Crna Gora u svojoj istoriji ima žene na koje je ponosna i koje ne smijemo zaboraviti. Jedan od načina da se oda priznanje najznačajnijim ženama XIX i XX vijeka, jesu i murali koji će biti realizovani na Cetinju, u Podgorici i Baru u okviru projekta “Izuzetne žene Crne Gore“.
Cetinjanka, Ksenija Borozan studentkinja magistarskih studija vajarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti Cetinje imala pobjedničku ideju za oslikavanje murala Jelene Vicković i tim povodom bila gošća u emisiji »Aktuelno« na Radio Cetinju.
Velika je odgovornost zadatak koji joj je povjeren, ali je spremna da odgovori izazovu, kazala je Borozan.
Jelena Vicković ne samo da je bila prva učiteljica u Crnoj Gori, već je i bila revolucionarka i prosvetiteljka, preuzevši na sebe zadatak obrazovanja djevojčica, što je tada bila tabu tema. To mi je negdje bilo presudno da odradim idejno rešenje, kada je riječ o ovoj Crnogorki – objasnila je ona.
Od same pojave konkursa rodila se ideja kako bi trebao da izgleda portret te izuzetne žene koja je osnovala prvu privatnu žensku osnovnu školu na Cetinju, prisjetila se Borozan.
Kada sam vidjela da je izašao konkurs gdje je potrebno poslati idejno rješenje za mural na Cetinju, te da se odnosi na istorijsku ličnost Jelenu Vicković moram priznati da mi je srce zaigralo. Ogromna ljubav koju imam prema svom gradu pomogla mi je da odmah prilikom čitanja dobijem ideju, koja je, uz vrlo male korekcije, i dobila nagradu. U njoj se ogleda spoj domovine sa nama. Ljubav prema korijenima i umjetnosti dovela je do takvog krajnjeg rezultata – istakla je Borozan.
Na konkursu koji je objavljen u julu je pristiglo više od trideset prijava i njen rad se morao istaći kako bi odnio pobjedu nad ostalima.
Ono čemu sam težila pri izradi ovog murala jeste da istaknem duhovnost, čast i dostojanstvo baš u manirima koje je ona posjedovala i nesebično dijelila sa drugima. Ono što je meni bilo značajno i upečatljivo jeste ta činjenica da je Jelena prije nego što je i sama škola počela sa radom, dovodila učenice u stanu gdje ih je obučavala da čitaju, pišu, računaju, uključila je čak ručni rad i pružala pouke iz dramske umjetnosti – kazala je Ksenija.
Žene koje će se naći na muralima pored Jelena Vicković na Cetinju, su i Svetlana Kana Radević u Podgorici i Stana Tomašević u Baru.
Murali bi trebali da budu realizovani u sljedećih mjesec, dva, kaže mlada Cetinjanka, i dodaje da konačna lokacija još nije poznata, ali da ima par mjesta na kojima je moguća realizacija Jeleninog murala na Cetinju. Biće joj, kako kaže, velika čast i zadovoljstvo da radi na ovom muralu, ali i odgovornost.
Pa iskreno, kada govorimo o ovoj Velikanki značajna je odgovornost, ali trudiću se da sve njene karkateristike prikažem na pravi način, baš onako kako je i zaslužila – odlučna je Borozan.
Žene kao što su Jelena Vicković moraju biti zapamćene jer one su bile pokretačka snaga jednog vremena.
Jelena je rođena u Kotoru. Na Cetinju je 1871. godine osnovala prvu privatnu žensku osnovnu školu, koja je 1874. prerasla u državnu, odnosno Javnu žensku osnovnu školu. Umrla je 1908. godine.
Njena smrt je zabilježena kao nestanak „duhovne majke našeg pismenog ženskog svijeta“.
Projekat “Izuzetne žene Crne Gore“ realizuje Centar za ženska prava, u saradnji sa Ambasadom Holandije, Prijestonicom Cetinje, Podgoricom i Barom.
S. Lagator
