbiljne pregovore o okončanju šestomjesečnog sukoba.
Hiljade ljudi poginule su, uglavnom u Iranu i Libanu, otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade koji su znatno oslabili iranske konvencionalne vojne kapacitete, nanijeli veliku ekonomsku štetu i usmrtili vrhovnog vođu Irana ajatolaha Alija Hamneija.
Ipak, Iran je zadržao dovoljno raketnih i bespilotnih kapaciteta da može napasti susjedne zemlje u Zalivu i ugroziti naftne tankere u Hormuškom moreuzu, čime je plovidba kroz taj ključni pomorski prolaz gotovo zaustavljena, a cijene goriva na svjetskom tržištu dodatno porasle. Tačno stanje iranskog nuklearnog programa, koji SAD i Izrael nastoje potpuno uništiti, i dalje nije poznato.
Ne otkrivajući konkretne mjere, Besent je poručio da će SAD ciljati „plašljive države“ koje politikom „popuštanja“ nastavljaju poslovati s iranskom ekonomijom i finansijskim sistemom.
Bilo bi mudro da razmotre posljedice održavanja tog sistema – napisao je u Financial Timesu.
Iran se danima priprema za nove sankcije i izdao je niz oštrih saopštenja u kojima nagovještava veliki vojni odgovor.
Sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Mohsen Rezaei sinoć je nagovijestio ekonomsku odmazdu.
Ako se ekonomski rat nastavi, nijedna kap nafte neće biti izvezena – ni kroz Hormuški moreuz, ni iz bilo kojeg dijela Persijskog zaliva – napisao je Rezaei na društvenim mrežama.
Dodao je da će Iran svako učešće ili podršku američkom ekonomskom ratu protiv iranskog naroda smatrati ratnim činom.
Besent je ranije pozvao Kinu da sarađuje sa SAD-om, podsjećajući da je Peking istorijski uvozio polovinu svoje nafte upravo iz zemalja Persijskog zaliva. Portparol kineske ambasade u Vašingtonu odgovorio je da „sankcije i pritisak ne pomažu u rješavanju problema“, pozivajući na diplomatiju.
Iranska ekonomija bila je pod snažnim pritiskom međunarodnih sankcija i prije nego što su američki i izraelski napadi uništili dio njene infrastrukture.
Iako Teheran javno pokazuje prkos, iranski zvaničnici upozoravaju da bi novo ekonomsko kažnjavanje moglo dodatno pogoršati životne uslove, ponovo izazvati nemire i još više narušiti legitimitet Islamske Republike.
Iran je u rat ušao s visokom inflacijom, oslabljenom valutom, nestašicama energije, sankcijama i dubokim strukturnim problemima, a sada se suočava i s razorenom infrastrukturom, poremećenom trgovinom, padom proizvodnje i ogromnim troškovima obnove.
Pošto zvaničnih direktnih pregovora između SAD-a i Irana nije bilo od juna u Švajcarskoj, Katar, Pakistan i Turska pokušavaju obnoviti diplomatski dijalog.
Iran je saopštio da će načelnik Generalštaba pakistanske vojske Asim Munir danas doputovati u Teheran u okviru napora za obnovu mira i bezbjednosti u regionu, ali nije objavio više detalja.
Pakistan posreduje u sukobu, a izvor iz pakistanske vlade naveo je da će Munir razgovarati i o najnovijim američkim prijetnjama novim sankcijama.
Američko-izraelski napadi na Iran i izraelski udari na Liban tokom rata usmrtili su hiljade ljudi i raselili milione. Sjedinjene Države saopštile su da je poginulo 18 njihovih vojnika, dok ih je više od 750 ranjeno.
Izvor: Antena M
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Svijet"
