Desetine povrijeđenih, zgrade oštećene nakon eskalacije studentskog protesta u Tirani

Više hiljada studenata izašlo je u srijedu na ulice Tirane, zapalivši dvije vladine zgrade i dvije banke te gađajući policiju kamenjem, drugog dana protesta protiv rastućih troškova obrazovanja i korupcije.

Tokom nereda povrijeđene su desetine policajaca i demonstranata.

Univerzitetski klinički centar Majka Tereza je naveo da su ljekarsku pomoć zatražila 23 policajca, pet demonstranata i jedan prolaznik.

Policija je koristila vodene topove i suzavac kako bi rastjerala demonstrante, od kojih su neki zapalili zgrade Ministarstva obrazovanja i Ministarstva pravde, prevrtali kontejnere za otpad i oštećivali lokale na glavnom gradskom trgu.

Požar je zahvatio i poslovnicu Raiffeisen banke u blizini Ministarstva obrazovanja, javio je Reuters.

Kasnije su demonstranti probili i kapiju zgrade parlamenta.

Predsjednik albanskog parlamenta Niko Peleshi (Peleši) osudio je kao “neprihvatljive” napade na zgradu zakonodavnog doma i druge državne institucije, poručivši da “nasilje i uništavanje ne služe nijednom cilju, već štete javnom interesu i samom društvu”.

Državna policija izvijestila je u večernjim satima da je u sukobima s demonstrantima povrijeđeno 14 policajaca te da je privedeno 35 učesnika protesta.

Vlasti nijesu rekle da li među demonstrantima ima povrijeđenih.

Riječ je o najnasilnijim protestima protiv korupcije u Tirani otkako su demonstracije počele u maju, što predstavlja sve veći izazov za vladu premijera Edija Rame.

Eskalacija nasilja uslijedila je nakon višemjesečnih uglavnom mirnih protesta protiv Rame, potaknutih planovima za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa na netaknutoj obali juga Albanije.

Ovo je revolucija. Umorni smo od mirnih protesta. Nećemo stati dok Rama ne podnese ostavku – rekla je Lora, studentkinja koja nije željela otkriti prezime, dok je bacala kamenje prema policiji.

Drugi demonstranti uzvikuju “Ostavka” i “Policija kriminala”.

Dan ranije stotine demonstranata, okupljenih gotovo devet sati u glavnom gradu, gađale su institucije i policiju kamenjem i pirotehničkim sredstvima, dok su snage reda upotrijebile suzavac i vodene topove.

Prema navodima zdravstvenih vlasti, nakon protesta u utorak medicinsku pomoć zatražilo je 27 osoba, među kojima demonstranti, policajci, novinari, prolaznici i jedan strani diplomata.

Više od 50 osoba privedeno je u policiju.

U međuvremenu, navodi demonstranata o prekomjernoj upotrebi policijske sile doveli su do pokretanja istraga.

Nakon objavljivanja snimaka na kojima se vidi 19-godišnjak s povrijeđenom nogom dok ga policajci privode, policija je suspendovala četiri policijska službenika i načelnika u jednoj policijskoj stanici u Tirani.

Mladić je zadobio prelom noge, ali okolnosti povrede još nijesu razjašnjene.

Pokrenuta je istraga, a policija je upozorila na odgovornost za svako prekoračenje ovlaštenja.

I ombudsman je pokrenuo postupak kako bi utvrdio da li je upotreba sile bila proporcionalna.

Što traže demonstranti?

Nezadovoljstvo studenata odnosi se na uslove na univerzitetima, visoke troškove studiranja, nedostatak finansijske podrške i poteškoće pri zapošljavanju nakon diplomiranja.

Međutim, protest održan 13. oktobra imao je i politički zahtjev: odlazak Vlade Edija Rame.

Arvina Lleshi (Lješi), aktivistkinja i jedna od organizatorki protesta, izjavila je za Radio Slobodna Evropa da demonstranti više ne žele pregovarati s vlastima o pojedinačnim zahtjevima.

Nemamo zahtjeve koje bismo upućivali Ministarstvu obrazovanja ili Vladi i raspravljali o njihovom ispunjavanju. Imamo samo jedan zahtjev: odlazak Vlade Rame. Bez ostavke nećemo stati – rekla je Lleshi.

Ona je studentske proteste povezala s okupljanjima pokreta Flamingo revolucija, koji više od četiri mjeseca organizuje proteste protiv vlade u Tirani.

Prema njenim riječima, izostanak odgovora vlasti naveo je organizatore da pojačaju pritisak i radikalizuju proteste.

Pokret Flamingo revolucija nastao je kao protivljenje luksuznom turističkom projektu u zaštićenom području Zvernec zbog zabrinutosti za prirodnu sredinu, ali je vremenom prerastao u širi pokret protiv korupcije, ekonomske nejednakosti i načina upravljanja državom.

Prema platformi pokreta, demonstranti traže ostavku vlade, formiranje prelazne tehničke vlade i održavanje slobodnih i poštenih izbora.

Zahtijevaju i poništavanje turističkog projekta u Zvernecu te ukidanje zakonskih izmjena koje se odnose na zaštićena područja i strateške investicije, za koje tvrde da omogućavaju zloupotrebe.

Aktivisti kritikuju i premijera Ramu i pojedine opozicione političare, tražeći političku i pravnu odgovornost. Protestu 13. oktobra prisustvovali su i predstavnici opozicije.

Vlada Albanije nije odgovorila na zahtjev Radija Slobodna Evropa za komentar o protestima i pozivima na ostavku do objavljivanja ovog teksta.

Ipak, potpredsjednica Vlade Albana Kociu (Kočiu) osudila je nasilničko ponašanje prema institucijama, napade na policiju, uništavanje javne imovine.

Naglasila je da nasilje nije način za izražavanje nezadovoljstva, ali se nije direktno osvrnula na politički zahtjev demonstranata za odlazak vlade.

Mogu li studentski protesti uzdrmati vlast Edija Rame?

Studentski protesti u Albaniji mogli bi biti izraz šireg društvenog nezadovoljstva koje nadilazi probleme u obrazovanju, smatra analitičar Redion Qirjazi (Ćirjazi).

Prema njegovim riječima, nedostatak perspektive, ekonomski problemi i nesigurnost u pogledu budućnosti među glavnim su razlozima nezadovoljstva mladih, uz sve veće nepovjerenje prema institucijama i političkoj klasi.

Istorijski gledano, studenti su često bili pokretači društvenih promjena jer artikulišu probleme koji pogađaju široke slojeve stanovništva – ocjenjuje Qirjazi, izvršni direktor fondacije Mary Ward Loreto u Albaniji, za Radio Slobodna Evropa.

Smatra da studentski pokret ima potencijal da preraste u širu građansku mobilizaciju.

Ipak, hoće li protesti postati ozbiljan izazov za vladu premijera Edija Rame zavisiće, prema Qirjaziju, od sposobnosti demonstranata da zadrže mobilizaciju i prošire podršku.

Ako protesti uspiju mobilisati i druge društvene grupe, zadržati intenzitet i jasno artikulisati konkretne zahtjeve, mogli bi stvoriti ozbiljan politički pritisak na Vladu – ističe on.

On naglašava da institucionalna stabilnost Vlade ne znači nužno i odsustvo društvenog nezadovoljstva.

Prema njegovom mišljenju, ključni izazov za Vladu Rame jeste da odgovori na zabrinutosti koje se izražavaju kroz proteste.

Ako se to ne dogodi, postoji mogućnost da će nezadovoljstvo dodatno rasti i dovesti vlast u još težu poziciju – upozorio je Qirjazi.

Što dalje?

Nakon protesta 13. oktobra studenti su pozvali na bojkot nastave 14. oktobra i nastavak okupljanja, s ciljem uključivanja studenata iz drugih gradova Albanije.

Organizatori se pozivaju na studentske proteste iz 2018. godine, tvrdeći da tadašnji zahtjevi nikada nijesu u potpunosti ispunjeni.

U decembru 2018. hiljade studenata protestovale su protiv visokih školarina, troškova prenesenih ispita i loših uslova u studentskim domovima, iznoseći osam zahtjeva za reformu visokog obrazovanja.

Vlada je nakon toga preduzela određene mjere, uključujući smanjenje školarina, ali su nezadovoljstvo finansiranjem univerziteta, kvalitetom obrazovanja i zastupljenošću studenata ostali prisutni.

Osam godina kasnije, novi protesti prevazišli su isključivo obrazovne zahtjeve i u fokus stavili političku odgovornost vlade.

Izvor: Radio Slobodna Evropa