
Janović (Foto: DPS)
Glavni prioritet Skupštine Crne Gore moraju biti predlozi zakona koji nas približavaju Evropskoj uniji, saopštio je član Predsjedništva DPS-a i poslanik Nikola Janović u razgovoru za Portal RTCG.
Janović se osvrnuo i na dosadašnje reforme u DPS Crne Gore.
“Nijesmo se najbolje snašli kao opozicija i nažalost, ostala je percepcija da je DPS i dalje nepoželjna stranka za bilo kakvu koaliciju. Dakle, najveće kadrovske promjene su napravljene u odnosu na sve druge stranke, ostao je narativ što znači da se griješi u pristupu, u načinu donošenja odluka a očigledno i u retorici. Treba priznati da je bilo ljudi koji nijesu bili pravi reprezenti naše partije a da su neki i dalje tu. Govorim o onima koji ili ne shvataju ili ne žele da shvate da percepcija u politici nije ono što vi mislite o sebi nego je važno što drugi misle o vama. Na taj način svojim pojavljivanjem u javnom životu doprinose dodatno utisku da se malo toga promijenilo. Više nego ikada je važno da snage koje su jasno orjentisane građanski i koje su najviše uradile na jačanju građanskog identiteta u Crnoj Gori a DPS je bila stožer tog djelovanja i ideje, preduzmu sve neophodne korake, ne samo zbog njih samih nego i zbog našeg društva u cjelini. Ponavljam, nesporno je da je DPS napravio određene korake, prije svega kada je u pitanju kadrovska politika. Ali je već sada očito, da su građani očekivali mnogo više i puno jače reformske zahvate u dijelu vođenja partijske politike. Da nije tako, ne bi se desilo da između dva izborna ciklusa izgubimo više od 45.000 glasova. Rezultati parlamentatnih izbora su više nego jasni – građani ne žele politike koje će ih vraćati u prošlost, koje će ih dijeliti i u konačnom koje ne daju odgovor na ekonomske izazove vremena u kojem živimo”, istakao je Janović.
Govoreći o tome vjeruje li u saglasnost u parlamentu o reformi pravosuđa i izbornog zakonodavstva, Janović je rekao da vjeruje kako postoji dobra volja.
“Makar na riječima kod svih parlamentarnih partija da izađemo iz začaranog kruga u kojem se nalazimo već dva izborna ciklusa (ne voljom DPS-a). Nažalost, plašim se da će konačni dogovor ponovo podrazumijevati partijske pogodbe i trgovinu umjesto izbora najboljih rješenja”, kazao je Janović.
Komentarišući može li biti dogovora vlasti i opozicije o zakonu o porijeklu imovine, Janović je naglasio kako u DPS-u nemaju problem sa tim zakonskim rješenjem.
“Naprotiv – našim glasovima su usvojeni zakoni koji omogućavaju uzimanje imovine koja je stečena krivičnim djelima. Ono gdje vidim problem jeste usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom ali i činjenicu da loše zakonsko rješenje vlast može da koristiti kao alatku za obračun sa političkim neistomišljenicima. Pritom čak i ne mislim na obračun sa DPS-om”, navodi Janović.
On je rekao da glavni prioritet Skupštine Crne Gore moraju biti predlozi zakona koji nas približavaju Evropskoj uniji.
“Nažalost, ako je suditi po onome što smo do sada imali prilike da vidimo, osnovni prioritet ovog skupštinskog rukovodstva će biti obesmišljavanje ozbiljnog rada parlamenta. Činjenica da smo imali jedno poslijeponoćno zasjedanje i jedno kojem osim predsjednika parlamenta nijesu prisustvovali poslanici, dovoljno govori sama za sebe”, kaže Janović.
IZVOR: RTCG
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, on je “udario” na Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu.
Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država – napisao je Grenel na Iksu.
Radio Free Europe and Voice of America are media outlets paid for by the American taxpayers.
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 9, 2025
It is state-owned media.
These outlets are filled with far left activists.
I’ve worked with these reporters for decades.
It’s a relic of the past. We don’t need government paid…
Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa Grenelom.
1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika – napisao je Mask.
Košarkašice Crne Gore osmi put u istoriji igrače na Evropskom prvenstvu!
U meču odluke izabranice Jelene Škerović razbilje su Luksemburg rezultatom 86:53!
Svjesna da joj treba ubjedljiva pobjeda naša ekipa od starta je igrala u visokom ritmu, a već nakon deset minuta imala je plus 19 (31:22).
Gošće su se, donekle, konsolidovale u drugom kvartalu, iskoristile su probleme u napadu Crne Gore i na odmor su otišle sa “samo” 11 poena minusa (37:26).
Nakon odmora na parketu je postojao samo jedan tim. Crna Gora je dominirala u oba pravca nakon 30 minuta imala je plus 23, da bi ta prednost u posljednjem kvartalu rasla i do
Nataša Mek sa 15 i Marija Leković sa 14 bile su najbolje u redovima crnogorske selekcije, dok je Amanda Kejhil ubacila 13 kod Luksemburga.
Prvo izdanje knjige iz serijala Harija Potera autorke DŽ. K. Rouling na aukciji u Velikoj Britaniji prodato je za 18.000 funti.
Primjerak „Hari Poter i kamen mudraca”, jedan od prvih 500 štampanih 1997. godine, prodat je u subotu na aukciji u britanskom gradiću Pejdžtonu u Devonu.
Na poleđini knjige nalazi se pravopisna greška kod riječi ‘Philosopher’s’, a na stranici 53 je čarobni štapić greškom naveden dva puta na popisu opreme.
Očekivalo se da će primjerak biti prodat za između 20 i 30 hiljada funti, ali je prodat za 18.000 funti (oko 21.600 eura).
Aukcijska kuća opisala ga je kao „dobar primjer izuzetno rijetkog primjerka prvog izdanja”.
Još jedan primjerak romana, ali oštećeniji, prodat je za 1.300 funti.
U početku je štampan samo mali broj primjeraka Harija Potera jer se nije znalo hoće li knjiga steći popularnost.
Uslijedio je serijal od još šest nastavaka i ekranizacije, a Hari Poter je danas jedna od najpopularnijih knjiga na svijetu.
Prvo izdanje „Harija Potera i kamena mudraca” prošle godine prodato je za 45.000 funti, a potpuno sačuvan primjerak je u martu 2022. dosegao cijenu do 69.000 funti.
Izvor: Hina/dpa
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.M. (69) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
“Osumnjičeni je dana 5. februara 2025.godine, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (rođena 2014.godine) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta”, navodi tužilaštvo.
Ovo lice je, dodaju, već pet puta osuđivano.
Izvor: CdM
Naš supertalentovani reprezentativac Vasilije Adžić, pogodio je za mladi tim Juventusa u meču sa Beneventom.
Tim iz Torina slavio je sa 2:0, a crnogorski napadač je upisao i asistenciju, kada je Gera u 19. minutu donio vođstvo Juveu.
Uno-due perfetto tra Adzic e Guerra e gran botta del numero 17 che sfonda la rete, Next Gen in vantaggio.
— JuventusJuvenil (@JuvenilJuventus) February 9, 2025
Juventus Next Gen-Benevento 1-0pic.twitter.com/VCYihk1cIr
Potom je u finišu prvog dijela prelijepo pogodio iz slobodnjaka.
il gran Gol di #Adzic con la #JuventusNextgen 🙌 ⚽️ ⚪️⚫️ pic.twitter.com/a50KP3c5TM
— RiD ThE RoCk™️ (@RidTheRock) February 9, 2025
Juventus bi eventualnom pobjedom stigao na 12. mjesto.
Prema podacima platforme “Halo, inspektore! koja je u Hrvatskoj organizirala bojkote trgovina, u razdoblju od tri sedmice potrošnja u toj zemlji smanjena je za ukupno 108 miliona eura, od čega je samo u tri petka bojkota pala za 75 miliona eura.
Od 19 analiziranih dana, u 16 dana zabilježen je pad potrošnje, javlja HRT.
Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli – objavila je platforma ‘Halo, inspektore’”, na Facebooku.
Iz inicijative ističu da je bojkot bio snažan alat trenutnog pritiska, no da je njegov domet vremenski ograničen. Iako treći petak nije imao istu masovnost kao prvi, njegov učinak bio je primjetan. Organizatori naglašavaju da nisu obeshrabreni i da ne odustaju od daljnjih akcija.
Bojkot je rezultirao određenim intervencijama – zamrzavanjem cijena pojedinih proizvoda i povećanjem akcijskih popusta. No, kako upozoravaju, te mjere su samo privremene i ne predstavljaju stvarno rješenje problema nekontroliranog rasta cijena.
Organizatori ističu da su dva cilja već ostvarena: pokazano je da potrošači imaju kolektivnu snagu i mogu se mobilizirati, a problem rasta cijena i neadekvatne regulacije postavljen je u fokus javnosti i nadležnih institucija.
Treći cilj, zaustavljanje rasta cijena i njihova stabilizacija, još nije postignut. Na nadležnima je da pronađu trajno rješenje, dodaju.
Potrošači još uvijek čekaju odgovor trgovaca na ključno pitanje: zašto su cijene proizvoda kojima je PDV smanjen na 5 odsto i dalje rasle, u nekim slučajevima više od 40 odsto? Odgovor na to pitanje krije se u pohlepi i oportunizmu, smatraju u inicijativi i najavljuju nastavak borbe za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.
Izvor: CDM