Da li je isplativo i moguće grijati se na inverter klime na Cetinju?

Vremenske prilike širom svijeta se mijenjaju, a te promjene sve više osjećamo i kod nas. Vrela ljeta i sve blaže zime postaju naša svakodnevica, zamjenjujući nekadašnje duge hladne zime i blaga ljeta. Ono što je nekada na Cetinju bila rijetkost, danas je česta pojava, grijanje na struju, tačnije na inverter-klima uređaje. Naročito sada, kada su cijene drva za ogrijev i peleta prilično visoke, a do peleta je dodatno trenutno teško i doći.

Ipak, uprkos njihovoj sve većoj popularnosti, i dalje ih prate brojne zablude i nedoumice. Da li inverter klime mogu efikasno zagrijati prostor i tokom velikih minusa? Da li je potrebno redovno dopunjavati freon i koliko često treba servisirati uređaj? Da li je isplativo? …

Uvijek je postojao određeni, sasvim opravdan strah od toga kolika će biti potrošnja električne energije ukoliko se budemo samo na nju grijali, a takođe i da li će struje biti, jer u zimskom periodu usljed lošeg vremena česti su kvarovi na mreži i vjerovatnoća da će struja faliti je velika. Ipak, prema saznanjima Cetinjskog lista, sve više domaćinstava opredjeljuje se za kombinovani način grijanja, koristeći drva ili pelet tokom izrazito hladnih dana, a inverter klime u ostalom periodu. Ima i onih koji se u potpunosti oslanjaju na grijanje klima-uređajima i, kako nam je rečeno, zadovoljni su.

Pitali smo majstora Vanju Stanišića, koji već 10 godina radi na ugradnji klima i o njima zna gotovo sve, da nam pojasni kako one danas funkcionišu i koje su njihove prednosti.

Istakao je da grijanje inverter klima-uređajima ima više prednosti u odnosu na pelet, ugalj, drva ili radijatore na struju, te da se najintenzivnije ugrađuju u poslednjih godinu, dvije dana jer ljudi koji su se grijali na pelet i na drva, kupe klimu, kako je rekao, za isti novac koji bi im bio potreban za jednu grejnu sezonu.

Najveća prednost klime u odnosu na radijator jeste u potrošnji struje. Na primjer, kada uporedimo radijator snage 3–3,5 kW i klima-uređaj dvanaesticu, klima je u prednosti jer ona u početku rada može trošiti oko 1–2 kW, zavisno od uslova i modela, a nakon postizanja željene temperature smanjuje snagu i potrošnju. Kada se temperatura u prostoriji stabilizuje, klima prilagođava svoj rad potrebama za grijanjem i troši samo onoliko struje koliko je potrebno za održavanje zadate temperature. S druge strane radijator dok grijač radi konstantno troši 3–3,5 kWh struje za svaki sat rada. Kada dostigne zadatu temperaturu, termostat ga može povremeno isključivati– objasnio je Stanišić.

Kada se klima uporedi sa grijanjem na pelet i drva, njena prednost nije samo u jednostavnosti korišćenja: nema slaganja, nošenja, loženja, svakodnevnog čišćenja pepela, već i u, kako je rekao, potrošnji.

Metar drva košta oko 90-100 e, tona peleta iznosi 350-450 e, a inverterska klima može da potroši nekih 30 e za grijanje tokom mjeseca. Naravno da se preporučuje grijanje na klimu na Cetinju! Treba biti pažljiv sa odabirom klime i konsultovati se sa majstorom prije bilo kakve trgovine vezane za klimatizaciju. Veoma je važno pravilno dimenzionisanje za veću uštedu struje – odgovorio je jasno na naše pitanje Vanja.

Dodao je da posebno treba uzeti u obzir ne samo veličinu objekta, već i to da li je kuća izolovana (da li objekat ima fasadu, krovnu izolaciju…), te u kakvom je stanju bravarija na objektu, to se ne smije nikako izostaviti jer ona ima veliki uticaj na rad klima uređaja.

Savjetuje da bi klimu trebalo servisirati minimum jedan put godišnje i to prije sezone grijanja jer ona tada na Cetinju ima najveće opterećenje.

Zablude vezane za klima uređaje

Jedna od najvećih zabluda je ta da klime ne mogu da zagriju na velike minuse.

One mogu lijepo da zagriju prostor pri niskim temperaturama, a slabiji efekti se najčešće dešavaju kada ljudi sami određuju koju će veličinu klime ugraditi i gdje će je pozicionirati. Zato je važno konsultovati se sa majstorom – ukazao je Stanišić.

Ono što mnogi dodatno plaćaju, dopuna freona, uopšte nije potrebno.

Stara priča o tome kako se klima čisti i dopunjava freon. To je jedna zabluda koja je zaživjela u narodu, koju su neki ljudi nametnuli zbog veće cijene usluge. Freon u klimi se ne dopunjava, jer je sama klima jedan zatvoreni sistem bakarnih cijevi i kompresora dje taj freon ne može da napušti sistem bez fizičkog oštećenja – istakaoje Vanja za Cetinjski list.

Dodao je da postoji i ta zabluda da ako klima radi čitav dan više će trošiti.

Naravno da ne trebaju da očekuju veće račune ako klima radi konstantno. Klime su moderni uređaji, i kad je napolju topao dan a klima je upaljena ona neće raditi u punom kapacitetu, samo će održavati zadatu temperaturu. Preporučena temperatura je 24-26 stepeni – objasnio je.

Kazao je da najveći problem jeste u tome što ljudi sami biraju veličine i modele klima, ne servisiraju ih redovno, pale i gase klimu tokom grijanja, sve to utiče na njenu funkcionalnost.

O učinkovitosti na velikim minusima dolazi do najveće razlike između inverter uređaja, tu klime pokazuju ono sve o čemu je majstor pričao i predlagao. Uvijek izabrati klimu koja ima A++/A+++ na grijanje – kazao je Vanja.

On je rekao da daje sve preporuke za klima uređaje, to je definitivno budućnost grijanja.

Savjet građanima prije kupovine klima uređaja obavezno se konsultovati sa stručnim licima, jer jedino na taj način možemo najbolje iskoristiti sve benefite grijanja na klima uređaje – savjetovao je Stanišić.

Svakako još jedna prednost klime jeste i to što u jednom proizvodu dobijamo dva, onaj koji nas zimi grije a ljeti hladi.

S. Lagator