Penzioneri sa primanjima ispod 790 eura dobiće jednokratnu pomoć koja će biti isplaćena narednih dana, rekao je u Bojama jutra ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Visina primanja zavisiće od visine penzije.
Damjanović je objasnio da će do 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne zarade (360 eura).
Sto eura pomoći primiće oni čije su penzije u rasponu od 360 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 790 eura.
“Procijenili smo da je gornji limit iznos potrošačke korpe što je skoro 800 eura. Preko toga se ne može govoriti o podršci”, rekao je ministar.
Kada je riječ o korisnicima srazmjernih penzija, do sto eura pomoći dobiće oni čija je penzija u visini prosječne, a 50 eura pomoći dobiće oni čija je penzija od prosječne zarade do potrošačke korpe.
U januaru dolazi i redovno usklađivanje penzija.
“Zbog inflacije koje imamo doći će do rasta penzija, usklađavanja u nekoliko navrata. Bićemo veoma blizu a nadam se da ćemo brzo premašiti to da iznos minimalne penzije ne može biti ispod 60 odsto u odnosu na minimalnu zaradu. I da iznos prosječne penzije ne bude ispod 60 odsto prosječne zharade. To je cilj za 2023. godinu”, rekao je Damjanović.
Rekao je da je penzionere program Evropa sad potpuno zanemario, te da je ovo način da se penzionerima “vrati dug”.
Važno da zarade u javnom sektoru nastave linearni rast, ne da ih povećamo samo 2023.
Ministarstvo pregovara sa mnogima zaposlenima u javnom sektoru o povećanju zarada, a Damjanović navodi da se govori o povećanjima od 15 do 20 odsto.
“Želja nam je da 2023. godine dođe do kontinuiranog linearnog povećanja zarada, ali da taj rast bude održiv i nastavi narednih godina. Jer ako bi 2023. otišli predaleko onda bismo 2024. pali”.
Razgovara se o potencijalnom rastu za naredne godine
Damjanović je rekao da raspravu o budžetu očekuje u pretposljednjoj nedjelji decembra, kao i to da će predlog podržati i dio opozicije.
“Bilo bi dobro da nađemo konsenzus oko tih stvari makar i da taj dio sačuvamo od dnevne politike”.
Izvor: Vijesti
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Na sjeveru, ujutru i tokom noći, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 16, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.