Autor 
Pod digitalnim nasiljem se podrazumijeva svaki oblik nasilja koji nastaje upotrebom digitalnih tehnologija. Digitalno nasilje se brzo širi i stalno mijenja, kako se pojavljuju nove tehnologije, a mogu ga vršiti države, zlonamjerne grupe, organizacije i pojedinci. Takav oblik nasilja može se odvijati na društvenim mrežama, aplikacijama za razmijenu poruka, gejming platformama i mobilnim telefonima. To je ponašanje koje ima za cilj da uplaši, ponizi, naljuti ili osramoti osobe koje su napadnute i obično se ponavlja.
Neki najčešći primjeri digitalnog nasilja su: širenje glasine i laži o nekoj osobi, objavljivanje nečijih kompromitujućih fotografija na društvenim mrežama, snimanje i distrubucija slika, poruka i materijala seksualnog sadržaja, nedozvoljeno saopštavanje tuđih privatnih informacija, slanje prijetnji preko platforma za razmjenu poruka, podsticanje mržnje po različitim osnovama, slanje neprikladnih poruka u tuđe ime i slično.
Početkom dvadest prvog vijeka digitalni alati, aplikacije i platforme koje su dostupne mladima postaju sve raznovrsnije, te se samim tim šire i mogućnosti za različite načine ugrožavanja drugih.
Iako je digitalno nasilje slično onom koje se odvija licem u lice, ipak postoje razlike jer digitalno nasilje: može pružiti osjećaj anonimnosti osobama koje ga čine, te se zbog toga mogu ponašati drugačije nego u direktnom kontaktu; može doprijeti do velikog broja osoba zbog toga što je veoma lako podijeliti sadržaj sa grupama ili ga postaviti na javne forume; može se događati u bilo kom trenutku i teško ga je izbjeći; veoma je teško obrisati komentare ili slike sa ovakvim sadržajem.
Tradicionalno vršnjačko maltretitanje je uvjek bilo ograničeno na određene fizičke sredine (kao što su na primjer: škola, školsko dvorište, stadioni i ostala mjesta gdje se djeca okupljaju) i u takvoj situaciji žrtva uvjek može da ima određenu zonu sigurnosti (kao što je na primjer kuća) koja nije dostupna onima koji vrše nasilje. Kako se tehnologija ubrzano razvijala suočili smo se sa pojavom mobilnih telefona i internetom dostupnim na bilo kojem mjestu, pa su i same žrtve nasilja postale često izložene kontinuiranom maltretiranju, propraćenom dodatnim stresom koji je izazvan samim osjećajem da nemaju gdje da se sakriju i pobjegnu od zlostavljanja kome su izloženi. Za razliku od klasičnih tipova vršnjačkog nasilja dodatna opasnost kod digitalnog nasilja je potencijalno uvećani broj svjedoka.
POSLJEDICE DIGITALNOG NASILJA:
Kada osoba iskusi digitalno nasilje, može se osjećati kao da je svi napadaju, čak i unutar vlastitog doma. Nekada im se čini kao da nema pomoći. Posledice mogu da traju dugo, ali i da na različite načine utiču na osobu. Tako imamo: mentalne posledice – osjećaj uznemirenosti, neadekvatnosti i ljutnje; emocionalne – osjećaj straha ili gubitak interesovanja za stvari u kojima je osoba prije uživala; fizičke – umor (gubitak sna) ili simptomi poput bolova u stomaku i glavobolje. Izloženost digitalnom nasilju obično je povezana sa depresijom i niskim samopouzdanjem. Posledice digitalnog nasilja mogu biti toliko ekstremne da čak mogu prouzrokovati da osoba naudi sama sebi. Važno je da onaj ko trpi nasilje zna da se ono može prevazići i da se samopouzdanje i zdravlje mogu povratiti.
ŠTA BI MLADI TREBALO DA ZNAJU U VEZI SA PREVENCIJOM OD DIGITALNOG NASILJA?
1. Odnositi se prema drugima sa poštovanjem – Bilo da pišete mejlove, razgovarate na četu, ostavljate komentare na socijalnim mrežama, učestvujete u forumima ili radite nešto drugo na internetu, ponašajte se uvjek pristojno i kulturno. Zlatno pravilo svake komunikacije bilo da se ona odvija u realnom ili virtuelnom svijetu je: ne čini drugima ono što ne želiš da oni/e tebi čine!
2. Budite svijesni/e tragova koje ostavljate u digitalnom svijetu i razmislite prije nego što nešto „postujete“, „šerujete“, „tvitujete“ itd. Informacija koju jednom postavite na internetu prestaje da bude vaše vlasništvo i zauvjek gubite kontrolu nad njom. Tako na primjer, samo jedna nesmotreno postavljena fotografija, nekoliko godina kasnije, može nekome biti prepreka za dobijanje radnog mjesta.
3. Obratite pažnju na jezik kojim se služite kada komunicirate na internetu. Neprimjerene, grube i vulgarne poruke mogu povrijediti nekoga, čak iako iza njih ne stoji nužno loša namjera. Pored toga, većina foruma, mreža i drugih onlajn servisa ima propisana pravila komuniciranja, pa vam se može desiti da vas privremeno isključe ili da vam čak trajno onemoguće korišćenje tih servisa.
4. Budite veoma oprezni/e s ličnim informacijama, ne dijelite ih sa drugima. Nikada ne dijelite lične informacije (ime, adresa, brojevi telefona, mjesto življenja itd.) o sebi, porodici ili prijateljima sa drugima, čak i u slučaju kada pozitivno procjenjujete njihove namjere. Takođe, veoma je važno da poštujete uputstva za zaštitu ličnih podataka i pravila za kreiranje bezbjedne lozinke, jer će to povećati vašu bezbjednost na internetu.
5. Preduzmite neophodne mjere tehničke zaštite i na taj način preduprijedite mogućnost nasilja. Prvenstveno zaštite svoj računar ili lap top antivirus programima. Ukoliko se registrujete na neku socijalnu mrežu, pročitajte uputstva za bezbjedno korišćenje.
6. Pomozite osobama koje se ne snalaze baš najbolje na internetu. Svaka osoba koja koristi internet u nekom trenutku našla se u situaciji da bude „novajlija“ na njemu. Budite solidarni/e, pomozite drugima da bezbjednije koriste internet, jer na taj način povećavate i ličnu bezbjednost, a internet činite bezbjednijim i boljim mjestom za sve koji/e ga koriste.
7. Budite svjesni/e digitalnog nasilja. Nažalost, digitalno nasilje je dosta češće nego što to mnogi mladi misle. Neophodno je imati na umu da internet nije kreiran sa ciljem da bude prijateljsko okruženje za djecu i mlade. Mladi često nisu ni svjesni da svojim ponašanjem povređuju druge i da zapravo čine digitalno nasilje.
8. Nemojte samo pasivno posmatrati digitalno nasilje, već ga prijavite. Digitalno nasilje uvjek treba prijaviti i na njega treba reagovati.
9. Informišite se o digitalnom nasilju. Informišite se o preventivnim mjerama koje možete preduzeti prije nego što se digitalno nasilje dogodi. Samo zajedničkim snagama možemo da učinimo internet bezbjednim i boljim mjestom za mlade!
10. Korišćenje interneta svedite na neku razumnu mjeru. Ne trošite previše vremena na internetu, jer postoje i drugi zanimljivi načini ne koje možete da potrošite svoje slobodno vrijeme.
*Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta ,,Lokalna inicijativa za Digitalnu agendu”, koji sprovodi Aktivna zona, uz finansijsku podršku obezbijeđenu u okviru regionalnog programa „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ koji sprovode Fondacija Metamorfosis (Severna Makedonija), Open data Kosovo (Kosovo), Akademija za eUpravu (Estonija), PARTNERI (Srbija), NVO 35mm (Crna Gora) i Levizja Mjaft! (Albanija), uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i stavove donatora.