Društvo
Da li je izborna tišina postala besmislena?
Vrijeme interneta i društvenih mreža promijenilo je mnoge stvari. Neke pojave su, pod uticajem modernih tehnologija, postale nepotrebne i prevaziđene. Jedna od njih je izborna tišina. Institut izborne šutnje danas je ukinut u većini razvijenih demokratija i ograničen isključivo na uži prostor oko samog biračkog mjesta. U zemljama regiona, izborna tišina se još uvijek smatra
Foto: Shutterstock
Vrijeme interneta i društvenih mreža promijenilo je mnoge stvari. Neke pojave su, pod uticajem modernih tehnologija, postale nepotrebne i prevaziđene.
Jedna od njih je izborna tišina. Institut izborne šutnje danas je ukinut u većini razvijenih demokratija i ograničen isključivo na uži prostor oko samog biračkog mjesta.
U zemljama regiona, izborna tišina se još uvijek smatra „svetim pismom“ uprkos tome što i sami članovi izbornih komisija i aktivisti organizacija za nadgledanje izbornog procesa priznaju da nijesu u mogućnosti pratiti niti sankcionirati kršenje izborne šutnje na društvenim mrežama.
Izgubljena izvorna funkcija
Miloš Đajić iz beogradskog Centra modernih vještina, jedan od vodećih stručnjaka za političke kampanje i online medije, kaže za Al Jazeeru Balkans da je izborna tišina u današnje vrijeme nepotrebna jer nema svoju izvornu funkciju.
Oko izborne tišine ima mnogo mistike jer prosječna biračica ili birač ne znaju tačno ni šta ona konkretno znači. Podsjetiću da se izborna šutnja odnosi na dvije stvari koje mogu uticati na opredjeljenje birača, a to su organizacija javnih događaja (skupova, štandova, konvencija, okruglih stolova, posjeta, panela) na koje se pozivaju mediji i objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnenja. Sve druge aktivnosti u kampanji su dozvoljene i danas. Izborna šutnja je uvedena kao mehanizam koji ostavlja biračicama i biračima vrijeme da odmore od intenzivne političke kampanje, porazmisle o svojim prioritetima i na miru odluče o tome kome će dati svoj glas – kaže Đajić.
Dodaje kako je u doba društvenih mreža izborna šutnja gotovo nemoguća misija.
U pravu su članice i članovi izbornih komisija koji kažu da ne mogu da kontrolišu sprovođenje izborne šutnje na društvenim mrežama. Primjer kampanje, koja je recimo vođena u Britaniji i Švedskoj na društvenoj mreži Tinder (mreži za upoznavanje i pronalaženje partnera) pokazuje suludost i samog pokušaja da se tako nešto ograniči na društvenim mrežama. Nažalost, izborna tišina je i u Srbiji i sada u Crnoj Gori korištena za plasiranje negativnih stvari o kandidatima i uticaj da neke biračice i birači ostanu kod kuće.
Prema njegovom mišljenju, mnogo je važnije da se uredi sankcionisanje govora mržnje, mizoginije i seksizma na društvenim mrežama i među kandidatkinjama i kandidatima nego efikasnost izborne šutnje.
Ovih dana je Evropska komisija usvojila akt o digitalnim servisima i digitalnom marketiranju proizvoda kojima uređuju ograničenja, veća zaštita i transparentnost velikih digitalnih platformi. Biće veoma interesantno videti kako se ova dokumenta koja su pripremana godinama odnose i prema fenomenu izborne tisane – zaključuje Đajić.
Izborna tišina nema smisla
Na oktobarskim Opšim izborima u Bosni i Hercegovini, Centralna izborna komisija (CIK) objavila je kako je najveći broj prijava za kršenje izborne šutnje zabilježen upravo zbog nepoštivanja izborne šutnje na društvenim mrežama. Iz CIK-a, kako i iz nevladinih organizacija koje se bave monitoringom izbornog procesa, ističu kako je takve pojave teško suzbiti, a aktere kršenja je skoro nemoguće kazniti.
Hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih nauka Anđelko Milardović još prije nekoliko godina je u intervju hrvatskim medijima kazao kako izborna tišina nema smisla.
Ko kome može zabraniti ili kontrolisati izjave na Facebooku i drugim mrežama? To je nemoguće. To je zastarjeli institut. Treba povući crtu između načina modela kampanje koji je izborna šutnja i apsurdnog instituta izborne šutnje u vremenu novih medija. U starim medijima se to može disciplinovati, međutim danas neko iz Argentine ili Kanade može poslati poruku i provoditi kampanju. Ko mu može to zabraniti – upitao je Milardović.
Istog mišljenja je i bivši predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske (DIP) Đuro Sessa. On je, dok je obavljao tu funkciju 2019. godine, kazao kako je izborna tišina postala atavizam, te da je vrijeme za promjenu pravila.
Dragan Zelić iz GONG-a, kazao je svojedobno za Index, kako je, u doba modernih komunikacija, nemoguće nadzirati poštivanje izborne šutnje, niti je treba nadzirati.
Ne vidim problem da se političke stranke oglašavaju i na dan izbora u medijima i na društvenim mrežama. Međutim, izborna bi tišina svakako trebala ostati u neposrednoj blizini biračkog mjesta i na biračkom mjestu, jer ako bi se ukinula šutnja na tim lokacijama, došlo bi do ozbiljnog uznemiravanja birača – rekao je Zelić.
Dodao je da kršenje izborne tišine uopše nije regulirano na društvenim mrežama.
Danas sve stranke moraju ukloniti banere, ali po nama to nema nikakvog smisla – takvo oglašavanje bi trebalo biti dozvoljeno. Zabrana takve izborne tišine je besmislena, jer ju je vrlo teško sankcionirati i onda je to samo deklarativno. Oglašavanje na društvenim mrežama i u medijima ne znam koliko može uznemiravati birače. Izborna tišina je jedan od najmanjih problema izbornog zakonodavstva u Hrvatskoj – kazao je Zelić.
Kršenje slobode govora
U velikom broju zemalja ne postoji izborna tišina, dok je promovisanje političkih programa i kandidata zabranjeno isključivo blizu ili unutar biračkog mjesta. Tu spadaju Velika Britanija, Holandija, Danska, Norveška, Finska, Češka, Moldavija…
Ustavni sud Bugarske presudio je 2009. da i izborna tišina i zabrana ispitivanja javnog mnijenja prije dana izbora predstavljaju kršenje slobode govora, dok je Ustavni sud Mađarske presudio 2007. da je zabrana istraživanja javnog mnijenja neustavna, ali je, ipak, potvrdio izbornu šutnju.
Ustavni sud Slovenije presudio je 2011. da je zabrana istraživanja javnog mnijenja protivustavna. Do 2016. bilo je zabranjeno svako spominjanje kandidata na dan izbora. Oni koji su objavljivali pozitivne ili kritičke izjave o strankama ili kandidatima na društvenim mrežama, internet forumima ili ih iznosili, naprimjer, u restoranima, procesuirani su i novčano kažnjavani.
Mediji i birači suzdržavali su se od razgovora o politici dan prije izbora i na dan izbora. Ipak, 2016. Vrhovni sud Slovenije presudio je da “nije svako mišljenje propaganda”, objavio je novu definiciju pojma propaganda i preinačio presudu nižeg suda, kojom je osuđena osoba koja je objavila post na Facebooku: “Sjajan intervju! Vrijedi pročitati!” i podijelila link teksta.
U Sjedinjenim Američkim Državama već više od 30 godina nema izborne tišine kakvu poznajemo u zemljama regiona. Vrhovni sud SAD-a presudio je u predmetu “Burson protiv Freemana” 1992. godine da se kampanja može ograničiti samo na dan izbora na malom području oko biračkog mjesta. Svaka šira zabrana govora bila bi protivustavna.
Kršenje izborne tišine, pogotovo u vrijeme digitalnih medija i društvenih mreža, postalo je nemoguće spriječiti. Eksperti iz oblasti izbornih procesa sve su jedinstveniji u mišljenju da je izborna šutnja postala besmislena, te da je jedino i najbolje rješenje ukinuti je potpuno.
Izvor:Al Jazeera
Aktuelnosti
Sport
Rađenović novi predsjednik Skupštine VPSCG
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Svijet
EU uvodi sankcije protiv pet pojedinaca zbog destabilizacije Moldavije
Među osobama kojima su uvedene sankcije je i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Društvo
Predsjednik Milatović: Put Cetinje – Čevo prilika da se Crna Gora oduži Katunskoj nahiji
Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru, kazao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Društvo
Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.
Društvo
Milan Lekić podnio ostavku
“Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”
Milan Lekić više nije predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja.
On je danas podnio ostavku.
“Ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”, rekao je Lekić.
Lekić je u 11. oktobra imao udes službenim vozilom “infiniti” u Ulici Volođina u Pljevljima.
Njega je bjelopoljski Sud za prekršaje kaznio 750 eura zbog toga što je pijan izazvao udes u Pljevljima. U udesu je napravljena velika materijalna šteta na automobilu Rudnika.
“Od svog dolaska na ovu poziciju, uvijek sam imao na umu odgovornost koju nosimo prema našim sugrađanima i svim građanima Crne Gore. Svim svojim zalaganjem stremio sam da služim interesima Pljevljaka, njihovom blagostanju i napretku. Tokom mog mandata na mjestu Izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora Rudnik uglja je napravio najbolje rezultate u svojoj istoriji i tome mogu da svjedoče kako građani Pljevalja, tako i cijele Crne Gore”, rekao je Lekić.
Izvor: Vijesti
Prijestonica
Senat Prijestonice usvojio Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
Senat Prijestonice usvojio je na današnjoj sjednici Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu koji obuhvata razvojne, infrastrukturne projekte, projekte na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala i ostale projekte za razvoj Prijestonice.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
„Cijeneći da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unaprjeđenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni i privatni sektor. Posebno cijeneći da se radi o izgradnji žičare sa gondolama koja će biti jedinstvena u svijetu, kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o prvoj žičari koja će spajati dva istorijski važna grada u državi – Cetinje i Kotor, a koja će turistima ponuditi izuzetan ugođaj – da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva – Boke Kotorske, uživaju u motivima planine Lovćen, a potom prijestonici Crne Gore – Cetinju, Senat Prijestonice upućuje inicijativu Vladi Crne Gore da u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju navedenog projekta, čime se stvaraju zakonske pretpostavke za objavljivanje tenderskog postupka u I kvartalu 2025. godine i konačnu realizaciju ovog značajnog turističkog infrastrukturnog projekta“, poručeno je sa sjednice.
Prijestonica Cetinje, kako su naveli, preuzela je obavezu da u kontaktu sa Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine pribavi postojeću projektnu dokumentaciju i ranije urađene geodetske podloge i u daljim koracima analizira predmetno Idejno rješenje u odnosu na predloženu trasu i važeće urbanističko-tehničke uslove, stanje na terenu na predmetnoj trasi žičare u smislu imovinskih odnosa, potrebnih eksproprijacija, uticaj na kulturnu baštinu u saradnji i po procedurama koje naloži Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne sredine i izradi druge analize koje se pokažu neophodne u pripremnim radnjama za početak realizacije ovog projekta. Sve pripremne radnje potrebno je realizovati najkasnije do januara 2025. godine.
Senat Prijestonice je takođe podržao Inicijativu SUBNOR-a Crne Gore i UBNOR-a Cetinje za podizanje odgovarajućeg spomenika u slavu bitke na Košćelama 15. jula 1941. godine.
„Cijeneći da se jedna od najslavnijih crnogorskih bitaka za slobodu i najslavniji boj u Trinaestojulskom ustanku odigrao 15. jula 1941. godine na Košćelama, na dionici puta Rijeka Crnojevića – Cetinje, kako bi se na pravi način odala počast hrabrosti i žrtvama te bitke, koja predstavlja neizbrisivi dio crnogorske slobodarske istorije, Senat Prijestonice podržava Inicijativu za podizanje odgovarajućeg spomenika. S tim u vezi, obavezuje se Prijestonica da, u saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Cetinje, sprovede sve radnje u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju predmetnu oblast, i iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu finansira podizanje spomenika u slavu bitke na Košćelama“, poručeno je sa sjednice Senata.
Na današnjoj sjednici, objavili su na sajtu, članovi Senata upoznati su sa Izvještajem o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2023. godinu, kao i o stepenu realizacije Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu. Članovi Senata pohvalili su rad gradske uprave i realizaciju kapitalnog budžeta u posljednje tri godine.
Senat Prijestonice dao je punu podršku za realizaciju projekta izgradnje nove sportske dvorane i uputio inicijativu Vladi Crne Gore, Ministartsvu finansija i Ministarstvu sporta i mladih za razmatranje mogućnosti sufinansiranja projekta u iznosu od 50 odsto.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministarka kulture Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, savjetnik predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić i potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.