Kultura

Cetinjske kiše u Londonu

Najuži centar Londona slikovito podsjeća na bubamaru, prošaran kultnim crvenim autobusima na sprat dabl-deker (double decker) i popularnim, robustnog izgleda, ali sigurnim crnim taksi-vozilima ,,kab“ (,,cab“). Oni predstavljaju zaštitni znak Londona, i skoro se samo oni i mogu viđeti u saobraćajnim gužvama u užem gradskom jezgru. Bučna Ulica Oksford (Oxford Street), s elegantnom, u luku
Cetinjske kiše u Londonu

Najuži centar Londona slikovito podsjeća na bubamaru, prošaran kultnim crvenim autobusima na sprat dabl-deker (double decker) i popularnim, robustnog izgleda, ali sigurnim crnim taksi-vozilima ,,kab“ (,,cab“). Oni predstavljaju zaštitni znak Londona, i skoro se samo oni i mogu viđeti u saobraćajnim gužvama u užem gradskom jezgru. Bučna Ulica Oksford (Oxford Street), s elegantnom, u luku izvijenom Ulicom Ridžent (Regent Street), koju krase najljepše fasade, sinonim je trgovine, meka za rijeke ljudi željne šopinga, koji kao divovske, zbijene gusjenice migolje s velikim kesama, gegaju se, pokatkad sudaraju. Prirodni nastavak ove trgovačke zone je nova Oksfordska ulica (New Oxford Street) u kojoj je davne 1830. otvorena porodična manufaktura ,,James Smith and Sons Umbrellas“, svjetski poznata, prodavnica antiknih štapova, kišobrana, jedna od najstarijih radnji u Londonu, koja predstavlja osvježenje za oči očuvanom starom arhitekturom, patinom prošlosti i odolijeva modernim tržnim centrima.

 KOSMOPOLITSKA NOTA

Veoma dinamična arterija britanske prijestonice odzvanja brojnim jezicima svijeta, satkana od kolorita mnogih rasa, nacija, živopisnih nošnji i neobičnih odjevnih kreacija, što znakovito govori o kosmopolitskoj noti velegrada na Temzi. Buku, žagor i neprestane jurnjave uz neizbježno ,,sori“ (,,sorry“) ukoliko ste nehotice odgurnuti, u smiraj dana nakon zatvaranja velikih radnji, smjenjuju rijetki prolaznici i mirniji ritam, koji oko ponoći ponovo ubrzano pulsira kroz brojne klubove, pabove i restorane uzbudljivog, znamenitog Vest enda.

U Ulici Oksford je stara engleska robna kuća Džon Luis (,,John Lewis“), osnovana prije više od sto godina. Bogata klijentela iz svih krajeva svijeta hrli u glamurozni ,,Herods“ (Harrods), mnogi od njih i u blještavi ,,Selfridges“, skromniji londonski budžeti prazne se u ,,Primarku“, dok u ,,Džon Luisu“ trguje najveći broj, čak i dobrostojećih Engleza, koji time ostaju privrženi tradiciji, kao i drugi stanovnici Londona koji za pristojnu cijenu dobijaju kvalitetnu robu. Aura socijalne osviještenosti prisutna je u ovoj trgovini, jer decenijama unazad svi zapošljeni imaju akcije i doživljavaju je kao svoju, vrlo su ljubazni i predusretljivi, s nizom preciznih informacija o svakoj stvari koju prodaju, što budi lijepa sjećanja na nekadašnju popularnu robnu kuću ,,NA-MA“ u Ulici slobode, u bezbrižnim titogradskim vremenima.

NJEGOŠ I BAJRON

Engleska je poznata i kao zemlja aristokratije, uglednih, uticajnih, imućnih lordova. Jedna lijepa, iskrena, literarna nit spaja središte Londona sa Crnom Gorom. Na mjestu poznate trgovačke kuće ,,Džon Luis“, 1788. godine rođen je čuveni lord Bajron, veliki poeta, čije čarobne riječi: ,,U trenutku postanka planete, najljepše spajanje zemlje i mora dogodilo se na crnogorskoj obali…“ i danas često citira britanska štampa da dočara ljepotu Crne Gore, osobito naših gradova na Jadranu i zaleđa Crnogorskog primorja. Portret Bajrona krasio je Njegoševu biljardu na Cetinju. Inostrana književna djela obilato su obdarila biblioteku vladike i pjesnika. Engleski plemići visoko su uvažavali Njegoša, što potvrđuju zapisi Ljube Nenadovića, kada otmjeni lord u Napulju 1851. posjećuje crnogorskog vladara, oduševljeno govoreći: ,,Nisam mogao poći iz Neapolja, da se ne oprostim s vama. I budite uvjereni da mi je milije, što sam vidio i upoznao Vas nego Neapolj“. Ljuba Nenadović naročito naglašava značaj njegovih riječi: ,,Englezi rijetko laskaju; bogati lordovi nigda“, dok Njegoš cijenjenom gostu poklanja svoju sliku s potpisom, sjetno kazavši: ,,Kad dođete u bogati London, i kad pokažete ovu sliku svojim prijateljima, nemojte im kazati: ovo je vladalac jednog srećnog naroda; nego im kažite – ovo je mučenik jednog za slobodu mučeničkog naroda“.

DRŽAVNICI U BRONZI

Ulica Oksford je naslonjena na ekskluzivnu četvrt Mejfer (Mayfair), iz koje se kao pritoka sliva ka Pikadiliju poznata Ulica Bond, optočena draguljarnicama, radnjama najskupljih satova i ekscentričnih robnih marki, aukcijskom kućom ,,Sotbis“ (,,Sotheby’s“), antikvarnicama. Ipak najposjećenija je klupa na kojoj se smiješe dva gospodina, slavni državnici u bronzi: Čerčil i Ruzvelt. Paralelno teče Savile Row, kroz čije blistave izloge ulazite u tradicionalni svijet najboljih krojača, vrhunskih majstora za šivenje nadaleko čuvenih engleskih odijela, sakoa od tvida, elegantnih frakova, košulja. Nenadmašni majstori iz Savile Row-a odolijevaju najezdi konfekcijske i moderne garderobe, i njeguju tajne svoga zanata koji je gotovo na izdisaju. Imućan svijet boravi na Mejferu, odsijeda u najelitnijim hotelima na Park Laneu, uživajući u nezaboravnom pogledu na Hajd park, i brižno njegovani vrt Bakingemske palate. Diplomatsku notu uljepšava lepršanje zastava na lijepim zdanjima ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Italije, Saudijske Arabije i Brazila. Luksuzne trgovine najfinijeg porcelana, skupocjenih servisa za ručavanje, vrijednih i rijetkih antikviteta, daruju raskoš ovom kvartu u centru Londona.

ISELJENIČKA SJETA

Marbl arč (Marbl Arch), mermerni luk usidren na ostrvu oko kojeg je veliki kružni tok zakrčen automobilima, razdvaja Ulicu Oksford i Spiker korner (Speaker Corner) u čuvenom Hajd parku. Razgranate krošnje na sjevernoj strani šumovitog parka natkriljuju romantični bulevar Bejsvoter, na kojem su osamdesetih godina XX vijeka boravili brojni Crnogorci, poput Zorana Bulatovića, danas uspješnog londonskog preduzetnika, ljubitelja istorije i umjetnosti, i marljivog kolekcionara starina i knjiga o burnoj crnogorskoj prošlosti, koji sjetno kazuje: ,,Nekada smo se mnogo više družili. Bili mlađi, puni energije. Tražili smo samo povod za slavlje, ako je nečijem bratu ili sestri u Crnoj Gori bio rođendan, burno bi slavili u Londonu“. S pijetetom osvježavamo sjećanja o zajedničkom prijatelju, njegovom voljenom kumu Žaru Ivanoviću, koji bješe omiljen među crnogorskim iseljenicima u Engleskoj.

ROMANTIČNI NOTING HIL

Razvikani Portobelo roud, s neobičnim trgovinama i antikvarnicama, pohode mnogi turisti, a svakog avgusta je okupiran živopisnim, ranije i razuzdanim karnevalom. Unazad nekoliko decenija u ovom dijelu Londona, nijesu bile pitke, ljubavne priče poput romantičnog filma ,,Noting hil“ s proslavljenim glumcima Džulijom Roberts i Hju Grantom, već skromna četvrt naseljena emigrantima, pretežno iz britanskih kolonija, koji su postepeno integrisani u englesko društvo, a čiji potomci udahnjuju ovom kraju i karnevalu veselost Kariba. Književnik, esejista, novinar, Džordž Orvel živio je u 22 Portobelo roud. U susjedstvu je živjela slavna dama Agata Kristi na adresi 58 Sheffield Terrace. Pored Dablina, Pariza i Ciriha, u 28b Campden Grove, jedno vrijeme je boravio glasoviti Irac, pisac Džejms Džojs, autor romana ,,Uliks“ (,,Ulysses“) čija se radnja odvija u jednom danu. Umjetnici i danas rado posjećuju Noting hil.

Ispod kupole okupane bojom karamele je ,,Coronet Cinema“, prvobitno teatar, danas popularni bioskop, u čijem zaleđu su tihi žitelji i mirna Ulica Kalkot (Callcott Street), u kojoj je pet godina bila smještena Ambasada Crne Gore. Pogled sa Ambasade na obližnje kuće i načičkane dimnjake, neodoljivo podsjeća na scene iz filma ,,Meri Popins“ i bezbrižne igre vesele dječje družine po čađavim londonskim krovovima, obasjanim mjesečinom.

KULTNI ,,ČERČIL ARMS“

Šetnjom od južne strane Hajd parka, vijugavom Ulicom Kensington čerč (Kensington Church Street), zaslijepiće vas svjetlost iz radnji skupocjenih lustera i lampi, a usponom ka Noting hillu privući će pažnju naherena jednospratnica, uronjena u cvijeće, iz kojeg proviruje zlatnim slovima natpis ,,Čerčil arms“ (,,Churchill Arms“), kultni londonski pab, sa čije tavanice vise stare lampe, fenjeri, kotlovi, krigle, čaše. Istorija isijava iz zidova s kojih promatraju figure i fotosi državnika Vinstona Čerčila, čiji su preci tokom XIX vijeka bili gosti ovog paba. Nerijetko, viđećete besprijekorno odjevenog prosijedog menadžera, u bijeloj košulji s manžetnama i teget kravatom s amblemom ovog ljupkog mjesta, kako ljubazno priča s gostima, dok služi piće. Tokom proslave Svetog Patrika (St. Patrick’s Day), zaštitnika Irske, pab posjete i gospoda u finim, zrelim godinama, u zelenkastim sakoima od tvida i kariranim kačketima, i uz neizbježno pivo ispod glasa zapjevaju irske i pjesme svoje mladosti.

Tamno, svjetski poznato pivo ,,ginis“ (,,guinness“) jako kao karakter drevnih Ostrvljana, naročito prija u društvu dragih prijatelja, londonskih Cetinjana: tihog, darovitog Veska Jovićevića, istoričara umjetnosti, konzervatora brojnih crnogorskih manastira i crkava, koji svojom limuzinom za iznajmljivanje jezdi Engleskom i sa slavnim ličnostima Šeron Stoun, Čelzi Klinton i Dragan Globarević, popularni, šarmantni Globa, trgovac i barmen poznatih londonskih klubova. Najdraži mirisi lipa crnogorske prijestonice krijepe njihove duše. Opjevane cetinjske kiše dobuju u njihovim srcima tako često, kao i kiša u gradu na Temzi.

Izvor:Pobjeda