Društvo
Crtani filmovi nekad i sad – zašto je tehnologija promijenila i karakter animiranih junaka
Nekada je za izradu jednog crtanog filma olovkom, na papiru, bilo potrebno mnogo vremena i vještine, dok danas kompjuteri animatorima olakšavaju rad. O junacima nekad i sad i o filmovima za najmlađe nekad i sad, govori Mina Cvetinović Pavkov, vanredna profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti, šef Katedre za vizuelne efekte, animaciju i gejm art. Za
Nekada je za izradu jednog crtanog filma olovkom, na papiru, bilo potrebno mnogo vremena i vještine, dok danas kompjuteri animatorima olakšavaju rad. O junacima nekad i sad i o filmovima za najmlađe nekad i sad, govori Mina Cvetinović Pavkov, vanredna profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti, šef Katedre za vizuelne efekte, animaciju i gejm art.
Za junake koji trče, skaču, pjevaju, tadašnji umjetnici su odvajali dio svog života. Poruke koje su slali Bambi, Dambo, Miki ili Peter Pan danas pamte oni koji su u međuvremenu, od gledalaca crtanih filmova, postali baka i djed koji sa svojim unucima gledaju današnje animirane filmove.
Danas crtani filmovi izgledaju drugačije prije svega zato što se za posljednjih pola vijeka promijenila tehnologija, napominje Cvetanović Pavkov..
Mi smo se trudili da taj proces što više pojednostavimo, da ga ubrzamo, da možemo lakše da stvaramo stvari, pa samim tim se i estetika promijenila. Vi ste nekada, prije pola vijeka, u animiranom filmu mogli da vidite te fine, suptilne nesavršenosti koje je ruka animatora stvarala – navodi Mina Cvetinović Pavkov.
Linije nijesu mogle da budu savršene, oblici nijesu mogli da zadržavaju iz frejma u frejm svoj tačan oblik, dok danas imamo savršene linije, imamo savršene oblike, što ne mora nužno da bude loše, ali svakako je drugačije, dodaje profesorka.
I svakako je danas taj pristup stvaranja animiranog filma drugačiji, jer nekako kada koristite drugačije alate dobijete i drugi rezultat. Ako obratite pažnju na boje, stari animatori su koristili prave pigmente koje su mešali, a mi danas na računarima možemo da koristimo bilo kakve palete boja. I one boje koje ne mogu da se prirodno pojave i da postoje u prirodi – ističe ona.
Nekada su animatori da bi pojednostavili proces rada, radili 12 sličica za sekund filma. I danas je isto tako. Ali je danas, zahvaljujući kompjuterima, to mnogo lakše i mnogo brže.
Nije se promijenila samo tehnologija
Osim što se promijenila tehnologija, promijenili su se i junaci i njihove karakteristike.
Ako poredite Bambija, gdje vi jednu trećinu filma gledate životinjicu koja ima poteškoće, trudi se da prohoda, pa je vrlo uporna, pa vi imate one deskriptivne kadrove, pa imate to da se on trudi, nekako rastete zajedno sa njim. S druge strane, današnji junaci su često, i najčešće, superheroji. Neko ko sve može da riješi iz prve, Patrolne šape nikad nemaju problem – objašnjava Mina Cvetinović Pavkov.
Nekad su junaci bili sličniji nama, nijeu bili tako savršeni i kod djece su budili različite emocije, koje se danas često izbjegavaju, kao na primjer tuga kada Bambijevu mamu ubiju lovci.
Proces izrade animiranog filma je izuzetno kompleksan i složen i zahtijeva mnogo različitih ljudi i autora koji učestvuju u njemu. Nekada, tehnički je trebalo mnogo vremena, talenta i truda da bi se napravio jedan animirani film. Dramaturzi su se veoma trudili oko priče i vodilo se mnogo računa o muzičkoj podlozi.
Danas, vi uz pomoć novih alata i svega toga možete za kraće vrijeme da napravite animirani film, ali ono što je generalno problem jeste to što vi nemate ono vrijeme pa da kažete ok, mogu brže da ga napravim, ali ću ovim ostatkom vremena da raspolažem pa da se više fokusiram na priču. Naprotiv. Ako ga brzo napravite, onda isto tako brzo uradite sve ove ostale korake najčešće i onda dobijete potpuno drugačiji pristup i drugačiji animirani film – dodaje profesorka.
Danas se uglavnom sve i u animiranom filmu bazira na spektaklu, bazira se na brzim promjenama, na spektakularnim dešavanjima, što u starim animiranim filmovima nije moglo da se vidi.
Imam dvoje djece i kao mama koja pravi animirane filmove i to predaje, pokazujem im filmove i biram ono što im pokazujem i čini mi se, i ne da mi se čini nego je sigurno, da i dalje imate dobre izbore. I kao što njegujete nečiji muzički ukus, tako treba da njegujete i nečiju vizuelnu percepciju – zaključuje Cvetinović Pavkov.
Izvor:RTS
Sport
Lovćen pobjedom zatvorio jesenji dio sezone
Spuštena zavjesa na jesenji dio rukometnog šampionata
Rukometaši Lovćena savladali su Sutjesku u Nikšiću, rezultatom 40:28, u posljednjem kolu jesenjeg dijela šamionata.
Aktuelni prvak na zimsku pauzu ide sa osam pobjeda i jednim porazom, odnosno istim učinkom kao podgorička Budućnost.
Ekipa Filipa Popovića već do poluvremena završila je posao u sablasno praznoj i hladnoj dvorani Sportskog centra u Nikšiću. Raznovrsnim napadima i veoma dobrom odbranom prednost cetinjskog tima nakon prvih 30 minuta iznosila je 11 golova – 22:11.
Lovćen je u nastavku spustio gas, ali je i pored toga povećao višak koji je na kraju meča iznosio 12 golova.
Najbolji u redovima pobjedničke ekipe bili su Aleksa Perišić sa sedam i Đorđo Perunučić sa šest golova. Dobru partiju pružio je i golman Vuko Borilović koji je sakupio 14 odbrana.
Kadeti bez greške
Kadetski sastav Lovćena na zimsku pauzu ide sa devet pobjeda iz isto toliko mečeva.
U utakmici devete runde lider je bio više nego ubjedljiv protiv Sutjeske – 40:16.
Ekipu Miloša Vulićevića do pobjede su vodili Matija Kapićić sa sedam i Luka Kaluđerović i Nemanja Jovanović sa po šest golova.
Servisi
U nedjelju promjenjivo vrijeme
Najviša dnevna temperaturu 14 stepeni.
Postepeno naoblačenje, prijepodne na primorju, a od sredine dana u većem dijelu zemlje kiša, u južnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, sapšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 10, najviša dnevna od 4 do 14 stepeni.
Svijet
Ponovo zvone zvona Notr Dama (Video)
Ceremoniji otvaranja obnovljene katedrale, prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Notre Dame de Paris Reborn pic.twitter.com/WS5eNBq9nx
— 옥시마 – French expat in Korea (@yangeulna) December 7, 2024
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS
Zanimljivosti
Mocartovo pismo prodato na aukciji za 440.000 eura
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?