Crna Gora treba da prati trendove i razvija ruralni održivi turizam. Prelijepa ste zemlja, bogate istorije i prirodnih ljepota. U pojedinim morskim destinacijama vidljiv je arhitektonski nered koji se može srediti samo zaustavljanjem takvog načina rada i pomnim promišljanjem prostornog planiranja i arhitekture – kaže za Pobjedu dr med. vet. Dijana Katica, predsjednica Udruženja Hrvatski farmer i hrvatskog udruženja za turizam i ruralni razvoj (HUTRR) ,,Klub članova Selo“.
Ubiranje plodova
Navela je da Hrvatska tek sada, nakon 30-godišnjeg razvoja, ,,ubira prave plodove“ od ovog turizma, koji može da se organizuje cijele godine i time može da prevaziđe sezonalnost, a da bi Crna Gora trebalo da iz njihovog iskustva izvuče najbolje za sebe.
– Ruralni turizam je pravi biser koji se ne smije uništiti već kontinuirano razvijati. Prije nekoliko godina imala sam priliku upoznati i ruralnu Crnu Goru, čak sam i radila na pravilniku dopunske djelatnosti na porodičnim gazdinstvima i ostala oduševljena netaknutom prirodom i dobrim ljudima. Uz dobar planski razvoj treba puno edukacije, informisanja i komunikacije s ruralnim stanovništvom – smatra Katica.
Navela je da je upravo korona kriza dala dodatan zamah pružateljima usluga i turistima koji su počeli tražiti nešto drugačije, izolovanije.
– Nakon početnog šoka porodična poljoprivredna gospodarstva i poduzetnici su koristili vrijeme za unapređenje svoje ponude i uređenje objekata, a turisti su u želji da se maknu iz gradova i u strahu od nepoznatog počeli istraživati prije svega ljepote svoje države i putovati u različite, za njih nove, ruralne destinacije – kaže Katica.
Za Crnu Goru je važno da radi na planskom prostornom planiranju i ublažavanju „arhitektonskog nereda“, povećanju broja avio-linija s važnim tržištima, te da omogući kontinuiranu edukaciju.
– Problem radne snage vidljiv je u cijeloj Evropi pa treba donijeti mjere da se zadrži domaći kadar – preporučuje Katica, koja smatra da ne treba ići u krajnosti.
– Za elitni turizam nije dovoljno imati vrhunski hotel već elitnu destinaciju. Nijesam sigurna da li naše dvije države mogu zadovoljiti uslove elitnog turizma i treba li uopšte težiti tome. Masovni turizam će uvijek u nekim djelovima postojati, ali sve više trebamo raditi na održivim i posebnim oblicima turizma. Mi smo trenutno u donošenju zakona o turizmu kojemu je cilj stvoriti okvir za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i prilagoditi taj razvoj resursima koji su na raspolaganju pojedinim destinacijama bez narušavanja kvaliteta života lokalnog stanovništva – tvrdi Katica.
Navodi da su među alatima za praćenje održivosti ključni Indeks turističke razvijenosti (ITR), sistem pokazatelja održivosti koji osigurava praćenje i analizu podataka poput kvaliteta mora, potrošnje pitke vode i električne energije, opterećenosti prostora turizmom, te satelitski račun održivog turizma, koji će po prvi put uz ekonomske učinke „izračunati“ ekološke i društvene koristi i troškove turizma.
– Zakon je u Hrvatskoj trenutno prošao javnu raspravu. Kako navode iz Ministarstva turizma i sporta, „ovi alati će svim destinacijama u Hrvatskoj omogućiti da prepoznaju u kakvom su stanju njihovi resursi i da u skladu s time planiraju razvoj kroz „plan upravljanja destinacijom“, koji će morati donijeti sve turističke zajednice, u svim djelovima države. Najrazvijenije destinacije, odnosno one koje su prema Indeksu turističke razvijenosti u I i II kategoriji, imaće kao temelj za donošenje plana upravljanja, obavezu izračunavanja prihvatnog kapaciteta, što znači da će se izračunati vršno opterećenje koje neko područje može podnijeti – objašnjava Katica dodajući da će se na taj način, znati kako je potrebno prilagoditi komunalnu infrastrukturu ili pak kako turističku infrastrukturu i sadržaje prilagoditi postojećim uvjetima na terenu“.
Treba donijeti mjere
– Držim da bi i Crna Gora trebalo da donese mjere koje se odnose na proračun prihvatnog kapaciteta i planove upravljanja destinacijama. Sigurno bi trebalo uvesti i neki sistem tačnog praćenja broja dolazaka i noćenja poput našeg e-visitora kako bi se u svakom momentu znali svi podaci. To je važno i zbog daljnjeg planiranja, razvoja i naravno smjera promocije – smatra Katica.
Kada je unapređenje turizma u pitanju, Hrvatska je dobro iskoristila pretpristupne fondove EU i sad je u novom sedmogodišnjem ciklusu.
– Moj savjet je proučavajte, pišite što više projekata, razvijajte mrežu konsultanata, razvojnih agencija i LAG-ova, edukujte i formirajte stanovništvo o mogućnostima finansiranja – poručuje Katica.
Kako je istakla, Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju je 3,28 milijardi eura. Do 31. maja ove godine raspisani su natječaji u vrijednosti od 3,8 milijardi eura i ugovoren iznos od 3,05 milijardi eura, što predstavlja 93 odsto raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja.
Kaže da je i Hrvatska kao i Crna Gora bila destinacija sunca i mora i da je trebalo mijenjati razmišljanja, prije svega ljude u ruralu edukovati da je njihov proizvod vrijedan i turističkom tržištu interesantan.
– Članovi OPG-a i preduzetnici su se ponekad sramili što nemaju „bečku šniclu“ već neko autohtono jelo. Puno smo radili na terenu i kad je stvorena svijest o vrijednosti tradicije nijesu smatrali da im je potrebna promocija. U međuvremenu se sve promijenilo i tek posljednjih nekoliko godina vidimo rastuće rezultate – objašnjava Katica.
Cjelogodišnja događanja
Kako ističe Katica, turizam u ruralnim područjima živi cijelu godinu. Sve više je zanimljivih događanja, trenutno je berba grožda, slijedi berba maslina, mandarina…
– Bogat je i program kulturnih događanja koja prate tradiciju. Naime, današnji turisti treće generacije su istraživači, putuju zbog motiva, zahtjevni su, znaju što žele, žele snažno proživjeti svoj godišnji odmor, doživjeti iskustvo novih i različitih mjesta, imati individualnu personalizovanu uslugu i otkriti autentične stvari. Žele biti dio lokalne, jedinstvene i teško ponovljive kulture. A gdje će to najbolje doživjeti, pa upravo u ruralnim područjima – kaže Katica i podvlači da i Crna Gora i Hrvatska imaju bogatu prirodnu i kulturnu baštinu i dobre ljude koji gostima omogućavaju upoznavanje s tradicijom, vrhunsku enogastronomiju i razgovor.
Izvor: Pobjeda
