Društvo
Danijela Đurović: Ni djeca ni roditelji se ne osjećaju bezbjedno, to je poraz ovog društva
Vršnjačko nasilje je ozbiljan problem na globalnom nivou, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović, tokom konsultativnog saslušanja na temu “Vršnjačko nasilje” Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Konsultativno saslušanje inicirala je poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić. “I kod djevojčica sve češće dolazi do fizičkih obračuna. Bili smo svjedoci nemilog događaja u Baru, gdje
Foto: Youtube/Skupština
Vršnjačko nasilje je ozbiljan problem na globalnom nivou, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović, tokom konsultativnog saslušanja na temu “Vršnjačko nasilje” Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Konsultativno saslušanje inicirala je poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić.
“I kod djevojčica sve češće dolazi do fizičkih obračuna. Bili smo svjedoci nemilog događaja u Baru, gdje je grupa maloljetnika pretukla sportistu iz BiH. Neposredno prije toga, nasilje nad podgoričkim gimnazijalcima… To su samo neki od primjera vršnjačkog nasilja”, kazala je predsjednica Skupštine.
Podsjetila je da je Ministarstvo prosvjete nedavno saopštilo da je tokom dvije školske godine bilo preko 350 slučajeva nasilja, a da je istraživanje Zavoda za školstvo pokazalo da se osam odsto djece osjeća neprijatno, a skoro dva procenta je strah odlaska u školu.
“Zbog toga podržavam veliki dio zahtjeva, koji je Udruženje Roditelji predalo u martu Vladi”, kazala je presjednica Skupštine.
Poručila je roditeljima da prate ponašanje svoje djece, da blagovremeno reaguju.
“Jako je važna saradnja roditelja, škole i institucija. U atmosferi koja trenutno vlada, niko se ne osjeća bezbjedno – ni djeca ni roditelji. To je poraz ovog društva”, naglasila je Đurovićeva.
“Nastavnici ne smiju biti poligoni za iživljavanje”
Zamjenik predsjednika Odbora Dejan Đurović (DF) kazao je da ne možemo da se ne zapitamo da li smo i gdje pogriješili, gdje i dalje griješimo.
“Ne postoji sistem koji je imun na vršnjačko nasilje. Ima samo sredina gdje je manje izraženo”, kazao je Đurović.
Naglasio je da nije jednostavno definisati vršnjačko nasilje.
“Jasno je da je to vrsta agresivnog ponašanja, sa namjerom da se drugom nanese šteta”, navodi Đurović.
Prema podacima Unicefa, kazao je on, svako peto dijete je žrtva nasilja, a svaki treći građanin zna dijete žrtvu vršnjačkog nasilja.
“Ne možemo i ne smijemo da prihvatimo da nastavnici budu poligoni za iživljavanje neodgovornih učenika i roditelja. Čini se da Ministarstvo prosvjete ne prepoznaje ovu vrstu nasilja, pa su prosvjetni radnici ostavljeni na milost i nemilost ovakve djece i roditelja”, upozorio je Đurović.
Jelušić: Kroz školski sistem ne učimo djecu o nenasilnom rješavanju konflikata
Božena Jelušić je kazala da je radila sa tinejdžerima “čitav životni vijek”.
“Na naplatu su nam stigli uzorci, koji su stari decenijama”, navela je ona.
Kazala je i da postoji ozbiljna barijera mladih i njihovih roditelja da “adresiraju probleme mentalnog zdravlja”.
“Mladi koji imaju mentalne probleme dolaze iz porodica u kojima su iskusili traumu, vršnjačko nasilje… Treba da imamo na umu da je i oružje dostupno djeci u porodicama”, naglasila je Jelušićeva, dodajući da je pojačana i upotreba psiho-aktivnih supstanci.
“Govorimo o snusu koji se legalno prodaje. Na kraju, dolazimo iz društva koje nije izgradilo institucije povjerenja, djeca nemaju kome da prijave. Zato se uključuju roditelji, kao što je danas bio slučaj, zbog čega je moguće da upadnemo u još dublje probleme”, naglasila je Jelušić.
Kazala je da “ne postoji kohezija omladine, djeca se ne druže”.
“Naša djeca su se pocijepala po vjerskim i identitetskim pitanjima. Ne možete iz radničke pozicije doći do vrha ni da ste Nikola Tesla. Činjenica je da, kroz školski sistem, ne učimo djecu o nenasilnom rješavanju konflikata”, upozorila je ona.
Naglasila je da nema prevencije, valjane psihološke podrške.
“Najviše me boli što naši petnaestogodišnjaci zaostaju za svojim vršnjacima. Nikad nijesu sankcionisani oni mladi koji su poslali onda one poruke sirotinji”, kazala je Jelušić.
Reforma je, kazala je ona, davala rezultate do poslije referenduma i 2011, kada je “centralizovano upravljanje školama”.
“Do momenta dok svaka politička partija nema ovaj problem u vrhu agende, nema političke volje da se riješi”, zaključila je Jelušić.
Vojinović: Od 3. maja telefonska linija za prijavljivanje nasilja
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je u pitanju problem društva, koji ne može riješiti samo Ministarstvo prosvjete.
Istakao je da je do sada u saradnji sa mnogim međunarodnim organizacijama održano na desetine aktivnosti kada je u pitanju prevencija vršnjačkog nasilja i da je samo ove godine taj resor uradio preko 500 aktivnosti.
Rekao je da ima u vidu individualne razgovore sa učenicima, roditeljima, grupne razgovore, timske radove predstavnika tog, ali i ministarstava unutrašnjih poslova, pravde i socijalnog rada i staranja.
Vojinović je istakao da sve osnovne i srednje škole imaju timove za bezbjednost i da se ove godine sprovodi preventivni program. Poručio je da će biti aktivirana telefonska linija od 3. maja, gdje će moći da se prijavljuju svi oblici nasilja.
Vojinović je kazao da očekuju sjednicu Savjeta za prava djeteta na kojoj će sa predstavnicima NVO i drugih ministarstava naći način da se ova problematika riješi adekvatno.
Ministar prosvjete je pozvao kolege iz ostalih ministarstava da pruže podršku da svi skupa odgovore ozbiljnom izazovu.
Adžić: Problem koji datira mnogo prije nego što smo pojedini i rođeni
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da se radi o izuzetno složenom problemu.
“Ono što bih istakao jeste da problem vršnjačkog nasilja datira mnogo prije nego što smo pojedini i rođeni. Pamtim i kad smo svakodnevno, poslije škole, imali zakazane tuče. To je bila ustaljena praksa. Bilo je i incidenata gdje su i roditelji učestvovali. Nismo bili toliko prisutni u medijima. Sad svaki incident dobije mjesto na naslovnoj strani. Te teme jesu opterećujuće, ali možda su pojedinim maloljetnicima podsticaj da rade te stvari, kako bi se šira javnost za njih zainteresovala”, kazao je on.
To što se vršnjačko nasilje prijavljuje, naglašava on, odraz je povjerenja u institucije.
“Kada ovakvi problemi dođu do MUP-a, čini mi se da smo već zakasnili. Represivne mjere mogu da doprinose suzbijanju pojave, ali rekao bih da kao društvo, počev od porodice, preko obrazovnih ustanova, MUP, Ministarstvo rada i socijalnog staranja,… svi zajedno moramo više da se uključimo, posvetimo se boljem vaspitanju i prevenciji ove pojave”, ističe Adžić.
Kazao je i da postoje ograničenja.
“Zakoni nas obavezuju da prema maloljetnicima postupamo u skladu sa propisima, bez obzira na krivična djela koja učine. MUP i Uprava policije organizovala je kombinovane timove u svim gradovima, koji su obavili razgovore sa direktorima škola, da naprave planove obilazaka škola, školskih dvorišta, ali mjesta gdje se đaci okupljaju, sačinjavaju zaštitnike o aktivnostima, …”, pojasnio je Adžić.
Mihailović: Do svih nas je. Svi imamo propuste i svi imamo odgovornost
Direktorka Udrženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je dvoje djece u Podgorici i na Cetinju pretrpjelo teške tjelesne povrede, a dvije djevojčice i njihove, ali i porodice dječaka su prošle kroz pakao.
“Imam utisak da koliko god ukazujemo na to da smo svjesni problema, imamo potrebu da kažemo da je do nekog drugog. Nije, do svih nas je. Svi imamo propuste i svi imamo odgovornost”, kazala je Mihailović.
Naglasila je da mora postajati sistem koji će motivisati ili natjerati roditelje koji ne umiju ili neće da vaspitaju djecu.
Zamolila je predstavnike ministarstava i poslanike da “uradimo nešto konkretno”.
“Da budemo brzi i efikasni u rješavanju problema. Prvi korak da bude da primjenjujemo propise”, poručila je Mihailović.
Izvor: Vijesti
Aktuelnosti
Zanimljivosti
Prvi dan bez leda na Sjevernom polu možda već u naredne tri godine
Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom svijeta.
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice, da ima prvi dan bez uopšte leda, do 2027. godine, a sigurno će doživjeti takav scenario u narednih 20 godina, prenosi RTS.
Morski led Sjevernog pola se topi stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim djelovima godine.
“Zlokobna prekretnica za planetu“ će se najvjerovatnije desiti u periodu između narednih devet i 20 godina nezavisno od toga da li će čovječanstvo smanjiti emisije štetnih gasova – navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promijeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promijenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snijegom čitave godine – navodi Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Radijator umjesto frižidera
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom svijeta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrijevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da kako se planeta zagrijeva, Arktik umjesto frižidera postaje radijator koji se sada zagrijeva četiri puta brže nego drugi djelovi svijeta.
Rapidno zagrijevanje imalo je drastične posljedice. Najsjevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih palo je na 4,28 miliona kilometara kvadratnih ove godine.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Sjevernom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Izvor: RTS
Sport
Vujačić i Kažanegra sude skandinavski derbi
Večerašnji meč ima veliki značaj jer bi se pobjednik približio plasmanu u polufinale.
Veliko priznanje za crnogorske sutkinje Jelenu Vujačić i Anđelinu Kažanegru.
Naš sudijski par dijeliće pravdu na derbiju Glavne faze Evropskog prvenstva između Norveške i Danske.
Jelena i Anđelina prethodno su u grupi sudile utakmicu Austrija-Norveška.
Večerašnji meč ima veliki značaj jer bi se pobjednik približio plasmanu u polufinale.
Norveška i Danska igraće od 20.30.
Izvor: Sportfem
Sport
Možemo li večeras srušiti domaćina: Tradicija je na našoj strani, evo šta govore brojke
Dvije selekcije imaju identičan procenat uspješnosti šuta – 63 odsto. Ipak, treba istaći kako je Mađarska imala dvije znatno lakše utakmice od nas – igrale su protiv Turske i Sjeverne Makedonije.
Na EHF Euru će neko večeras u Debrecinu doživjeti prvi poraz – jer, sastaće se Crna Gora i Mađarska, a mi se nadamo da će domaćin prvi put na turniru napustiti parket pognute glave. To bi ujedno bio ogroman korak izabranica Suzane Lazović ka polufinalu, i to na samom startu glavne runde, piše Portal Analitika.
Večerašnje suparnice odlično poznajemo. Doduše, mađarski klupski rukomet danas je znatno uspješniji od reprezentativnog, ali u toj državi vjeruju kako bi to moglo da se promijeni upravo na ovom prvenstvu – sa kojeg priželjkuju medalju.
Pritom, glad za odličjima u Mađarskoj je ogromna – posljednje su donijele prije 12 godina, i to bronzu sa Eura u Srbiji.
I dobro su Mađarice otvorile Euro, nema sumnje kako su selektorka Lazović i njene igračice naročito ‘prostudirale’ sjajno izdanje suparnica protiv Švedske, u kojem su Klujber i saigračice bile krajnje ubjedljive – 32:25.
Napad im je izvanredan, ali i učinak golmanki
Što se same statistike tiče, Mađarska je na dosadašnje tri utakmice dala 91 pogodak, a mi 79.
Dvije selekcije imaju identičan procenat uspješnosti šuta – 63 odsto. Ipak, treba istaći kako je Mađarska imala dvije znatno lakše utakmice od nas – igrale su protiv Turske i Sjeverne Makedonije.
Međutim, koliko su opasne, Mađarice su pokazale upravo onda kada je i trebalo – protiv Švedske. Bio je to možda i njihov najbolji meč u nekoliko posljednjih godina.
Mađarska selekcija je primila na tri utakmice 68 pogodaka. Crna Gora primila je četiri gola manje.
U jednom segmentu, večerašnji suparnik bio je bolji od nas – u učinku golmanki. Od 114 pokušaja suparnica odbranile su 47, što je gotovo 42 odsto.
Sa druge strane, naše golmanke su upisale 31 odbranu prilikom 95 šuteva, što je u ravni od oko 33 procenta.
Zemeri opasnost na golu, Klujber i Lukač u napadu
Što se igračica tiče, nepoznanica nema. Katrin Klujber i Viktorija Lukač Đer na ovom prvenstvu pružaju odlična izdanja.
Golmanka Sofi Zemeri ima prosjek od 10 odbrana po susretu.
Do sada su ‘lavice’ uglavnom dobijale, prošlogodišnji preokret još dobro pamtimo
Već smo se prisjećali prošlogodišnjeg susreta protiv Mađarica na Svjetskom prvenstvu. Tada smo ih, bez Jauković i Raičević, savladali mnogo lakše nego što se očekivalo – 24:18. Sjećamo se kako su naše igračice tada napravilče i veliki preokret – na poluvremenu su gubile tri razlike, a tada je blistala Dijana Mugoša sa osam golova.
A i inače, tradicija je u potpunosti na našoj strani. Pet puta su ‘lavice’ igrale protiv Mađarske i upisale četiri pobjede. Ipak, biće ovo prvi naš okršaj u kojem će jedna selekcija imati prednost domaćeg parketa, a u slučaju Mađarske to znači i krcate tribine, uz izuzetno bučnu podršku.
Raspored prvog kola:
Švedska – Poljska (15:30)
Francuska – Rumunija (18:00)
Mađarska – CRNA GORA (20:30)
Izvor: Portal Analitika
Politika
Milatović: Na nivou EU, postoji potreba za novim članicama i uspješnim pričama u kontekstu proširenja; Kos: Do kraja mandata jedna ili više zemalja kandidata mogu da stignu do EU
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je danas da Evropska unija (EU) prvi put ima realan pristup po kom bi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije mogli “do linije cilja” da budu dovedene jedna ili više zemalja kandidata za članstvo.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je na Samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu, gdje je zajedno sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos bio uvodni govornik. Samit je organizovala ugledna think tank organizacija ,,Friends of Europe”.
U obraćanju prisutnima, predsjednik Milatović je istakao da je ohrabrujuće vidjeti da je jedan od sedam prioriteta nove Evropske komisije upravo proširenje EU, s ciljem da se Evropa učini većom, ne samo geografski već, što je mnogo važnije, u smislu globalnog značaja, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
,,Jedan od načina da se to postigne je snažno promovisanje proširenja. U ime država kandidata, mogu reći da smo veoma ohrabreni što vidimo novi zamah u Briselu i u mnogim prijestonicama država članica. Na nivou EU, postoji potreba za novim članicama i uspješnim pričama u kontekstu proširenja, što nam daje novi podsticaj i optimizam”, kazao je Milatović.
Podsjetio je da je u trenutku kada je izabran za predsjednika Crne Gore, postavio ambiciozan, ali realan cilj, da Crna Gora, kao predvodnik grupe 10 zemalja kandidata, do 2028. godine postane 28. država članica EU.
,,Danas takođe želim da razgovaram o tome šta znači pridruživanje EU, ne samo za Crnu Goru, već i za region i sve države kandidate. Konkretno, da li pristupanje EU doživljavamo kao način za pristup većem finansiranju ili ga vidimo kao odličnu priliku koja nam pomaže da se pridružimo klubu zajedničkih vrijednosti”, kazao je predsjednik države.
Predsjednik Milatović je ocijenio da postoje četiri moguća scenarija kada je u pitanju perspektiva proširenja.
,,Prvi scenario, u kojem obje strane, i EU i država kandidat, gube – s jedne strane, zemlja kandidat ne koristi proces pristupanja EU za demokratski ili institucionalni napredak, a EU ne prihvata zemlju u Uniju. Ovo je očigledno negativan ishod.
Drugi scenario, država kandidat koristi proces pristupanja EU za izgradnju institucija, demokratski napredak i fokusiranje na ekonomski razvoj, ali EU ne prihvata državu članicu u svoj klub.
Treći scenario, koji podrazumijeva da zemlja kandidat ne napreduje demokratski, ali EU je i dalje želi kao članicu. Dugoročno gledano, ovo je scenario u kojem gube i država i EU, i koji nije održiv, jer se ne daje prioritet vrijednostima poput vladavine prava i efikasnog upravljanja.
Na kraju, win-win scenario, u kojem svi dobijaju – kada država kandidat efikasno koristi proces, napreduje demokratski, gradi jače institucije, a zatim je primljena u EU. Ovo je idealan scenario kojem vjerujem da bi svi trebalo da težimo”, poručio je Milatović.
Naglasio je da čvrsto vjeruje da pristupanje EU nije samo finansijsko pitanje, jer postoji mnogo izvora finansiranja na globalnom nivou, već da je proces pristupanja EU jedinstven po tome što podstiče zemlje da izgrade društva zasnovana na vladavini prava, efikasnoj javnoj upravi i jednakim mogućnostima.
U tom procesu, Milatović je istakao da vidi ključnu ulogu Evropske komisije u podršci državama kandidatima u sprovođenju reformi.
,,Novi zamah u EU, koji se očituje i kroz Plan rasta, snažan je signal posvećenosti regionu Zapadnog Balkana”, zaključio je predsjednik.
Marta Kos: Do kraja mandata jedna ili više zemalja kandidata mogu da stignu do EU
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je danas da Evropska unija (EU) prvi put ima realan pristup po kom bi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije mogli “do linije cilja” da budu dovedene jedna ili više zemalja kandidata za članstvo.
Kako je javila agencija MIA iz Brisela, ona je to rekla u uvodnom obraćanju foruma “Samit EU-Zapadni Balkan: Obnovljeni pristup regionu” u organizaciji briselskog istraživačkog centra Prijatelji Evrope.
Nova evropska komesarka za proširenje je izjavila da će učiniti sve da bilateralni sporovi iz prošlosti ne mogu stalno da stoje, kako je rekla, na putu zajedničkom cilju – približavanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
“Moj san je da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u EU i da vidimo uklanjanje granica i bilateralnih tenzija, kao što je to bio slučaj u mnogim djelovima kontinenta”, rekla je Kos i dodala da će uklanjanjem fizičkih barijera razdvajanja mnoge istorijske tenzije biti ostavljene po strani.
Kako je istakla Kos, danas mir, sloboda i prosperitet u velikoj mjeri zavise od jače i ujedinjenije Evrope.
Naglasila je da je na sastancima sa liderima zemalja Zapadnog Balkana prethodna dva dana poručila da na nju mogu računati kao na člana timova koji će raditi na njihovom približavanju EU.
Nova komesarka EU za proširenje je ocijenila da nije samo pitanje kada će EU dobiti nove članice, već i šta kandidati za članstvo mogu učiniti za jaču i sigurniju Evropu, ističući da će proces proširenja ostati zasnovan na zaslugama i dostignućima, prije svega u odnosu na vladavinu prava.
“Ali ako kandidati za članstvo isporuče, onda želim da za to budu nagrađeni”, dodala je Kos, ističući da je nova Evropska komisija – komisija za proširenje.
Prema njenim riječima, u Briselu postoji jedinstvo kada je u pitanju izgradnja veće i jače Evrope, ali je neophodno da takvo jedinstvo i posvećenost pokažu zemlje kandidati za članstvo, što zahtjeva saradnju vlasti, opozicije, civilnog sektora i svih segmenata društva.
“Biće potrebno mnogo tehničkog posla koji ćemo zajedno morati da završimo, ali želim da vas uvjerim da proširenje nije tehnički proces”, rekla je Marta Kos i dodala da je sve što se radi u procesu proširenja u interesu naroda i za ponovno ujedinjenje Evrope.
Izvor: Beta
Zanimljivosti
Hiljade skulptura džinovskih pandi u Hong Kongu (Video)
Jedna od glavnih lokacija je “Oušen park”, dom za blizance pande koji su rođeni u avgustu i njihove majke Jing Jing, koja je sa 19 godina (57 ljudskih) postala najstarija panda koja je prvi put postala majka.
U Hong Kongu je otvorena najveća panda-tematska izložba pod nazivom “Panda Go!”. Na izložbi je postavljeno 2.500 skulptura, koje će prvo biti izložene na popularnoj šoping lokaciji
“Avenija zvijezda“ (“Avenue of Stars”), a kasnije će biti premještene na tri druge lokacije u gradu, prenosi Tanjug.
Jedna od glavnih lokacija je “Oušen park” (Ocean Park), dom za blizance pande koji su rođeni u avgustu i njihove majke Jing Jing, koja je sa 19 godina (57 ljudskih) postala najstarija panda koja je prvi put postala majka.
Očekuje se da će posjetioci blizance moći da vide u februaru.
Takođe, novopristigla panda para An An i Ke Ke, koji su u Hong Kong stigli u septembru, takođe se nalaze u Ocean Parku.
Nekoliko poznatih ličnosti, uključujući muzičara Farela Vilijamsa, dizajniralo je specijalne skulpture panda, koje će biti ponuđene na aukciji, a prihod će biti doniran za očuvanje ove vrste u pomenutom parku.
Politika
Vlada usvojila “Barometar 26”
U platformi, koja ima nepune dvije stranice, navedena su četiri “osnovna principa” koji treba da dovedu do proklamovanog spoljnopolitičkog cilja – zatvaranja pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
Vlada Crne Gore usvojila je na današnjoj sjednici “Barometar 26”, platformu o “zajedničkim obavezama” za okončanje pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Taj dokument nije prvobitno bio na dnevnom redu, ali je naknadno, na sjednici, uvršten u njega kao zadnja tačka.
U platformi, koja ima nepune dvije stranice, navedena su četiri “osnovna principa” koji treba da dovedu do proklamovanog spoljnopolitičkog cilja – zatvaranja pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
U njemu stoji da se svi potpisnici obavezuju da podrže ispunjavanje obaveza iz “evropske agende”, da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da ostave “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice, te da promovišu regionalnu saradnju i uzdržavaju se od postupaka koji bi mogli narušiti dobrosusjedske odnose ili odnose sa članicama EU.
Izvor: VIjesti