Društvo
Cetinjani bi rado reciklirali kada bi imali gdje
Ukoliko bi građani Cetinja dobili reciklažno dvorište imali bi mogućnost da sav otpad selektivno i bezbjedno odlože, a time bi zaštitili životnu sredinu, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da se Cetinje nalazi između dva nacionalna parka – kazao je direktor NVO ”Aktivna zona” Miloš Marković, predstavljajući projekat ”Baci PET đe treba”. Projekat ima za
Ukoliko bi građani Cetinja dobili reciklažno dvorište imali bi mogućnost da sav otpad selektivno i bezbjedno odlože, a time bi zaštitili životnu sredinu, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da se Cetinje nalazi između dva nacionalna parka – kazao je direktor NVO ”Aktivna zona” Miloš Marković, predstavljajući projekat ”Baci PET đe treba”.
Projekat ima za cilj da smanji udio plastičnih kesa i drugih plastičnih materijala u otpadu u Prijestonici Cetinje, a predstavljen je na Okruglom stolu koji je danas organizovala ova nevladina organizacija, sa ciljem da se ova tema nametne gradskoj upravi, ne bi li Prijestonica dobila svoj reciklažni centar.
Kako je naveo direktor NVO Aktivna zona, Miloš Marković, na teritoriji grada postoje mnogobrojna odlagališta koja su nepropisna i koja štete prirodi, pa su u vezi sa tim, na Okruglom stolu pozvali predstavnike Komunalnog preduzeća koji se nisu odazvali.
Htjeli smo da ih pitamo da li nude neke programe koji se odnose na reciklažu, koliko nas sada košta ovakav način odlaganja otpada i koja je šteta, te da li je taj model održiv u budućnosti. Nažalost, oni se nisu odazvali našem pozivu – kazao je Marković.
Osim što bi reciklažno dvorište zaštitilo životnu sredinu, Prijestonica Cetinje bi mogla da ima i dobit – tvrdi Marković.
Svaka roba ima svog kupca. Plastika može da se proda, metal, papir, aluminijum, staklo – svi ti materijali mogu da se prodaju, tako da bi u tom slučaju Prijestonica imala i dobit – istakao je Marković.
Na Okruglom stolu su predstavljeni rezultati onlajn istraživanja, u kojem je učestvovalo preko 100 građana Cetinja. Koordinator projekta, Filip Rutović je predstavio ključne nalaze istraživanja, a najavio je realizaciju ostalih projektnih aktivnosti: kreiranje i promociju tri kratka informativna video zapisa o problemu nedostatka reciklaže u gradu, kreiranje i distribuciju vodiča za ambalažni otpad, realizaciju Eko-časova za mlade iz osnovnih škola, te kao završnu aktivnost i realizaciju takmičenja za mlade iz srednjih škola.
Istraživanje je pokazalo da ispitanici prilikom trgovine dominantno koriste plastičnu kesu iz martketa (86,8%), a za upotrebu platnenog ili plastičnog cegera za višekratnu upotrebu opredjeljuje se 7,5% ispitanika, dok druga sredstva van ponuđenih koristi 5,7%. Ispitanike koji ne odlažu otpad selektivno, pitali smo zašto ne recikliraju i pri tome došli do podatka da najveći procenat njih 86,4% smatra da u njihovom gradu nema uslova za reciklažu (nema kontejnera za reciklažu, nema reciklažnog dvorišta i drugo), zatim 13,6% smatra da to zauzima previše prostora u kući/stanu, 9,1% nema vremena za recikliranje, 2,3% smatra da je to komplikovan proces, takođe isti je procenat onih koji po mogućnosti recikliraju, ali ne odlažu selektivno otpad, dok čak 18,2% anketiranih nijesu upoznati sa tom mogućnošću – kazao je Rutović.
On navodi da je građanima postavljeno pitanje u kojoj mjeri su isti spremni da mijenjanju svoje navike. Odgovori pokazuju da su skoro svi ispitanici spremni da učestvuju u smanjenju problema otpada u svom gradu (89,7%), nasuprot 8,3% onih koji su djelimično spremni, dok je samo 2,1% onih koji uopšte nijesu spremni. Kada je u pitanju udaljenost koju je neophodno preći da bi se koristile kante za reciklažu, 43,4% ispitanika bi putovalo najdalje do 500 metara, 30,2% do jednog kilometra, 5,7% do pet kilometara, isti procenat je preko pet kilometara, a 15,1% njih nije spremno da pređe više od 100 metara do najbliže kante.
Ispitanicima smo ponudili mogućnost da označe najbolje mjere kojima bi se olakšalo selektivno odlaganje otpada, te na osnovu dobijenih podataka vidimo da preko 86% anketiranih podržava mjere kao što su: postavljanje više kontejnera za otpad sa jasno vidjivim oznakama za selektivno odlaganje otpada, sprovođenje informativno-edukativnih kampanja o koristima/važnosti selektivnog odlaganja otpada, uvođenje organizovanih akcija (npr. akcije recikliranja otpada, prikupljanja starog papira, sakupljanja smeća…), uvođenje obaveznog obrazovnog programa o reciklaži/selektivnom odlaganju otpada u osnovne i srednje škole, izgradnja reciklažnog dvorišta u gradu – kazao je Rutović.
Kada je riječ o mjeri zadovoljstva građana Prijestonice uslugama Komunalnog preduzeća 45,3% anketiranih je veoma zadovoljno ili uglavnom zadovoljno ovom vrstom usluga – naveo je Rutović.
Većina ispitanika odnosno 92,5% je saglasno da je potrebno pooštriti kaznenu politiku za one koji nekontrolisano odlažu otpad, stvarajući na taj način divlje deponije. Na pitanje koga smatraju najodgovornijim za nedostatak servisa namijenjenih selektivnom odlaganju otpada i reciklaži u gradu, većina građana (71,7%) smatra da je to lokalna samouprava, zatim 35,8% lokalna preduzeća i servisi, 30,2% pojedinci – kazao je on.
Okruglom stolu su prisustvovali i predstavnici DOO Čistoća iz Podgorice, koji su sa pristunima podijelili ključne izazove u pokretanju reciklažnih dvorišta, kojih u glavnom gradu trenutno ima šest, na različitim lokacijama u gradu. Mila Stojanović iz tog preduzeća navodi da bi ključna ciljna grupa za promociju dobog upravljanja otpadom trebalo da budu djeca, te da to preduzeće redovno sprovodi mnogobrojne edukativne i informativne kampanje kako bi povećale stepen građana koji selektivno odlažu otpad i koriste postojeće servise tog preduzeća.
Projekat „Baci PET đe treba“, NVO Aktivna zona realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
M. Jovanović
Aktuelnosti
Zabava
Cetinjska legenda – Dukin Obodin
Fabrika „Obod“ tada je dobro poslovala; i njoj i gradu bilo je mnogo bitno da prijestonica ima ozbiljan bend. Tad su to zvali „omladinski orkestar“… Ali, spram repertoara – da ne zvuči tako zvanično ili zakopčano. Nego, bre, čistokrvni rokenrol.
Ovako su nekad radile dobre firme i fabrike u Crnoj Gori: u gradu se prepozna grupa mladih muzičara kojima basta da postanu bend – samo im oprema fali. Pa im uprava fino sve instrumente kupi. Jedan-jedini uslov: da sviraju makar jednom godišnje, na dan preduzeća.
Tako je, ima lijepih 55 godina, od kada je na jesen 1969. nastao Obodin – kao mnogo važna vertikala, koja veže silne decenije crnogorske i cetinjske rok i pop muzike. I naravno da je fabrika bila „Obod“, da je tada mnogo dobro poslovala i da je tada i gradu i fabrici bilo mnogo bitno da prijestonica ima ozbiljan bend. Tad su to zvali „omladinski orkestar“… Ali, spram repertoara – da ne zvuči tako zvanično ili zakopčano. Nego, bre, čistokrvni rokenrol.
Naravno, daleko od toga da je Obodin bio prvi cetinjski bend. Još pedesetih i šezdesetih svirali su Cetinjski kunetaši (onako spram vremena, od napolitanskih i meksičkih pjesama, obavezno kancone sa San Rema – do izvornih crnogorskih)… I da, njihov pjevač od sredine šezdesetih bio je Miodrag Radunović. Već možete naslutiti spram prezimena: otac Aleksandra – Popaja i Nikole iz Perpera.
Potom su nastupali i pod imenom Cetinjani, pa sa posebnim merakom svirali muziku iz filmskih hitova… Sve neđe do posljednjeg nastupa, s osam muzičara na sceni, u sali Gradske kafane. Prava cetinjska legenda.
Nego, Miodrag Radunović je u Cetinjskim kunetašima sredinom šezdesetih zamijenio Veselina Bastaća. To nam je prezime za ovu priču posebno bitno. Naš brižljivi hroničar crnogorske rok i pop muzike Željko Milović ustanovio je da je to crnogorska familija sa najviše muzičara! Još od jednog Mijata Lukinog, u međuratnom periodu. Uglavnom, Venjo Bastać iz Cetinjana potom je pjevao u drugom gradskom bendu Fantasti, sve one momente koji su se ticali šlager muzike. Boris i Miro Bastać osnovali su osamdesetih grupu Krin…
Ali, za ovu priču nam je bitna grupa Obodin. Venjo Bastać sa solo gitarom (mnogo bitna cetinjska faca, još poznati slikar!), Tomislav Bastać na klavijaturama, pa bubnjar Mirko Begović (potom Zoran Obradović). I mnogo mlađi – braća Zoran i Dušan Martinović na basu i ritam gitari. Pravi porodični bend, jer ujaci tim momcima Martinovićima, tinejdžerima – bili su Bastaći.
E sad, taj Dušan, to je isti onaj Duka Martinović, tako bitna faca crnogorske pop i rok muzike, unazad ohoho godina. Tada, kada je osnovan Obodin, imao je samo 14 godina! I početak na Cetinju: prvo sa svirkama na igrankama u gimnazijskoj sali ili u Medicinskoj školi. Pa već koju godinu kasnije, na hotelskim terasama od Bečića do „Plavih horizonata“…
Repertoar, otprilike, možete da pogodite. Ono najbitnije od stranog roka i hard-roka, naravno, uz ukus italijanske pop muzike – za koju je domaća publika decenijama imala poseban gušt. Pa na svirkama sve do kraja Bosne, pa jednom i na festivalu na Paliću, gdje su bili crnogorski predstavnici… I tako otprilike do 1975. godine.
Ili: trajalo je otprilike dok Duka nije pošao na studije. U Beogradu je svirao u grupi Sving, potom za kotorske Soluse i Bisere Boke… Do grupe Val i bluz projekta Pasoš, nikšićkih Montenegrina (sa kojima je stigao i do Opatijskog festivala), benda Tvrd orah… Uslijedila je, osamdesetih grupa Muzička radionica kao mnogo bitna i nepravedno potcijenjena referenca vezana za tako osobenu muzičku scenu Kotora; naravno, i Plima, novi bend, osamdesetih na Cetinju, u kojoj je pjevao i Nikola Radunović.
Samo bi Dukina solo karijera, od devedesetih, zasluživala i zaslužuje poseban tekst. A ona duga priča koja Obodin sa kraja šezdesetih spaja sa našim muzičkim vremenima jeste, recimo, njegov album „Sve moje godine“ (1995). A jedan instrumental „PG-CT-KO“ tu, u svega nekoliko minuta, ispriča o crnogorskoj muzici i sceni tih gradova, kroz silne decenije, više nego – bilo koji tekst.
Izvor: Pobjeda
Uncategorized
Dan je Vojske Crne Gore
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, položio je danas vijenac na spomenik u Tuđemilu, povodom 7.oktobra, Dana Vojske. Ponosno odajemo počast našim precima koji su se borili za slobodu. Njihova hrabrost i odlučnost služe kao inspiracija svakom pripadniku Vojske Crne Gore, koja danas nastavlja tu časnu tradiciju, braneći sigurnost i suverenitet naše
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, položio je danas vijenac na spomenik u Tuđemilu, povodom 7.oktobra, Dana Vojske.
Ponosno odajemo počast našim precima koji su se borili za slobodu. Njihova hrabrost i odlučnost služe kao inspiracija svakom pripadniku Vojske Crne Gore, koja danas nastavlja tu časnu tradiciju, braneći sigurnost i suverenitet naše zemlje – istakao je general Lazarević.
Bitka kod Tuđemila, odigrala se 1042. godine, kada je malobrojna dukljanska vojska potukla vizantijske snage i predstavlja ključni trenutak u istoriji Crne Gore i njene borbe za slobodu i nezavisnost.
Milatović:
Predsjednik države Jakov Milatović čestitao je Dan Vojske Crne Gore i tom pril ikom u
rezidenciji na Cetinju upriličio svečani prijem na kome je uručio odluke o proizvođenju
u oficirski čin za 15 kadeta i kadetkinja.
Ovaj svečani dan treba da nas podsjeti na brojne bitke i ratove u kojima su generacije
naših predaka, žudeći za slobodom, čuvale zemlju od često brojnijeg i po oružju jačeg
neprijatelja. Iz njihovih svijetlih primjera mogli smo vidjeti da sloboda traži žrtvu,
istrajnost, nepokolebljivost, jačajući kolektivni osjećaj ponosa, časti i dostojanstva. Ona
budi u generacijama potrebu da čuvaju teško stečeno, i stvara obavezu da se žrtve
pale za slobodu nikada i nipošto ne zaborave. Jer znamo da smo veliki onoliko koliko
imamo poštovanja prema prošlosti, ali jednako tako i koliko imamo sposobnosti da
gradimo budućnost i stvaramo nove vrijednosti – poručio je Milatović.
Svečanom prijemu prisutvovali su načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni
general Zoran Lazarević, članovi kolegijuma načelnika Generalštaba i porodice novih
oficira i oficirki Vojske Crne Gore.
Svijet
Objavljeni ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodjeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima medicine ili fiziologije. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju su Viktor Ambros iz Hanovera i Gari Ruvkum iz Berklija za otkriće mikro RNK i njegovoj ulozi u post-transkripcionoj regulaciji gena. U pitanju je jedna je od pet
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodjeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima medicine ili fiziologije.
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju su Viktor Ambros iz Hanovera i Gari Ruvkum iz Berklija za otkriće mikro RNK i njegovoj ulozi u post-transkripcionoj regulaciji gena.
U pitanju je jedna je od pet Nobelovih nagrada koje su osnovane 1895. godine po testamentu Alfreda Nobela, a dodjeljuje je Institut Karolinska za izuzetne doprinose u medicini ili fiziologiji.
Kako je nastala voljom Alfreda Nobela, nagradom upravlja Nobelova fondacija, a dodjeljuje je odbor koji se sastoji od pet članova izabranih od strane Švedske kraljevske akademije nauka.
Iako se često naziva Nobelovom nagradom za medicinu, Nobel je u svom testamentu izričito naveo da se nagrada dodjeljuje za “ medicinu i fiziologiju“, pa se tako nagrada može dodijeliti za širi spektar djelovanja .
Dobitnici prošlogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu bili su Katalin Kariko i Dru Vajsman. Američki naučnik i mađarska biohemirčarka su dobili nagradu za svoj doprinos razvoju mRNK vakcine protiv kovida 19.
Kako je objavio Nobelov komitet, njihova otkrića bila su ključna za razvoj efikasnih mRNK vakcina protiv kovida 19 tokom pandemije.
Hronika
Tuča u barskoj Gimnaziji, povrijeđen maloljetnik
Maloljetnik je u obračunu zadobio ubodnu ranu i prebačen je na ukazivanje medicinske pomoći
Najmanje jedan maloljetnik povrijeđen je u tuči koja se danas oko 11 časova dogodila u barskoj Gimnaziji „Niko Rolović”, saopšteno je iVijestima iz Uprave policije.
Prema istim informacijama, on je u obračunu zadobio ubodnu ranu i prebačen je na ukazivanje medicinske pomoći.
U toku su aktivnosti na rasvjetljavanju tog događaja.
Izvor: Vijesti
Društvo
Mladi rendžeri sa Cetinja proslavili Dan zaštite Dinarida na Lovćenu
Ideja je da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku – kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Mladi rendžeri sa Cetinja obilježili su na Ivanovim Koritima 7. oktobar – Dan zaštite Dinarida.
Od biologa, inženjera šumarstva i zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje učili su o raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta nacionalnih parkova Crne Gore, kako zaštititi šume od požara i zašto su šume važne za čovjeka i cijelu planetu – saopšteno je iz NVO „Parkovi Dinarida”.
Djeca iz Prijestonice Cetinje, Prijedora i Kozarske Dubice bili su učesnici sedmodnevnog kampa „Mladi rendžeri” u NP „Lovćen”.
Mladi rendžeri kažu za Mediabiro da su srećni što su bili dio radionice na Ivanovim Koritima koja je posljednja aktivnost projekta „Aktivni mladi za zaštitu prirode“. Riječ je o projektu koji je finansijski podržala Evropska unija, kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, a koji sprovodi UNDP u Crnoj Gori.
Ideja je bila da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku, njihovi zaposleni, da se više informišu o zaštiti prirode, šta konkretno znače i kako izgledaju aktivnosti zaštite prirode na terenu – kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Ona podsjeća da je projekat počeo u ljetnjoj školi koju su u julu, u NP Lovćen, pohađali mladi rendžeri sa Cetinja.
U Nacionalnom parku Lovćen srećni su što su domaćini tako važnog programa za mlade. I ako je kiša poremetila planove za aktivnosti na terenu, djeca su našla zamjenu i radionijca je organizovana u Centru za posjetioce na Ivanovim Koritima.
Izvor: parksdinarides.org
Društvo
Prijestonica: Nastavak rada Savjetovališta za mlade koji zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance
Savjetovalište će voditi Jovan Bulajić, iskusni psiholog sa dugogodišnjim radom u oblasti tretmana zavisničke populacije.
Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Prijestonice Cetinje, u okviru aktivnosti predviđenih Lokalnim planom socijalne i dječje zaštite za period 2022-2026. godina, nastavlja pilot projekat „Savjetovalište za djecu, mlade i porodice” – saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću u kabinetu gradonačelnika Prijestonice Cetinje
Savjetovalište će biti otvoreno 9. i 23. oktobra 2024. godine, u terminu od 16 do 20 časova, u prostorijama Crvenog krsta Prijestonice Cetinje.
Individualno savjetovanje dostupno je svim građanima Cetinja koji procijene da im je ova vrsta podrške potrebna. Zakazivanje termina je obavezno, a moguće ga je izvršiti pozivom na broj telefona 067/423-995. Za građane koji nijesu u mogućnosti da posjete Savjetovalište, obezbijeđena je besplatna telefonska linija 0800 81400, dostupna svakog radnog dana od 07:00 do 20:00 časova. Linija je besplatna za pozive iz svih mreža – saopšteno je iz gradske uprave.
Ovaj projekat, kako su kazali, predstavlja ključnu inicijativu usmjerenu na pružanje stručne podrške osobama koje se suočavaju sa izazovima zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, kao i na edukaciju i informisanje porodica o rizicima, fazama bolesti, te načinima adekvatne komunikacije sa članovima koji se nalaze u ovoj situaciji.
Savjetovalište će voditi Jovan Bulajić, iskusni psiholog sa dugogodišnjim radom u oblasti tretmana zavisničke populacije. Problematika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, koja sa sobom nosi ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice, posebno je izražena među mladima, koji su zbog različitih socijalnih, ekonomskih i emocionalnih faktora izloženi povećanom riziku. Porodice se često suočavaju s poteškoćama u pružanju adekvatne podrške, zbog čega je uloga Savjetovališta od neprocjenjivog značaja – kazali su iz Prijestonice.
Ovaj projekat, koji se sprovodi pod pokroviteljstvom Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Prijestonice Cetinje, te Kancelarije za ljudska i manjinska prava i prevenciju bolesti zavisnosti, ima za cilj stvaranje podržavajućeg okruženja i omogućavanje lakšeg pristupa psihološkoj pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Time se korisnicima usluga pruža mogućnost da se uspješno suoče sa izazovima koje zavisnost donosi i pronađu put ka oporavku – zaključuje se u saopštenju.