Poslovi povezani sa kriptovalutama još nijesu regulisani u Crnoj Gori, te je njihovo obavljanje slobodno, saopštili su predstavnici Centralne banke (CBCG) i dodali da u našoj državi ne postoji adekvatna metodologija procjene nivoa transakcija u kriptovalutama.
Kako poslovi povezani sa kriptovalutama još nijesu regulisani, to je njihovo obavljanje slobodno. Ovo znači da ovi poslovi nijesu pod ingerencijom Komisije za tržište kapitala (KTK), odnosno CBCG, te ne postoji adekvatna metodologija procjene nivoa transakcija u kriptovalutama u Crnoj Gori – rekli su predstavnici CBCG agenciji Mina-business.
Centralna banka je naglasila da za kriptovalute ne postoji pravni osnov koji bi ih mogao klasifikovati kao sredstvo plaćanja, elektronski novac ili instrument plaćanja.
Oblast trgovine, izdavanja i nadzora nad digitalnom imovinom i pružanja/pružalaca usluga povezanih sa digitalnom imovinom koja podrazumijeva i kriptovalute, nije uređena u Crnoj Gori – rekli su iz CBCG odgovarajući na pitanje da li imaju podatke da se u Crnoj Gori obavljaju transakcije kriptovalutama i kako se to može utvrditi.
Iz CBCG su rekli da pojedini izvori privatnih kompanija za procjenu broja vlasnika kriptovaluta na globalnom nivou, poput Triple-a, govore o cifri od oko 7,2 hiljade vlasnika kriptovaluta u Crnoj Gori, odnosno 1,16 odsto populacije, što nas svrstava u red zemalja sa relativno niskim učešćem vlasnika kriptovaluta.
Međutim, svjesni smo da u Crnoj Gori u posljednje dvije godine borave raseljena lica i investitori iz zemalja koje se nalaze u top deset vlasnika kriptovaluta na globalnom nivou, poput Rusije i Ukrajine, i u nešto manjem broju iz Turske, te da ta dinamika posljedično utiče na veći broj transakcija u kriptovalutama, uključujući i kupovinu nekretnina – objasnili su iz CBCG.
Dok ne bude donijet odgovarajući zakon, CBCG slično kao i ostali regulatori finansijskih tržišta, potencijalne investitore upozorava na rizike ulaganja u kriptoimovinu koji se odnose na to da ima karakteristike špekulativnog ulaganja, kriptoimovina nema pokriće, odnosno jemstvo CBCG ili bilo koje druge institucije.
Takođe, uloženi iznos investicije nije osiguran, ne pripada sistemu zaštite potrošača, niti je obuhvaćen sistemom osiguranja depozita, a ne postoji ni nadležna institucija kojoj se možete obratiti za pravnu zaštitu od gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu – dodali su predstavnici CBCG.
Na pitanje da li postoji realna opasnost od zloupotreba u oblasti trgovine kriptovalutama iz CBCG su odgovorili da priroda te vrste trgovine, kao i iskustvo pojedinih zemalja, ukazuje na to da je gotovo nemoguće samo zakonskim okvirom i njegovom implementacijom preduprijediti sve tipove prevara povezanih sa kriptovalutama.
To su prevare počev od benignijih hakerskih napada na računare koji posjeduju kripto valute ubacivanjem zlonamjernih softvera ili virusa, do predstavljanja kriptovalute ulagačima kroz inicijalne ponude iza koje se kriju obične piramidalne šeme, zbog kojih investitori gube novac – rekli su iz CBCG.
Prema njihovim riječima, dovoljno je reći da je usljed kriptoprevara u prošloj deceniji izgubljeno preko 30 milijardi USD, od toga je prošle godine zabilježeno najviše kriptoprevara sa 436 incidenata, a ukradeno je oko 12 milijardi USD.
Kao odgovoran regulator, CBCG smatra da se minimizacija rizika zloupotreba povezanih sa trgovinom kriptoimovine obezbjeđuje inkorporiranjem najboljeg standarda u ovoj oblasti, a to je EU regulativa MICA – The Markets in Cryptoassets – naveli su iz CBCG.
Centralna banka, kako su objasnili, ne podržava brza i nepotpuna nacionalna rješenja, koja mogu dovesti do nepotrebne eskalacije rizika, ali i nanijeti štetu međunarodnoj reputaciji Crne Gore.
Svjedoci smo da nacionalna rješenja u okruženju nijesu dala očekivane rezultate u zaštiti od zloupotreba. Crna Gora će biti prva zemlja van EU koja će svoje nacionalne standarde uskladiti sa regulatornim okvirom EU, a koji će biti transponovan u Nacrt zakona o digitalnoj imovini – rekli su iz CBCG.
Transponovanjem te direktive u crnogorski zakon, pravi se razlika između kriptovaluta s jedne strane i tokena s druge strane. Takođe, urađena je i klasifikacija kriptoimovine na token vezan uz imovinu (ARTs), token elektronskog novca (EMT) i korisnički token. S obzirom na to da nijesu obuhvaćeni MICA okvirom, nije predviđena regulacija decentralizovanih finansija (DeFi), nepromjenjivih tokena (NFT) i digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC).
Kroz Nacrt zakona ujedno se regulišu i pitanja transparentnosti izdavanja i trgovanja kriptoimovinom, zahtjeva u vezi sa javnom ponudom i uvrštavanje kriptoimovine za trgovanje na platformu za trgovanje kriptoimovinom, kreiranja zahtjeva za odobrenje za rad i nadzor pružalaca usluga povezanih s kriptoimovinom, izdavalaca tokena vezanih uz imovinu i izdavalaca tokena elektronskog novca, kao i pitanja njihovog poslovanja, organizacije i Uprave – naveli su iz CBCG.
Nacrtom zakona, kako se precizira, biće takođe obuhvaćena pitanja zahtjeva za zaštitu imalaca kriptoimovine pri izdavanju, javnoj ponudi i uvrštenju za trgovanje, zaštite klijenata pružalaca usluga povezanih s kriptoimovinom, mjera za sprečavanje trgovanja po osnovu povlašćenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlašćenih informacija i manipulisanja tržištem u vezi s kriptoimovinom, kako bi se osigurao integritet tržišta kriptoimovine.
Kada je riječ o rokovima, cilj je da prva verzija Nacrta zakona bude završena do kraja ove godine. Predstavnici CBCG i Komisije za tržište kapitala, kojima je u okviru Radne grupe pod pokroviteljstvom Savjeta za finansijsku stabilnost povjerena koordinacija nad aktivnostima u vezi sa izradom Nacrta zakona, započeli su sa radom, uz dogovorenu podjelu aktivnosti – naveli su iz CBCG.
Predstavnik Ministarstva finansija je, kako se zaključuje, takođe član Radne grupe, sa ciljem pravovremene izmjene poreskih zakona, odnosno poreskog tretmana kriptoimovine, a koji nijesu pokriveni MICA-om.
Izvor: Mina Business
