Božićne čestitke

Svim građankama i građanima, koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru, čestitke su uputili predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić čestitao je nadbiskupu barskom Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom, monsinjoru Ivanu Štironji i vjernicima Katoličke crkve u Crnoj Gori,

Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić čestitao je nadbiskupu barskom Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom, monsinjoru Ivanu Štironji i vjernicima Katoličke crkve u Crnoj Gori, Badnji dan i Božić po gregorijanskom kalendaru.

Velike su poruke koje sa sobom nosi najradosniji hrićanski praznik. Ljubav i poštovanje prema čovjeku se rađa. Dobrota, mir i razumijevanje se stiču i naporno i sa trudom se čuvaju. Svi ljudi svakodnevno stoje pred ličnom provjerom – koliko smo odgovorni, koliko solidarni i koliko smo zahvalni. Božić nas nanovo podsjeća i podstiče da nadiđemo osnovnu građansku korektnost i njene standarde, ličnim primjerom, koliko je to moguće, pomjerimo naviše. Božić nas poziva da budemo bolji, tolerantniji, iskreniji, nesebični i pravedni. Sabranje takvih ljudi, sposobno je da tvori durštvo blagostanja. U nadi da će Crna Gora postati takva zajednica, svima koji slave Božić po gregorijanskom kalendaru, želim da u radosti, miru, ljubavi i molitvi sa svojim porodicama i prijateljima, provedu nastupajuće blage dane – navodi se u čestitki premijera Krivokapića.

Nadbiskupu barskom, biskupu kotorskom i svim vjernicima u Crnoj Gori koji najradosniji hrišćanski praznik slave po Gregorijanskom kalendaru, u ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime, čestitke povodom Badnjeg dana i Božića uputio je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, uz želju da ove blage dane provedu u dobrom zdravlju, radosti, ljubavi sa svojim bližnjima, porodičnom miru i komšijskoj slozi.

Katolička crkva u Crnoj Gori svojom bogatom istorijom, duhovnošću i kulturom oduvijek je u službi svih građana i s takvom posvećenošću pomaže da prevaziđemo izazove sa kojima se suočava Crna Gora i cijeli svijet. Uz primarnu misiju njegovanja vjerskih osjećanja, u kontinuitetu ste unapređivali trajne vrijednosti – multietnički, multikonfesionalni i multikulturalni sklad, bogatstvo različitosti i jednakost među ljudima i narodima – naveo je Bečić.

Najbolji odraz i dokaz takvih nastojanja je, kako ističe, harmonični suživot na našem primorju, koji je istinsko bogatstvo Crne Gore i jedna od najponosnijih ulaznica naše zemlje u porodicu evropskih naroda i zajednicu koja čuva svjetsku kulturnu baštinu, što se, kako dodaje, nedavno potvrdilo time što je Bokeljska mornarica Kotor uvrštena na Reprezentativnu listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kao prvo nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore.

Radujem se što ćemo u proslavljanju katoličkog Božića i ove godine učestvovati svi, kao i do sada, afirmišući tako ljubav, prijateljstvo, harmonični suživot, mir i blagostanje kojem težimo. U uvjerenju da će radost katoličkog Božića biti najbolji uvod u srećnu i uspješnu 2022. godinu, još jednom svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti čestitam nastupajući Badnji dan i Božić – naveo je Bečić u čestitki.

Povodom nastupajućih božićnih praznika Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore uputilo je najsrdačnije čestitke svim građankama i građanima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru.

Neka Vam nastupajući blagi dani budu ispunjeni radošću, mirom i nadom. Od srca Vam želimo da ih provedete u krugu najdražih, u zdravlju, obilju blagoslova i veselju. Sretan i blagoslovljen Božić! – navodi se u čestitki.

Oni su svim građanima i građankama Crne Gore poželjeli puno profesionalnog i ličnog uspjeha u 2022. godini.

Aktuelnosti

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Sjutra pretežno sunčano

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Drugi poraz Lovćena

Društvene mreže

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda

Društvo

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Privredna komora Crne Gore

Crnogorski privrednici imaju brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa, saopšteno je na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Iz PKCG su kazali da su okrugli sto na temu Zakon o upravljanju otpadom – zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu organizovali u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Kako su naveli, skup je organizovan kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu koje Zakon predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra.

Privrednici smatraju da postoje brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu – kaže se u saopštenju.

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić kazao je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018.

Stanišić je podsjetio da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo višenedjeljnu kampanju predstavljanja Zakona i podzakonskih aktata, osmišljenu u cilju što detaljnijeg upoznavanja javnosti i svih subjekata na koje se Zakon odnosi sa propisanim normama.

Međutim, kako je naveo, svjesni su da postoje određene nejasnoće u vezi sa implementacijom pojedinih zakonskih odrebi i spremni su da ih razjasne.

Tako je pojašnjeno da su kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada – kaže se u saopštenju PKCG.

Navodi se da je Vlada 10. oktobra usvojila Uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 centa.

Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa zakonom.

Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakla je da je cilj kojem se teži primjenom tih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za te potrebe i prelazak na održive alternative.

Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje sa evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, značajno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice – kaže se u saopštenju.

Takođe su, kako se navodi, skrenuli pažnju i da bi taj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama I jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu.

Tokom trajanja okruglog stola privrednici su dobili odgovore na pitanja i nedoumice koje se tiču primjene Zakona, kao i obaveza koje imaju u tom dijelu – dodaje se u saopštenju.

Izvor: MINA