Autor 
U cilju promocije vrijednosti i usklađivanje sa EU standardima i politikama vezano za očuvanje životne sredine i klimatskih promjena, italijanska NVO COSV (Coordinamento delle Organizzazioni per il Servizio Volontario ) sa partnerima: Prijestonicom Cetinje, NVO Moj Put, OŠ “Njegoš” i OŠ “Lovćenski partizanski odred” realizuje projekat REACH – Raising Enviromental Awerness on Cirkular economy and Natural Habitats of Cetinje and Lovćen, u prevodu „Podizanje ekološke svijesti o cirkularnoj ekonomiji i prirodnim staništima Cetinja i Lovćena“.
Kroz ovaj projekat, Prijestonica Cetinje predstavlja pilot-projekat iz oblasti cirkularne ekonomije, te će postati primjer zelenog-biznis-modela koji se može replicirati na cijeloj teritoriji Crne Gore.
Jedna od aktivnosti u okviru REACH projekta je i Edukacija o životnoj sredini koja namjerava podići svijest školaraca i nastavnog kadra dviju osnovnih škola sa Cetinja o okolini, biodiverzitetu, klimatskim promjenama i srodnim temama kroz dizajn i implementaciju akreditovanih obrazovnih programa, terenske posjete NP Lovćen i akcije čišćenja gradskog jezgra i ozelenjavanje određenih cjelina, u kojima će sa učenicima učestvovati i njihovi roditelji, nastavnici, stanovništvo Cetinja – navodi se u saopštenju italijanske NVO COSV.
U okviru ovog projekta, kako ističu, realizuje se niz aktivnosti, među kojima su i edukativne radionice, koje se održavaju u osnovnim školama „Njegoš“ i „Lovćenski partizanski odred“, a sve sa ciljem da se razvija ekološka svijest školaraca i nastavnog kadra o životnoj okolini, biodiverzitetu, klimatskim promjenama, uče o reciklaži i ponovnom korišćenju otpadnih sirovina. Kako dodaju, tokom ekoloških radionica učenici kroz druženje, predavanja o životnoj sredini i reciklaži, stvaraju mrežu međusobne povezanosti i stiču znanja koji je put od otpada do resursa.
Nastavnice Sanja Bajović i Ivanka Roganović (OŠ „Lovćenski partizanski odred“) i Milena Bećir (OŠ „Njegoš“) istakle su da od septembra prošle godine u radionicama učestvuje više od 700 đaka obje škole.
Djeca imaju priliku da se na različite načine uključe u sam proces i to: recikliranjem materijala koji im više nije bio potreban, a stvaranjem ukrasa, igračaka i predmeta, zatim likovnim i literalnim radovima, te aktivnim učestvovanjem u diskusijama – navode u izvještaju.
U okviru zadate teme učenici petih razreda škole „Lovćenski partizanski odred“ odgovarali su na pitanje: Da li je prezentacija uticala na tvoju svijest?
Stefan Mašković je kazao da je on i prije čuvao životinjski svijet, dok su učenice Lara Joketić i Ina Turčinović rekle da je radionica djelovala na njih pozitivno jer su prestale da bacaju otpatke i zagađuju okolinu. Na pitanje kako bi oni postupili kada bi uočili nekog ko zagađuje okolinu Marija Vukadinović je kazala da bi objasnila da ne treba da zagađuju okolinu jer je to nepristojno, dok Filip Simović kaže da bi spriječio da se okolina zagadi na način što bi „pokupio sve što je on bacio“.
Stariji učenici su, kako dodaju, mahom saglasni da je dobar način za očuvanje životne sredine uvođenje kaznene politike, kako za stanovništvo tako i za preduzeća i ustanove.
Učenica čestog razreda Luna Marković smatra da bi svaka škola tokom proljeća trebalo da ima aktivnosti usmjerene na čišćenje grada; da bi trebalo da se naprave kućice za ptice u šumama, kao i da svaki grad u Crnoj Gori treba da ima azil za životinje. Iva Batrićević bi „napravila veliku kapsulu đe bi bile biljke raznih vrsta kako bi se sačuvale od uništenja“. Nikola Ražnatović ima ideju da „napravi jedan muzej u kojem će biti izloženo mnogo biljaka“, imao bi pet radnika, a sam muzej bi se zvao „Biljna fantastika“. Balša Vujović misli da bi trebalo da se organizuje dan „kada će svi ljudi sakupljati smeće i pomagati komunalnim radnicima“. On bi tu aktivnost nazvao „ko-dan“.
Učenica sedmog razreda Nađa Drašković, navodi da treba da se potrudimo da što više pošumljavamo okolinu, ali i da treba postavljati što više filtera za prečišćavanje vazduha. Anja Borović iz istog odjeljenja poručuje da će priroda znati da nam uzvrati na pravi način ali da treba da se potrudimo i žrtvujemo mali dio svog vremena da bi naša okolina bila čistija i zdravija. Iva Tatar je mišljenja da treba više da pješačimo ili koristimo bicikl, a što manje da bude vožnje automobilima. Takođe, zalaže se za ideju da bi trebalo da nosimo obuću i odjeću od recikliranih materijala. Milica Ivanović poručuje: „Sad je i više nego potrebno biti svjestan i voditi računa o svim negativnim uticajima čovjeka na okolinu. Briga za okolinu nikad nije bila od veće važnosti“.
Kako se navodi u izvještaju, učenici osmog razreda nijesu posebno zadovoljni kvalitetom ekologije u svom gradu.
Učenica Tea Stanojević vjeruje da bi dobro rješenje bilo otvaranje neke organizacije čija bi primarna djelatnost bila direktno vezana za sakupljanje otpada. Aleksandra Bigović je za ideju da se postavi veći broj solarnih panela i na taj način da se doprinese očuvanju životne sredine, dok Danilo Janković smatra da bi trebalo uvesti novčane kazne u cilju poštovanja pravila u ovom domenu. Sofija Perišić poručuje da zajedno možemo postići sve, da prirodu treba čuvati i dobro se ophoditi prema njoj jer se uvijek dobro dobrim vraća!
Za april je, kako navode, planiran kviz znanja gdje će učenici obje škole imati priliku da pokažu stečeno znanje, a najboljima slijedi nagrada.
U obje škole biće distribuiran i edukativni materijal na temu cirkularne ekonomije, koji će biti akreditovan kod nadležnog organa. U aprilu i maju, kako najvljuju,u planu su akcije čišćenja Prijestonice i sadnja stabala, ali i edukativni izleti na Lovćen, gdje će učenici i kroz neposrednu akciju shvatiti važnost očuvanja životne sredine kao i očuvanja i unaprijeđenja ekološke svijesti svih građana.
Hajde da zajedno učimo gdje i kako se odlaže otpad i da skrenemo pažnju svima koji odlažu otpad na za to nepredviđena mjesta, jer “prljavo ili čisto nije isto” – poruka je učenika osnovnih škola na Cetinju.
