Nepromišljenim i neodgovornim ukidanjem obaveznog plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje finansiranje Fonda zdravstva postalo je krajnje neodrživo, a samim tim je u najvećoj mjeri dovelo u pitanje i redovno snabdijevanje građana ljekovima i svim uslugama zdravstvene zaštite, istakao je ministar finansija Aleksandar Damjanović dodajući da su kroz rebalans budžeta, kao što je već poznato, uspjeli da obezbijede sredstva za rješavanje ovog i višedecenijskog problema nedovoljnog finansiranja i rasta dugova.
Sada mnogi nemaju dilemu – pa najveći broj poslanika na nedavnom zasijedanju parlamenta za aktuelno stanje upire prstom na prethodnu vladu i njen program ,,Evropa sad“.
Nadoknada deficita?
Iz Unije slobodnih sindikata su, između ostalog, kazali da s obzirom na to da se, uvođenjem nulte stope na doprinose za zdravstveno osiguranje, država ,,odrekla“ oko 160 miliona prihoda po ovom osnovu nadaju se da će ubiranjem poreza po drugim osnovama nadoknaditi ovaj deficit.
Činjenica je, kako je istakao Damjanović, da prethodna vlada nije planirala ni dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda zdravstva i otplatu zaostalih obaveza.
Damjanović naglašava da sektor zdravstva ima značajno učešće na nivou javne potrošnje i čini 402 miliona eura, odnosno 14 odsto ukupne javne potrošnje.
U odnosu na ovu godinu, izdvajanja za narednu godinu biće nominalno na istom nivou, međutim raspoloživa sredstva su realno uvećana, imajući u vidu da su rebalansom budžeta u septembru 2022. godine Fondu zdravstva opredijeljena dodatna sredstva u iznosu od 65 miliona eura koja su se odnosila dominantno na otplatu akumuliranih dugova Fonda, odnosno javnih zdravstvenih ustanova – precizira Damjanović.
U okviru navedenog iznosa, po njegovim riječima, opredijeljena su dodatna sredstva za potrebe izgradnje i rekonstrukcije objekata zdravstva u iznosu od četiri miliona eura.
Pored navedenog, Zakonom o budžetu stvaraju se pretpostavke obezbjeđivanja dodatnih sredstava za finansiranje projekta izgradnje, rekonstrukcije i opremanja zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori u iznosu od dodatnih 55 miliona eura – kazao je Damjanović.
On se i ranije žestoko protivio ukidanju doprinosa pa je tako, odgovorajući na pitanja poslanika u Skupštini u maju ove godine, kazao da su doprinosi za socijalno osiguranje ustavna kategorija.
Bio sam za to da ostanu u zakonu kao ustavnu kategorija, da bi recimo za pet godina, kad malo procvjeta ekonomija, možda onaj koji ima platu od 1.000 eura i veću možda mogao da izdvoji tri ili pet odsto za zdravstvo. Ovako – u isti koš je ovaj koji ima platu 450 eura i onaj koji ima platu od 3.000 eura, po meni su polako ali sigurno, planski ili neplanski, namjerno ili nenamjerno, usmjereni zdravstvena zaštita i usluge prema privatnom sektoru – ocijenio je tada Damjanović.
Da smo na nekom većem stepenu ekonomskog razvoja, dodao je, kao i da je prosječna plata 1.500 eura, pa da onda i o tome razmišljamo.
Ovdje je to opasan eksperiment jer su polako ovakvim rješenjima javne zdravstvene usluge dovedene do nestanka – naglasio je Damjanović.
Na taj način se stvorila neizvjesnost u finansiranju Fonda za zdravstvo svih drugih zdravstvenih usluga građana.
Niko mi ne može objasniti zbog čega je ukinut doprinos do kraja, zašto je u isti položaj doveden da ne plaća stopu za zdravstvo onaj koji ima minimalnu platu i onaj koji ima platu od nekoliko hiljada eura – naglasio je Damjanović.
I poslanik Branko Radulović kazao je nedavno kako je ovo ,,posljedica jednog nezrelog projekta“ koji se naziva ,,Evropa sad“.
Ja sam glasao za njega, a Nebojša Medojević me pitao – kako možeš da glasaš. Odgovorio sam mu – kako moram. Jer, to je opilo dio gladnih građana Crne Gore. I sada smo mi u strašnom problem – konstatovao je na skupštinskom zasijedanju u septembru.
Sindikalci se nadaju oporezivanju
Iz Unije slobodnih sindikata kažu da su podržali program ,,Evropa sad“, budući da su se godinama unazad zalagali za povećanje zarada, u prvom redu minimalne zarade, ali i zbog činjenice da su u okviru ovog programa predviđene određene mjere na prihodnoj strani budžeta na kojima su, takođe, godinama unazad insistirali.
Istovremeno sa pruženom podrškom programu ,,Evropa sad“, USSCG je tražila garancije za održivost zdravstvenog sistema, s obzirom na to da se uvođenjem nulte stope na doprinose za zdravstveno osiguranje, država ,,odrekla“ oko 160 miliona prihoda po ovom osnovu. No, imajući u vidu da je program ,,Evropa sad“, kako je već naglašeno, u sebi sadržao brojne mjere usmjerene na prihodnu stranu budžeta, mišljenja smo da adekvatnom primjenom zakonskih propisa i ubiranjem poreza po drugim osnovama ovaj deficit može biti dopunjen – poručuju iz Unije slobodnih sindikata.
Pominju samo neke mjera koje čine sastavni dio programa ,,Evropa sad“, a koje su usmjerene na prihodnu stranu: veći prihod od PDV-a; povećana potrošnja usljed rasta zarada; progresivno oporezivanje zarada; povećanje poreza na dobit pravnih lica; povećanje poreza na transakcije koje prelaze određeni limit…
Osim navedenog, USSCG smatra da i dalje postoji ogroman prostor za dodatno punjenje budžeta, poput uvođenja ekstra poreza na luksuz; oporezivanje viška stambenog prostora; oduzimanja nelegalno stečene imovine i dr.
Sve navedeno bi i te kako doprinijelo povećanju prihodne strane, te omogućilo da se iz istih pokriju brojne stavke rashodne strane budžeta, a između ostalog i nedostajuća sredstva za Fond zdravstva. Osim navedenog, uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima doprinijelo bi značajnim uštedama budžetskih sredstava koji bi tako bili usmjereni tamo gdje je to najpotrebnije – poručuju iz USSCG.
Naglašavaju da je problem finansiranja zdravstvenog sistema problem koji imamo decenijama unazad, te da uzrok problema ne leži isključivo u primjeni programa ,,Evropa sad“, tim prije što tokom prethodnih decenija institucije sistema nijesu vodile računa o blagovremenoj naplati doprinosa, niti su sankcionisali one koji su neuplatom doprinosa po osnovu obaveznog socijalnog osiguranja nanosili štetu kako zaposlenima, tako i samoj državi.
Sa druge strane u istom tom periodu na desetine miliona eura prelivalo se u privatne zdravstvene ustanove, čime je definitivno pokazano da se o novcu, prije svega građana Crne Gore, nije vodilo dovoljno računa – zaključili su iz USSCG.
Izvor: Pobjeda
