
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, on je “udario” na Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu.
Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država – napisao je Grenel na Iksu.
Radio Free Europe and Voice of America are media outlets paid for by the American taxpayers.
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 9, 2025
It is state-owned media.
These outlets are filled with far left activists.
I’ve worked with these reporters for decades.
It’s a relic of the past. We don’t need government paid…
Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa Grenelom.
1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika – napisao je Mask.
Košarkašice Crne Gore osmi put u istoriji igrače na Evropskom prvenstvu!
U meču odluke izabranice Jelene Škerović razbilje su Luksemburg rezultatom 86:53!
Svjesna da joj treba ubjedljiva pobjeda naša ekipa od starta je igrala u visokom ritmu, a već nakon deset minuta imala je plus 19 (31:22).
Gošće su se, donekle, konsolidovale u drugom kvartalu, iskoristile su probleme u napadu Crne Gore i na odmor su otišle sa “samo” 11 poena minusa (37:26).
Nakon odmora na parketu je postojao samo jedan tim. Crna Gora je dominirala u oba pravca nakon 30 minuta imala je plus 23, da bi ta prednost u posljednjem kvartalu rasla i do
Nataša Mek sa 15 i Marija Leković sa 14 bile su najbolje u redovima crnogorske selekcije, dok je Amanda Kejhil ubacila 13 kod Luksemburga.
Prvo izdanje knjige iz serijala Harija Potera autorke DŽ. K. Rouling na aukciji u Velikoj Britaniji prodato je za 18.000 funti.
Primjerak „Hari Poter i kamen mudraca”, jedan od prvih 500 štampanih 1997. godine, prodat je u subotu na aukciji u britanskom gradiću Pejdžtonu u Devonu.
Na poleđini knjige nalazi se pravopisna greška kod riječi ‘Philosopher’s’, a na stranici 53 je čarobni štapić greškom naveden dva puta na popisu opreme.
Očekivalo se da će primjerak biti prodat za između 20 i 30 hiljada funti, ali je prodat za 18.000 funti (oko 21.600 eura).
Aukcijska kuća opisala ga je kao „dobar primjer izuzetno rijetkog primjerka prvog izdanja”.
Još jedan primjerak romana, ali oštećeniji, prodat je za 1.300 funti.
U početku je štampan samo mali broj primjeraka Harija Potera jer se nije znalo hoće li knjiga steći popularnost.
Uslijedio je serijal od još šest nastavaka i ekranizacije, a Hari Poter je danas jedna od najpopularnijih knjiga na svijetu.
Prvo izdanje „Harija Potera i kamena mudraca” prošle godine prodato je za 45.000 funti, a potpuno sačuvan primjerak je u martu 2022. dosegao cijenu do 69.000 funti.
Izvor: Hina/dpa
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.M. (69) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
“Osumnjičeni je dana 5. februara 2025.godine, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (rođena 2014.godine) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta”, navodi tužilaštvo.
Ovo lice je, dodaju, već pet puta osuđivano.
Izvor: CdM
Naš supertalentovani reprezentativac Vasilije Adžić, pogodio je za mladi tim Juventusa u meču sa Beneventom.
Tim iz Torina slavio je sa 2:0, a crnogorski napadač je upisao i asistenciju, kada je Gera u 19. minutu donio vođstvo Juveu.
Uno-due perfetto tra Adzic e Guerra e gran botta del numero 17 che sfonda la rete, Next Gen in vantaggio.
— JuventusJuvenil (@JuvenilJuventus) February 9, 2025
Juventus Next Gen-Benevento 1-0pic.twitter.com/VCYihk1cIr
Potom je u finišu prvog dijela prelijepo pogodio iz slobodnjaka.
il gran Gol di #Adzic con la #JuventusNextgen 🙌 ⚽️ ⚪️⚫️ pic.twitter.com/a50KP3c5TM
— RiD ThE RoCk™️ (@RidTheRock) February 9, 2025
Juventus bi eventualnom pobjedom stigao na 12. mjesto.
Prema podacima platforme “Halo, inspektore! koja je u Hrvatskoj organizirala bojkote trgovina, u razdoblju od tri sedmice potrošnja u toj zemlji smanjena je za ukupno 108 miliona eura, od čega je samo u tri petka bojkota pala za 75 miliona eura.
Od 19 analiziranih dana, u 16 dana zabilježen je pad potrošnje, javlja HRT.
Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli – objavila je platforma ‘Halo, inspektore’”, na Facebooku.
Iz inicijative ističu da je bojkot bio snažan alat trenutnog pritiska, no da je njegov domet vremenski ograničen. Iako treći petak nije imao istu masovnost kao prvi, njegov učinak bio je primjetan. Organizatori naglašavaju da nisu obeshrabreni i da ne odustaju od daljnjih akcija.
Bojkot je rezultirao određenim intervencijama – zamrzavanjem cijena pojedinih proizvoda i povećanjem akcijskih popusta. No, kako upozoravaju, te mjere su samo privremene i ne predstavljaju stvarno rješenje problema nekontroliranog rasta cijena.
Organizatori ističu da su dva cilja već ostvarena: pokazano je da potrošači imaju kolektivnu snagu i mogu se mobilizirati, a problem rasta cijena i neadekvatne regulacije postavljen je u fokus javnosti i nadležnih institucija.
Treći cilj, zaustavljanje rasta cijena i njihova stabilizacija, još nije postignut. Na nadležnima je da pronađu trajno rješenje, dodaju.
Potrošači još uvijek čekaju odgovor trgovaca na ključno pitanje: zašto su cijene proizvoda kojima je PDV smanjen na 5 odsto i dalje rasle, u nekim slučajevima više od 40 odsto? Odgovor na to pitanje krije se u pohlepi i oportunizmu, smatraju u inicijativi i najavljuju nastavak borbe za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.
Izvor: CDM