Predstojeći popis stanovništva Crne Gore bi trebalo da bude statistička analiza ekonomskog i društvenog stanja stanovništva, a ne platforma za nacionalno prebrojavanje, konstatovano je tokom rasprave u crnogorskom parlamentu o Zakonu o popisu stanovništva koji je planiran za jesen 2023. godine.
Precizan datum održavanja popisa nije određen predloženim zakonom jer, prema riječima ministra finansija Aleksandra Damjanovića i više poslanika, nije sigurno da li će se steći uslovi za njegovo održavanje u tom terminu.
“Vlada ne treba da prejudicira datum popisa. U Crnoj Gori ne može biti održan ni u zimskim ni u ljetnjim mjesecima. Popis treba da bude održan u situaciji elementarne političke stabilnosti, koju u ovom trenutku nemamo”, saopštio je ministar Damjanović.
Dodao je da će pripreme za popis trajati šest mjeseci i da će proces koštati oko pet miliona eura.
Zakonom je predviđeno da će popisom biti obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu ili u drugoj državi, kao i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
Podaci koji će se prikupljati odnosiće se na pol, bračno stanje, socijalni, obrazovni i materijalni status, zaposlenje, kao i podaci o državljanstvu, nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, vjerskom opredjeljenju i maternjem jeziku.
Zakonom je predviđeno da ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, biće upisan odgovor ‘Ne želi da se izjasni’.
Rasprava parlamentu je vođena bez prisustva najvećeg dijela opozicije, a dio vladajuće većine, predvođen prosrpskim Demokratskim frontom (DF) očekuje da će popis pokazati promjene u nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj strukturi u Crnoj Gori, odnosno da će se povećati broj Srba u odnosu na prethodni popis.
“Srpski jezik i srpska vjera su duhovni identitet srpskog naroda. I ovaj popis će pokazati da Srba ima mnogo više od 28 posto”, saopštila je poslanica DF Jelena Božović.
I poslanik istog kluba Janko Milatović je rekao da očekuje povećanje broja Srba.
“Nadam se da će Srbi biti izjednačeni sa braćom Crnogorcima i da će srpski jezik biti zastupljen sa više od 50 posto.”
Poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić je ukazala da je prisutna politizacija predstojećeg popisa.
Jedini prisutan poslanik iz opozicionih redova Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je ocijenio, da će se voditi kampanja oko nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja u Crnoj Gori.
“Vidjeli smo i izjave nekih zvaničnika iz drugoh zemalja da je njima važniji popis u Crnoj Gori nego izbori. Oko toga će se voditi kampanja i ulagaće se ogromna sredstva iz inostranstva.”
Podsjetimo, uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je “za srpski narod važan popis u Crnoj Gori”.
Raspravi nisu prisustvovali poslanici najveće opozicione Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partija. DPS je na prethodno održanoj pres konferenciji optužila vladajuću većinu na čelu sa prosrpskim i proruskim DF da se bave pitanjima popout popisa koja dijele društvo umjesto da rješavaju krizu u zemlji.
“Popis je nemoguće sprovoditi u izbornoj godini i kada su nacionalne tenzije na vrhuncu. Pokušava se napraviti inžinjering pod uticajem drugih država. Zalažemo se za popis ali kada se stvore uslovi da se sprovede”, rekao je poslanik DPS-a Jevto Eraković.
Posljednji popis u Crnoj Gori je održan 2011. godine. Tada se 45 posto izjasnilo da su Crnogorci, a Srbi skoro 29 posto.
Iako je praksa da se popis stanovništva održava svakih deset godina, 2021. godine je Vlada saopštila da nema tehničkih uslova za njegovo održavanje.
O predlogu Zakona o popisu će se glasati na kraju zasijedanja Skupštine. Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura imaju većinu u parlamentu od 41 poslanika.
IZVOR: Radio Slpbodna Evropa
