Njegoševa nagrada za 2023. godinu, koju je posthumno dobila književnica, naučnica i publicistkinja Dubravka Ugrešić, svečano je uručena večeras u Vladinom domu na Cetinju. Autorka, čija su djela prevedena na više od 20 jezika, nagrađena je za svoj književni opus, etički stav, integritet i društvenu angažovanost.
Ovogodišnja laureatkinja Njegoševe nagrade svojim talentom, prskosom, vedrinom, duhom slobode i nepristajanja, kako je istakao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ispisala je najljepše stranice u najmračnije doba.
Dubravka Ugrešić je svojom voljom odbacila nametnute identitetske odrednice koje su ograničavale njen opus unutar jednog kolektiva, borila se i izborila za svoje pravo da bude poznata samo po svom imenu i djelu – kazao je Milatović.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponosna je na činjenicu da je nagrada dodijeljena jednoj od nositeljki plamena luče u mraku nepravde, mizoginije i diskriminacije, velikoj Dubravki Ugrešić.
U vrijeme afirmacije koncepta ženskih ljudskih prava dodjeljivanje prestižne Njegoševe nagrade Dubravki Ugrešić nije samo priznanje njenog nespornog talenta već i korak prema izgradnji društva koje cijeni i podržava ženski izraz – poručila je Vujović.
Najveće književno priznanje koje Crna Gora dodjeljuje autorima i autorkama sa južnoslovenskog govornog područja predsjednik Crne Gore uručio je predstavniku Fondacije “Dubravka Ugrešić” Petru Milatu.
Predstavnica Fondacije Maja Vodopivec objasnila je da je Fondacija osnovana po želji Dubravke Ugrešić s primarnim ciljem da upravlja njenom književnom ostavštinom i promoviše književnu pravdu.
Dubravka Ugrešić je sačuvala dostojanstvo jugoslovenske književnosti i platila najveću moguću cijenu za to, što zapravo pokazuje šta se dobije kad se pruži otpor. Dubravka je to znala i svjesno je taj teret ponijela unatoč posljedicama – rekla je Vodopivec.
Odluku o ovogodišnjem dobitniku Njegoševe nagrade donio je Međunarodni žiri u kojem su bili Nedžad Ibrahimović iz Bosne i Hercegovine, Amelija Ličeva iz Bugarske, Kalina Maleska iz Sjeverne Makedonije, Andrej Blatnik iz Slovenije, Saša Ćirić iz Srbije, Olja Savičević-Ivančević iz Hrvatske i Balša Brković iz Crne Gore.
Prema riječima predsjednika žirija Nedžada Ibrahimovića danas smo ovdje radi i zbog Dubravke Ugrešić.
Zbog Dubravke, jer s njom nismo bili onda kad smo morali biti kao književna zajednica. Radi Dubravke Ugrešić jer nas je njena književnost večeras ovdje ujedinila – rekao je Ibrahimović.
U umjetničkom dijelu programa Hor Luča je pod dirigentskom palicom Tamare Senić izveo je državnu himnu, dok su mr Tatjana Krkeljić – flauta i mr Oleksij Molčanov – klavir izveli Sonatinu (II stav “Comodo”) Dejana Krdžića. Odlomke iz knjige eseja i romana Dubravke Ugrešić čitali su Branka Femić i Aleksandar Radulović.
Njegoševa nagrada, ustanovljena povodom 150 godina od rođenja Petra II Petrovića, prvi put je dodijeljena u oktobru 1963. godine književniku Mihailu Laliću za roman „Lelejska gora“. Ovo je prvi put da je Njegoševa nagrada dodijeljena posthumno i drugi put da je dodijeljena ženi. Prva dobitnica bila je pjesnikinja Desanka Maksimović.
Jedna od najznačajnijih hrvatskih/jugoslovenskih spisateljica, naučnica i pubčicistkinja Dubravka Ugrešić autorka je brojnih knjiga, među kojima su i Poza za prozu, Štefica Cvek u raljama života, Život je bajka, Forsiranje romana-rijeke, Američki fikcionar, Kultura laži, Muzej bezuvjetne predaje, Zabranjeno čitanje, Ministarstvo boli, Nikog nema doma, Baba Jaga je snijela jaje, Napad na minibar, Lisica i Doba kože. Knjige Dubravke Ugrešić prevedene na više od 20 jezika. Jedna je od najžešćih kritičarki balkanskog patrijarhata i iz njega proizašlih nacionalizama. Predavala je na prestižnim američkim i evropskom univerzitetima. Umrla je u Amsterdamu u martu ove godine.
