Jedno od najneobičnijih, ali i najopasnijih arheoloških nalazišta na svijetu. Tako se često opisuje Dolina ćupova, odnosno na engleskom ‘Plain of Jars’, fascinantno arheološko nalazište u središnjem Laosu, koje se smatra jednim od najvažnijih istorijskih lokaliteta u Jugoistočnoj Aziji. Neobična dolina, koja je ime dobila po ogromnim kamenim ćupovima, smještena je u opšini Phonsavan, u laoškoj provinciji Xieng Khuang.
ŠIROM PROVINCIJE OTKRIVENO JE 90 LOKALITETA S MISTERIOZNIM ĆUPOVIMA
Prema različitim izvorima, širom provincije Xieng Khuang navodno je otkriveno 90-ak lokaliteta s kamenim ćupovima. Na nekima od njih nalazi se samo po jedan ćup, na nekima njih stotine. No, kako je navedeno na stranici UNESCO-a, sama Dolina ćupova odnosni se na nalazište koje se sastoji od ukupno 15 komponenti, od kojih su ćupovi tek jedan – tu su, naime, i grobnice, kameni diskovi za koje se vjeruje da su služili kao poklopci za vrčeve, kamenolomi i slično.
Svi ćupovi su nedekorisani, prazni i bez poklopca. Neki su prepolovljeni na pola, a neki toliko visoki da čovjek u njih ne može stojeći zaviriti. Takođe, za neke se pretpostavlja da su transportirani i do 10 kilometara dalje od prvobitnog mjesta na kom su nastali.
JEDNO OD NAJOPASNIJIH ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA NA SVIJETU
Samo arheološko nalazište u širem smislu i dalje predstavlja veliki izazov. Naime, slovi kao jedno od najopasnijih na svijetu. Spomenuta provincija je bila žestoko bombardovana od strane američkih snaga od 1964. do 1969. godine, za vrijeme tzv. Tajnog rata i posljedice toga još se uvijek osjećaju u tom području. Naime, tamo se nalaze hiljade neeksplodiranih bombi i ostale municije, koje i dan danas odnose žrtve. Na taj dio istorije podsjeća i niz kratera u području, ali i djelatnost lokalnog stanovništva koje, često rizikujući život prilikom skupljanja metalnih ostataka bombi, izrađuje ukrasne predmete.
Zbog svega navedenog, nijesu svi lokaliteti s ćupovima otvoreni za javnost (kao ni za arheologe što definitivno otežava daljnja istraživanja). Posjetioci trenutno mogu na njih sedam, i to su redom Lokalitet broj 1, 2, 3, 16, 23, 25 i 52. Lokalitet broj 1 je najpopularniji i najposjećeniji, tamo se nalazi i turistička infrastruktura, među ostalim muzej posvećen lokalitetu.
FRANCUSKA ARHEOLOGINJA ISTRAŽIVALA PODRUČJE I DOŠLA DO ZAKLJUČKA O POGREBNIM URNAMA
Sve do 1930-ih godina Dolina ćupova prolazila je nezamijećeno na Zapadu, sve dok se ona nije pojavila ‘na radaru’ francuske arheologinje Madeleine Colani. Prema izvještajima koje je ona prvotno dobila, u području su navodno bili primijećeni i nakit, alat te drugi vrijedni predmeti, no kad je krenula s istraživanjem nije im bilo ni traga. Smatra se da je većina tih predmeta ukradena.
No, ipak, naišla je na pećinu u kojoj su pronađeni ljudski ostaci, kao što su spaljene kosti i pepeo te na temelju toga došla do zaključka da su se ćupovi koristili kao pogrebne urne. Na temu svojih nalaza objavila je i rad pod nazivom “The Megaliths of Upper Laos”. Do istih zaključaka kao i ona kasnije su došli i laoški i japanski arheolozi koji su istraživali područje.
ĆUPOVI SU SLUŽILI KAO SPREMIŠTA VODE ZA KARAVANE
Uprkos tome, neki ipak daju i alternativno objašnjenje. Pošto se navodno nalazi i na nekim drugim lokalitetima u Aziji te uz nekada bitne saobraćajne pravce, vjeruju da su ćupovi potencijalno služili za spremišta hrane, ali prvenstveno vode te da su se njima služili putnici na tim drevnim rutama. Vjeruje se da se u njima možda skupljala kišnica tokom monsuna kako bi je putnici koristili u toku putovanja u sušnoj sezoni. Putnici bi koristili vodu i u znak zahvalnosti u području ostavljali darove, što bi potencijalno objasnilo prisutnost predmeta koji su se spominjali u prvobitnim izvještajima o lokalitetu.
LOKALCI VJERUJU DA JE ĆUPOVE STVORIO DREVNI KRALJ DIVOVA
Lokalna predaja daje pak jednu potpuno drugačiju, fantastičnu perspektivu. Ćupove je, prepričava se, stvorio kralj Cheung, drevni kralj divova koji je nekada živio u tom brdovitom području. Navodno je, nakon što je vodio jednu dugu bitku u kojoj je naposljetku i pobijedio, stvorio ćupove kako bi tokom slavlja koje je priredio u njima služio velike količine rižinog vina.
Izvor: Putni kofer