Logotip aplikacije TikTok. Foto: Ilustracija /Dado Ruvic/ Rojters /
TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi. Sudski vještak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
“U cilju bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen”, kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
“U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi”, ukazuje Lakić.
Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.
“Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima”, istakla je ona.
Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.
“Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih”, naglašava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.
“To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi”, objašnjava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
“Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja”, poručuje Pejaković.
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.
“To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili”, smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
“Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih”, poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.
Izvor: RTCG
Neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ odbila je poziv premijera Milojka Spajića da sjutra dođu na sastanak. Kako poručuju ne žele da pregovaraju o njihovim zahtjevima sa Vladom.
“Grupa „Kamo śutra“ obavještava građane/ke da smo danas dobili poziv iz kabineta premijera Milojka Spajića da dođemo na sastanak, zakazan za sjutra u 17:30 sati. Ovim putem želimo da informišemo javnost da smo odlučili da ovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, te smo zamolili Vladu da, ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, navodi se u objavi grupe studenata „Kamo śutra“, na mreži Iks.
Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ ranije je saopštila da će sa protesta u četvrtak ponovo zatražti ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Iz grupe “Kamo śutra?” su u pismu zahvalli građanima za veliku podršku i ukazano povjerenje.
Oni su kazali da su se okupili prvi put kako bi iskazali podršku studentskim blokadama u Srbiji, a zatim podržali protest protiv seksualnog uznemiravanja.
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, u većini predjela na jugu sunčanije tokom prijepodneva.
Vjetar slab do umjeren, uveče mjestimično pojačan, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, na udare i jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -12 do 8, najviša dnevna od -5 do 12 stepeni.
Vlada je na elektronskoj sjednici usvojila Informaciju o pokretanju postupka – javnog poziva za zapošljavanje 815 policajaca.
Kako se navodi u Informaciji, članom 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.
“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo. Stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, nakon dostavljenih obavještenja od strane rukovodilaca organizacionih jedinica Uprave policije, dostavio je ministru unutrašnjih poslova, obrazloženi predlog za pokretanje posebnog postupka zapošljavanja za 815 službenika.
Dan nakon što je ti učinjeno dobijena saglasnost Ministarstva finansija.
“Cijeneči navedene pravne norme, a u cilju obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja bezbjednosnog sektora, hitna je potreba za popunjavanjem kadrovskih kapaciteta u Ministarstvu unutrašnjih poslova. odnosno Upravi policije. Imajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana”, piše u dokumentu.
Nedavno je šef UP saopštio da policiji u ovom trenutku fali oko 2.000 službenika policije.
Fiskalni uticaj na budžet države na mjesečnom nivou za 815 radnih mjesta procijenjen je u ukupnom neto iznosu od 652.000 eura odnosno ukupnom bruto iznosu od 844.780.
IZVOR: Vijesti
Crnogorski penzioneri primiće 20. februara uvećane januarske penzije, ali u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i dalje ne preciziraju iznos uvećanja. Ipak, kako sada stvari stoje, to bi moglo da bude između sedam i osam odsto.
“Ono što sa sigurnošću mogu reći je da će biti veće od sva tri povećanja u 2024. godini. Podsjetiću vas, januarsko u prethodnoj godini je bilo 2,08 odsto, u maju 1,93 odsto i najveće je bilo u septembru 2,4 odsto. Dakle ovo sada januarsko će biti znatno veće, ali koliko tačno, znaćemo krajem januara nakon što Monstat objavi zvanično podatke”, rekao je za TV Vijesti direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Na pitanje šta je sa cifrom od 50 eura, koju je iznio premijer Milojko Spajić, Drobnjak kaže:
“Mogu reći da će to biti približna cifra. U prethodnom periodu bila je malo veća stopa inflacije, koju je Vlada pravovremenom mjerom, prije programa ‘Evropa sad 2’, značajno obuzdala. U posljednje vrijeme imamo malu inflaciju. I to utiče na povećanje penzija, tako da unaprijed ne možemo znati koliko tačno, ali biće približno toj cifri.”
Prosječna penzija u Crnoj Gori trenutno je 521 euro, a minimalna 450. Drobnjak se nada da će i izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju biti usvojene istovremeno kad i budžet za ovu godinu, što će biti dobra vijest za penzionere koji primaju srazmjerne penzije koje su ostvarili u Crnoj Gori i u nekoj drugoj zemlji. Većina njih će po novom zakonu primati 450 eura, što sada nije slučaj. Usklađivanje penzija do januara 2026. godine, neće važiti za minimalne penzije koje su bile dio programa “Evropa sad 1”.
Fond PIO u ovu godinu ulazi sa višemilionskim minusom.
“Oko 28 odsto će biti deficit, što će biti nešto manje od 200 miliona deficita Fonda PIO za 2024. gdinu”, rekao je Drobnjak.
IZVOR: Vijesti
Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goran Danilović smijenjen je večeras sa te funkcije, na elektronskoj sjednici Vlade, saznaju “Vijesti”.
Prema istim informacijama, članovi izvršne vlasti iz nekadašnjeg Demokratskog fronta navodno su glasali protiv te odluke.
Toj odluci Vlade premijera Milojka Spajića prethodila je odluka Upravnog suda koji je utvrdio da je lider Ujedinjene nezakonito imenovan za direktora Agencije u junu 2023. godine.
Izvor: Vijesti
Iz neformalne studentske grupe “Kamo Śutra?” kazali su da su njihovi članovi minulih dana javno šikanirani i omalovažavani, dok su djevojke koje su govorile na njihovom protestu dobijale poruke prijeteće i nepristojne sadržine . Oni su optužili političare da su ugrozili njihove živote i bezbjednost.
“Ali neće nas zastrašiti, jer smo u ovome udruženi i čisti, što velika većina građana već prepoznaje. Naše oružje su ljubav i empatija! Zato svoju borbu nastavljamo kako jedna od naših najboljih kritičarki reče: ‘Samo pametno, empatično, otvoreno, strpljivo i hrabro!'”, kazali su iz ove grupe u saopštenju dostavljenom medijima.
Na protestu, koji će se u četvrtak 16. januara održatii ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova sa početkom u 19.30 časova, ponovo ćemo tražiti ostavku ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, saopštili su iz “Kamo Śutra?”.
Dodali su da će tražiti i demilitarizaciju društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dozvola za posjedovanje oružja
“Dopunićemo zahtjev koji se odnosi na bolje funkcionisanje policijskih strukura, tražićemo i poboljšanje brige o mentalnom zdravlju, ali i nove politike koje se tiču i prevelike centralizacije naše države. Svakako, tačni zahtjevi biće objavljeni uskoro”, najavili su iz ove grupe.
Oni su iskazali zahvalnost za veliku podršku i povjerenje koje su im građani do sada ukazali.
“Neformalna grupa studenata ‘Kamo Śutra?’ okupila se prvi put kako bi iskazala podršku studentskim blokadama u Srbiji, a zatim pružila podršku protestu protiv seksualnog uznemiravanja. Nakon protestne šetnje od Pravnog fakulteta do Skupštine Crne Gore, pridružili smo se ovom protestu koji je u Podgorici održan 26. decembra 2024. Naša namjera je bila jasna – pobuna protiv svakog vida nasilja.
Nažalost, ne dugo nakon formiranja grupe dogodio se zločin na Cetinju. Naša reakcija da se ponovo okupimo bila je instinktivna, cilj, još jednom – pobuna protiv svakog vida nasilja, ovog puta dodatno nadojena ogromnim bijesom i tugom. Naša zemlja još jednom nije uradila ništa da spriječi stradanja nedužnih. Osjećali smo krivicu što kao društvo ranije nijesmo reagovali da spriječimo ovakav zločin u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće”, navodi se u saopštenju.
Porast nasilja, materijalnog i kulturnog siromaštva, kao i pogoršanog mentalnog zdravlja trenutno pogađa čitavu državu, ali je najočigledniji u gradovima u koje se već decenijama ne ulaže dovoljno, ocijenili su iz ove grupe.
“Zato ne možemo tvrditi da je slučajnost što se masovno ubistvo po drugi put u periodu od tri godine dešava na Cetinju. Razlozi međutim nijesu mentalitet, demoni ni podzemne vode, već višedecenijska politička stvarnost u kojoj nas svakodnevno političari svih partija zamajavaju pitanjima nacionalnosti i religijskog opredjeljenja. Za to vrijeme se na Cetinju, u Bijelom Polju, Andrijevici, Plavu, Beranama samo otvaraju nove kafane i kockarnice – fabrike za nesrećna lica koja su, nažalost, do sad unesrećile stotine crnogorskih domova”, kazali su iz “Kamo Śutra?”.
Umjesto da pronalaze način da ožive gradove, da obezbijede nova radna mjesta, nove škole, vrtiće i da ulože u domove zdravlja, naši političari se bore hoće li na čelu ministarstava biti više pripadnika ove ili one nacionalnosti, ističu iz ove grupe.
“Važno im je kojim će pismom biti ispisano policija na službenim vozilima, i koliko će zaposliti partijskih vojnika. Stičemo utisak da oni koji kreiraju takvu političku stvarnost naše zahtjeve ne razumiju, ili ih se plaše.
Ovaj zločin je posljedica urušenog sistema, nepromišljenog i neodgovornog djelovanja vlasti koja nakon zločina koji se dogodio 2022. u Medovini nije ponudila dugotrajno rješenje problema mentalnog zdravlja crnogorskog društva. Našoj vlasti je lako da i ovaj zločin proglasi nesrećom, djelom monstruma ili medicinskog fenomena, ali mi smo svjesni da se monstrumi ne rađaju, njih stvara sistem koji osobe sa psihičkim tegobama demonizuje, šikanira, odbacuje, neadekvatno se bavi ili se uopšte ne bavi njima. Nazivajući zločinca – monstrumom, skidamo odgovornost sa sistema koji ni na koji način ne ohrabruje brigu o mentalnom zdravlju svakog pojedinca”, navode.
U “Kamo Śutra?” smatraju da je ovaj zločin posljedica urušenog sistema, nepromišljenog i neodgovornog djelovanja vlasti koja nakon zločina koji se dogodio 2022. u Medovini nije ponudila dugotrajno rješenje problema mentalnog zdravlja crnogorskog društva.
“Našoj vlasti je lako da i ovaj zločin proglasi nesrećom, djelom monstruma ili medicinskog fenomena, ali mi smo svjesni da se monstrumi ne rađaju, njih stvara sistem koji osobe sa psihičkim tegobama demonizuje, šikanira, odbacuje, neadekvatno se bavi ili se uopšte ne bavi njima. Nazivajući zločinca – monstrumom, skidamo odgovornost sa sistema koji ni na koji način ne ohrabruje brigu o mentalnom zdravlju svakog pojedinca.
Huškačka politika, nepreuzimanje odgovornosti, korumpiranost, kriminal i nacionalizam jesu bolesti od kojih naše društvo decenijama pati. Svjesni smo da zbog neistina koje je partija Demokratska Crna Gora iznijela, postoji i određena grupa građana/ki koja sumnja u naše namjere. Traume koje je tridesetogodišnja vladavina Demokratske partije socijalista ostavila su duboke i razumljive. I sami ih još uvijek nosimo. U očima nas studentkinja i studenata ove grupe svaka se politička partija mjeri istim aršinima. Kako bismo zaliječili traume i postigli istinske reforme mi moramo pozivati na odgovornost sve one koji svojim političkim djelovanjem kroje našu budućnost”, zaključuje se u saopštenju.
IZVOR. Vijesti