Cvijeće se širi na Antarktiku dok ljetnje temperature rastu, pa je ovaj dio svijeta svake godine sve manje prepoznatljiv.
Na kopnu, naučnici su otkrili cvjetne biljke, mahovinu i alge kako se šire kao nikada ranije, a na moru je obim plutajućeg morskog leda na rekordno niskom nivou. Ove dramatične promjene su se poklopile sa porastom ljetnjih temperatura. Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu su 2022. zabilježili su najveći toplotni talas koji je ikada pogodio Antarktik.
U martu su temperature blizu Južnog pola dostigle maksimum kada je tokom tri dana bilo mjereno –10 stepeni.
Ovo je bila najtoplija temperaturna anomalija zabilježena bilo gdje u svijetu, rekao je Edvard Blančard-Vriglsvort, atmosferski naučnik i prvi autor objavljenog rada tima Univerziteta u Vašingtonu.
Nekima iz njegovog tima koji su u to vrijeme radili na Antarktiku je očigledno bilo dovoljno toplo da su nosili šorts, pa čak i da idu bez majice na suncu.
Trenuci poput ovih pokazuju jasnije nego ikad da Antarktik nije imun na klimatsku krizu, kao što su neki naučnici nekada mislili.
Da bi shvatio koliko je nedavnog toplotnog talasa na Antarktiku pripisano klimatskim promjenama, tim naučnika je koristio strategiju modeliranja koja se oslanja na „rasplet prošlih događaja, ili vjerodostojnih budućih događaja“ da bi reprodukovala trenutne klimatske događaje.
„Otkrili smo da su klimatske promjene tokom prošlog vijeka pojačale toplotni talas za 2°C, dok bi ekvivalentni toplotni talas 2096. godine bio za dodatnih 6°C topliji nego 2022. (8°C u odnosu na 1922)“, pišu istraživači u svojim nalazima.
Taj budući scenario mogao bi martovske temperature na Antarktiku da dovede opasno blizu tačke topljenja, preteći ogromnim djelovima leda na kontinentu.
Trenutno su Antarktik i povezana ostrva prekriveni trajnim snijegom i ledom, sa samo oko jednog procenta pogodnog zemljišta za cvjetanje biljaka kao što su antarktička dlakava trava (Deschampia antarctica) i antarktička bisernica (Colobanthus prettinsis).
U posljednjih nekoliko decenija, međutim, toplija proljeća i ljeta su dovela do razmnožavanja takvih biljaka, pri čemu su se stope rasta povećale za 20 procenata ili više od 2009. do 2018. godine.
Do kraja vijeka, neki modeli predviđaju trostruko povećanje zemljišta bez leda na Antarktičkom poluostrvu koje će omogućiti i kolonizaciju biljaka.
Ako vegetacija nastavi da se širi u ovim zonama, istraživači se brinu da će to dovesti do „nepovratnog gubitka biodiverziteta” na Antarktiku.
„Znamo da će postojati hiljade kvadratnih kilometara površine bez leda i da će toplije temperature i dodatna dostupna voda stvoriti nova staništa pogodna za kolonizaciju, što će nekim vrstama biti od koristi, a drugima ne“, objasnila je Džasmin Li, biolog za zaštitu prirode.
„Nažalost, blaža klima će takođe smanjiti barijeru za dalju invaziju novih vrsta – kako biljnih tako i životinjskih.“
Naučnici širom svijeta sada rade najbrže što mogu da razumiju prošla i sadašnja staništa Antarktika kako bi mogli da pokušaju da ih sačuvaju za budućnost.
Studija o toplotnom talasu na Antarktiku objavljena je u časopisu Geophysical Research Letters.
Izvor: RTS, SCIENCE ALERT
