Bez radara nema ni efikasne protivgradne zaštite
Foto: SHUTTERSTOCK, Ilustracija
Bez dobro pozicionirane radarske mreže, nije moguće dovoljno precizno pratiti razvoj, intenzitet, pravac kretanja i prostorno prostiranje konvektivnih sistema, kao što su jednoćelijske, višećelijske i superćelijske oluje, naglašavaju iz Zavoda.
U okolnostima sve intenzivnijih posljedica klimatskih pojava, učestalih vremenskih nepogoda, oluja i grada, koje u jednom “naletu” nanesu štetu poljoprivredi koja se mjeri stotinama hiljada eura, u Crnoj Gori se i danas, kao i prethodne dvije decenije, priča o neophodnosti nabavke meteorološkog radara koji, ipak, nikako da se nabavi.
I dok bi radarski podaci bili važna osnova za organizovanje protivgradne zaštite, te preciznija upozoravanja o vremenu nailaska nepogoda, meteorolozi u Crnoj Gori se oslanjaju na numeričke modele procjene vjerovatnoće razvoja nestabilnosti na određenom području, koji predstavlja bazu za izdavanje prognoza, biltena i upozorenja za naredni dan ili dva.
Međutim, radar omogućava operativno praćenje razvoja nepogode u realnom vremenu, što je ključno za preciznije i blagovremenije upozoravanje javnosti – poručuju iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMSCG).
Iz Zavoda su, odgovarajući na pitanja “Dana” u vezi sa nabavkom meteorološkog radara, kazali da već duži niz godina ukazuju da je nedostatak meteorološkog radara jedno od ključnih ograničenja u daljem unapređenju sistema ranog upozoravanja u Crnoj Gori.
Osvrćući se na dosad urađeno, napominju da je tokom 2024. godine, uz podršku UNDP-a izrađena Studija za razvoj nacionalnog nowcasting sistema, kojom su analizirani postojeći kapaciteti, identifikovani ključni nedostaci i definisane preporuke za uspostavljanje održivog sistema ranog upozoravanja. Iste godine izrađena je i Studija izvodljivosti za uspostavljanje operativne upotrebe meteorološkog radara na teritoriji Crne Gore, kojom su definisani tehnički zahtjevi za uspostavljanje radarske mreže.
Izazov zadržavanje i obezbjeđivanje kadra
Iako nabavka meteorološkog radara i modernizacija opreme predstavljaju neophodan iskorak u razvoju savremenog sistema ranog upozoravanja, iz Zavoda poručuju da jednako važan, a dugoročno možda i najveći izazov, jeste obezbjeđivanje i zadržavanje stručnog kadra.
Nijedna, pa ni najsavremenija tehnologija, ne može ostvariti svoju punu funkciju bez visokoobučenih meteorologa i tehničkog osoblja koje će 24 sata dnevno pratiti razvoj meteoroloških procesa, analizirati podatke i izdavati pravovremena upozorenja. Ovakvi primjeri jasno ukazuju da je, pored ulaganja u opremu, neophodno sistemski ulagati i u ljude. Dugoročna održivost ovog sistema neće zavisiti isključivo od nabavke savremene opreme, već i od sposobnosti države da zadrži i razvija deficitarne stručne kadrove. Zato je neophodna snažna institucionalna podrška kroz sistem vrednovanja i nagrađivanja rada, mogućnosti stručnog usavršavanja, stambenu politiku i druge mjere koje će mladim stručnjacima omogućiti da svoju profesionalnu budućnost grade u Crnoj Gori – poručili su iz te institucije.
U suprotnom, kako dodaju, postoji realan rizik da će se Zavod suočiti sa ozbiljnim izazovima u očuvanju stručnih kapaciteta i kontinuiteta rada.
Krajem 2025. godine i tokom prvog dijela 2026. godine realizovana je revitalizacija mreže glavnih automatskih meteoroloških stanica, što predstavlja važan korak u jačanju ukupnog osmatračkog sistema, unapređenju meteorološke infrastrukture i stvaranju jednog od preduslova za uspostavljanje nacionalne meteorološke radarske mreže. U ovom trenutku, u toku su konsultacije i tehnička usaglašavanja sa Vojskom Crne Gore, s obzirom na to da se radi o kompleksnom sistemu koji zahtijeva pažljivo planiranje u skladu sa postojećom infrastrukturom, prostornim uslovima i operativnim potrebama – kazali su iz Zavoda za “Dan“.
Naglašavaju da je prije donošenja konačnih odluka o lokacijama i tehničkoj konfiguraciji radarskog sistema, potrebno sprovesti i dodatne stručne analize, kako bi se obezbijedila što kvalitetnija i pouzdanija kompozitna radarska slika nad teritorijom Crne Gore.
Po završetku ovih analiza biće moguće preciznije definisati optimalne lokacije, tehničke specifikacije i okvirnu vrijednost ukupnog projekta. Na osnovu toga će se moći realnije sagledati i dinamika nabavke i instalacije meteorološkog radarskog sistema – naglasili su, dodajući da uspostavljanje meteorološkog radarskog sistema predstavlja jedan od ključnih koraka u ispunjavanju ciljeva globalne inicijative Ujedinjenih nacija “Rano upozorenje za sve”, kojoj je posvećena i Crna Gora.
Zaposlena četiri meteorologa
Odgovarajući na pitanja oko kadrovskih kapaciteta, iz Zavoda navode da u toj instituciji trenutno rade četiri meteorologa koji obavljaju poslove u okviru različitih organizacionih jedinica.
Nažalost, Zavod je tokom prethodne godine ostao bez dva mlada meteorologa koji su profesionalni angažman nastavili kod drugog poslodavca, što je dodatno opteretilo rad operativne prognoze – navode iz te institucije.
U tom procesu, kako poručuju, očekuju da će Vlada Crne Gore prepoznati strateški značaj ovog projekta i pružiti podršku njegovoj realizaciji, imajući u vidu njegov doprinos zaštiti života, imovine i otpornosti društva na sve izraženije posljedice klimatskih promjena.
Meteorološki radar bi značajno unaprijedio operativni rad Zavoda, posebno u dijelu prognoze predočavanja, odnosno nowcasting-a, tj. prognoze za period od nekoliko minuta do najviše šest sati unaprijed. Bez dobro pozicionirane radarske mreže, nije moguće dovoljno precizno pratiti razvoj, intenzitet, pravac kretanja i prostorno prostiranje konvektivnih sistema, kao što su jednoćelijske, višećelijske i superćelijske oluje. Ovakvi sistemi se često razvijaju brzo i lokalno, pa se njihova tačna lokacija i intenzitet ne mogu pouzdano procijeniti samo na osnovu numeričkih prognostičkih modela – naglašavaju iz Zavoda.
Ističu da bi upotreba meteorološkog radara bila naročito značajna za sistem ranog upozoravanja na intenzivne padavine, grad, olujni vjetar i druge opasne vremenske pojave.
Time bi se povećala mogućnost izdavanja preciznijih upozorenja po lokaciji, intenzitetu i vremenu nailaska nepogode – objasnili su oni.
Pun operativni efekat radarskog sistema, kako dodaju, podrazumijeva i jačanje organizacionih i tehničkih kapaciteta Zavoda, uključujući uspostavljanje 24-časovnog režima rada u prognozi vremena, odgovarajuću obradu i prikaz radarskih podataka, kao i povezivanje sa sistemima za javno upozoravanje, uključujući savremene kanale poput cell broadcast sistema.
Implementacijom ovog sistema značajno bi se unaprijedila sposobnost države da pravovremeno obavještava građane o neposrednim opasnostima, uključujući ekstremne vremenske i hidrološke događaje. Pored zaštite života i imovine, radar bi imao značajnu primjenu i u sektorima kao što su vazduhoplovstvo, poljoprivreda, saobraćaj, energetika i upravljanje rizicima od nepogoda. U perspektivi, radarski podaci mogli bi biti važna osnova i za organizovanje protivgradne zaštite u područjima gdje je poljoprivreda posebno izložena štetama od grada i olujnih nepogoda – poručili su iz Zavoda.
Izvor: DAN
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Društvo"
