Društvo

Crna Gora formira prvo hranilište za bjeloglave supove

“Lešinari igraju ključnu ulogu u ekosistemu kao čistači prirode, ishranom uginulim životinjama ubrzavaju njihovu bezbjednu razgradnju i sprječavaju potencijalno širenje zaraza”–  navodi se u objavi CZIP-a na društvenim mrežama.
Crna Gora formira prvo hranilište za bjeloglave supove

Foto: Shutterstock

Crna Gora je na putu da postane dom prvog hranilišta za bjeloglave supove, čime će se značajno doprinijeti očuvanju ove ugrožene vrste. Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)  objavio je da su dobili  dozvolu od Agencije za zaštitu životne sredine za formiranje hranilišta za prihranu bjeloglavih supova u Parku prirode Piva. Ovo hranilište će biti ključno za podršku balkanskoj populaciji bjeloglavih supova, koji su značajni za ekosistem.

Bjeloglavi supovi su jedna od četiri vrste lešinara koje se mogu sresti u Evropi. Radi se o krupnoj ptici čiji raspon krila doseže skoro tri metra, a može dostići težinu od 7,5 do 11 kilograma. Lešinari igraju ključnu ulogu u ekosistemu kao čistači prirode, ishranom uginulim životinjama ubrzavaju njihovu bezbjednu razgradnju i sprječavaju potencijalno širenje zaraza –  navodi se u objavi CZIP-a na društvenim mrežama.

Nekada su bjeloglavi supovi nastanjivali kanjone Morače, Tare i Cijevne, ali danas ih je moguće vidjeti tek prilikom rijetkih posjeta ili u prolazu.

Glavne prijetnje po njihov opstanak su trovanje, kolizija, nedostatak hrane, uništavanja staništa. Nedavna posjeta bjeloglavih supova u blizini Pljevalja, koju su zabilježili građani, pokazuje da bi ovo hranilište moglo biti ključno za njihov povratak. Ove ptice često prelaze stotine kilometara u potrazi za hranom, što nas ohrabruje da će novo hranilište u Parku prirode Piva biti redovno posjećivano – poručuju iz CZIP-a.

Trenutno, bjeloglavi supovi se ne gnijezde u Crnoj Gori, ali CZIP se nada da bi novo hranilište moglo privući parove supova i omogućiti im da ponovo zasnuju gnijezdo.

Postoji nada da bi neki par, privučen hranilištem, mogao odlučiti da ovdje svije gnijezdo. To bi bio ogroman korak za povratak ove vrste u naše krajeve – ističu iz Centra.

Od 1950-ih do 1980-ih godina, brojnost bjeloglavih supova opala je usled masovnog trovanja vukova i šakala. Međutim, sada se preduzimaju konkretni koraci ka obnovi njihove populacije.

Danas radimo na ispravljanju tih grešaka i vraćanju ovih neprocjenjivih čuvara prirode – zaključuju iz CZIP-a.