Društvo
Dezinformacije i poluinformacije kao naša tužna realnost
Dezinformacije, nepotpune informacije, nedovoljno provjerene vijesti, informacije koje u sebi ne sadrže ni minimum poštovanja Kodeksa novinara, veliki su problem u Crnoj Gori. Iako su dezinformacije globalni problem, zahvaljujući eri društvenih mreža u kojoj živimo, Crna Gora je, nažalost, izuzetno plodno tlo za kreiranje i širenje istih, najviše zbog činjenice da ovaj problem nije adekvatno
Dezinformacije, nepotpune informacije, nedovoljno provjerene vijesti, informacije koje u sebi ne sadrže ni minimum poštovanja Kodeksa novinara, veliki su problem u Crnoj Gori. Iako su dezinformacije globalni problem, zahvaljujući eri društvenih mreža u kojoj živimo, Crna Gora je, nažalost, izuzetno plodno tlo za kreiranje i širenje istih, najviše zbog činjenice da ovaj problem nije adekvatno tretiran u našem zakonodavstvu. Takođe, iako su pojedina medijska udruženja, relevantne nevladine organizacije i pojedinci tokom posljednjih godina uložili značajan napor u cilju edukacije građana po pitanju dezinformacija, ovaj problem i dalje je prisutan u nedopustivo velikoj mjeri. Ako tome dodamo činjenicu da danas svako posjeduje internet i neku od društvenih mreža, te da informisanje u ogromnoj mjeri kreira i utiče na svijest ljudi prilikom donošenja važnih odluka, sasvim je jasno zašto se na suzbijanju ovog problema mora raditi više, bolje i ozbiljnije.
Iako je činjenica da se dezinformacije kreiraju i šire zahvaljujući društvenim mrežama, ne smijemo negirati realnost u kojoj mediji, veoma često, bez prethodne provjere, plasiraju upravo te informacije sa društvenih mreža i time podstiču njihovo dalje širenje.
Dezinformacija je lažna vijest, odnosno njena blaža forma. To je medijska manipulacija koja se razlikuje od lažne vijesti u tome što se zasniva na činjenicama, ali ih iskrivljeno predstavlja u kombinaciji sa poluistinama. Dezinformacijom se zapravo mijenja izvorna, tačna vijest, sa ciljem da se neka pojava pogrešno predstavi.
Manipulacija informacijama bila je prisutna kroz istoriju, ali je svoj vrhunac doživjela u 21.vijeku, zahvaljujući modernim tehnologijama, prije svega online medijima i društvenim mrežama.
Bilo da se radi o namjerno kreiranom lažnom narativu, pristrasnom izvještavanju ili nepoštovanju minimuma profesionalnih standarda prilikom prenošenja neke informacije, moramo biti svjesni da svi ti medijski sadržaji utiču na mišljenje građana, posebno prilikom procesa donošenja važnih odluka.
Najvažniji problem, zbog kojeg borba protiv dezinformacija već godinama „tapka u mjestu“ je činjenica da ovaj pojam nije adekvatno tretiran u crnogorskom zakonodavstvu. Naime, zakonskom regulativom u Crnoj Gori tretira se govor mržnje i sloboda izražavanja, međutim, pitanje kreiranja i širenja dezinformacija svodi se na primjenu Kodeksa novinara, čije pridržavanje je preporuka, ali ne i zakonska obaveza. A ukoliko realno sagledamo činjenice i provedemo samo jedan dan prateći izvještavanje medija u Crnoj Gori, kako onih koji važe za etablirane, tako i svih ostalih u online prostoru, moramo priznati da su Kodeks novinara, etika, profesionalizam, nepristrasno izvještavanje i ostali elementi koji čine časnu novinarsku profesiju, veoma često samo „mrtvo slovo na papiru“.
Crnogorska zakonska regulativa ne definiše lažnu vijest, niti predviđa eventualne kazne za njeno kreiranje ili dalje širenje. Zakon o medijima i Zakon o elektronskim medijima takođe ne tretiraju pojam dezinformacije ili lažne vijesti. Dezinformacije se eksplicitno ne spominju ni u Kodeksu novinara, međutim, date su smjernice kojih novinar treba da se pridržava u profesionalnom smislu, upravo kako bi izbjegao objavljivanje netačne informacije. Iako kodeks zakonski nije obavezujući, kako se navodi u jednom od njegovih osnovnih načela, „u interesu je svakog novinara/novinarke i njegova/njena je dužnost da se tog kodeksa pridržava“.
Mnogi pamte izjavu vlasnika RTV Pink Željka Mitrovića u decembru 2021.godine, kada je putem Twitera poručio da se „bogati zahvaljujući glupim ljudima“.
„Naravno da sam profiter koji gradi svoj profit na vašoj retardiranosti. Da niste glupi ja nikad ne bih beležio rekordne profite“, kazao je tada Mitrović.
Kao što svi znamo, riječ je o mediju koji zarađuje milione eura zahvaljujući brojnim rijaliti emisijama, koje pred malim ekranima „drže prikovane“ zaprepašćujuće veliki broj gledalaca. Senzacionalizam, egzibicionizam, voajerizam, konstantna „glad“ za skandalima je, nažalost, svojstven mentalitetu ljudi na balkanskim prostorima. Upravo zahvaljujući većinskom profilu gledalaca, slušalaca i čitalaca, novinarstvo se posljednjih godina pretvorilo u trku za profitom, umjesto trke za informacijom kojom bi se ostvario javni interes.
Kada se govori o javnom interesu, neizostavno je naglasiti da većina informacija, pa i fotografija i video zapisa kojima svjedočimo u medijima tokom posljednih godina, nijesu javni interes. Javni interes je objaviti informaciju koju su novinari „dužni“ javnosti u sklopu njenog „prava da zna“. To svakako nijesu detalji iz porodičnog života ljudi, fotografije leševa, lascivni video snimci vezani za nečiju seksualnu orjentaciju ili fotografije krvavih čaršafa i rupa od metaka sa raznih uviđaja. Javni interes takođe nije ni kada se novinari bave forenzikom, psihologijom ili samostalno sprovode policijske istrage jer mi smo tu da prenesemo informaciju, koju prije toga treba da provjerimo i deset puta ako treba, i iz deset različitih izvora ako treba, ali nikako da sami donosimo zaključke i prezentujemo javnosti ono što mi ili neko drugi smatra da ona treba da zna.
Koliko god ovo gore navedeno zvuči ružno, samo neko ko ne želi da prizna da imamo problem nepoštovanja etičkih i profesionalnih standarda, neće priznati da smo upravo svemu ovome svjedočili u medijima.
Ako postoji nešto tragičnije od činjenice da neki mediji sa namjerom plasiraju lažne vijesti i dezinformacije, onda je to situacija kada država, i pored raspoloživih mehanizama, ne uradi dovoljno po pitanju njihovog suzbijanja. Jedan od najgorih primjera je izvještavanje kontroverzne osobe koja sebe naziva novinarkom, Jovane Jeremić, na Televiziji „Pink“, a vezano za tragediju koja je potresla Cetinje i Crnu Goru u avgustu prošle godine.
Nakon niza monstruoznih tvrdnji koje je ova osoba iznijela na, nažalost, najgledanijoj televiziji u Srbiji, stručna javnost i pojedinci u Crnoj Gori zatražili su da se emitovanje ovog programa zabrani u Crnoj Gori. Savjet Agencije za elektronske medije morao se, zbog problema sa nedostatkom kvoruma o tako važnom pitanju, sastati dva puta i. umjesto po hitnom postupku, odluku o zabrani emitovanja donio tek sedam dana kasnije. Da situacija bude do kraja apsurdna, dva dana nakon zabrane, crnogorski mediji su objavili da se program ove televizije i dalje emituje u Crnoj Gori, u zavisnosti od kablovskog operatera.
Sve ovo upućuje na samo jedan zaključak: protiv lažnih vijesti, dezinformacija i nepoštovanja novinarskog kodeksa ne možemo se boriti kao pojedinci. A da bi uopšte počeli da se borimo, prije svega tako što će svako raditi posao za koji je plaćen, moramo solidarno priznati da problem itekako postoji.
Tekst objavljujemo u sklopu projekta “Imaš pravo na pravo”, koji je finansiralo Ministarstvo kulture i medija.
Autorka: Ivana Jabučanin, specijalista političkih nauka, studijski program Komunikologija i mediji
Aktuelnosti
Servisi
U petak sunčano
Do 16 stepeni
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG