Društvo
Đurić: Fudbal ima snažnu integrativnu moć da ispiše identitet jedne zajednice
U okviru pratećeg programa izložbe „Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“, večeras je u prostoru Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ održan prvi u nizu tematskih razgovora. Umjetnik Uroš Đurić govorio je na temu „Društvena uloga fudbala na južnoslovenskim prostorima”. Komentarišući svoj rad, on je istakao da je izuzetno počastvovan pozivom da
Foto: RTV Cetinje
U okviru pratećeg programa izložbe „Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“, večeras je u prostoru Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ održan prvi u nizu tematskih razgovora. Umjetnik Uroš Đurić govorio je na temu „Društvena uloga fudbala na južnoslovenskim prostorima”.
Komentarišući svoj rad, on je istakao da je izuzetno počastvovan pozivom da bude dio ovoga projekta.
Prevazići sve društveno-političke i ostale konflikte, koji i dalje tinjaju na ovom prostoru, i pozvati umjetnika koji nije odavde da učestvuje u nečemu ovdašnjem nije nimalo lako ni jednostavno, toga smo svi svjesni, ali baš u tome i jeste veličina umjetnosti i sporta i te potrebe da se razumije da pripadamo jednom miljeu koji samo u toj razmjeni, u tom zajedništvu istinski raste. Za mene je ova izložba jedan veliki domet i fascinantno je da je upravo Crna Gora od svih prva koja je napravila, u okviru jedne institucije kulture, ovakav presjek jednog društvenog fenomena koji je važan za razumijevanje života u zajednici. Ovo je veliki podvig i treba zaista da budete ponosni – poručio je Đurić.
Fudbal, kako je istakao, još uvijek ima snažnu integrativnu moć da ispiše identitet jedne zajednice, lokalne zajednice, u nekim univerzalnim okvirima.
Za mene je to apsolutno esencijalna priča o opstanku, zato što se mi rađamo u zajednici, živimo u zajednici. Zajednica je naš izvor i naše ishodište, a fudbal je možda jedan od najveličanstvenijih proizvoda upravo zbog onoga na čemu insistiram sve vrijeme – on je vezan za inkluzivnost a ne za ekskluzivnost – istakao je Đurić.
Posmatrajući fudbal sa društvenog aspekta on je jugoslovenski fudbal predstavio kao fenomen koji je razvijao socijalističku ideju, ideju emancipacije.
Pogledajte samo nazive timova: Budućnost, Radnik, Rudar, Sloga, Jedinstvo… To su sve fudbalski timovi nastali 1922-23. godine, timovi koji su bili platforme za rad Komunističke partije i za društvenu emancipaciju u najširem smislu. Tu uopšte nema dvojbe da je njihova uloga bila emancipatorska, da je dovodila jedan novi duh. Socijalna komponenta fudbala u tom društvenom smislu, progresivnom smislu, nikada nije na pravi način bila osviješćena. Čini mi se da je ova izložba jedan od načina da se te stvari, sada kada su dokumentovane, možda po prvi put u kontekstu kulture i društvenog razvoja a ne isključivo kao sporta, jedne igre ili razbibrige, objasne i ukažu na ulogu koja je dalekosežnija i mnogo dublja za razvoj društva – istakao je Đurić.
On je objasnio da se fudbal nakon rata ostvario kao najuspješniji od svih sportova u međunarodnim okvirima.
Zapravo i najveći uspjesi jugoslovenskog fudbala su upravo u periodu između 1948. i ’68. godine. Svi ostali sportovi su za njima kaskali. Košarkaši poslije 1968. uspijevaju da dobiju međunarodni značaj i uspjeh, odbojka tek 90-ih, vaterpolo isto ’68. i onda kada se desi da neki domaći sportista, kao Đurđa Bjedov, Miroslav Cerak ili Vera Nikolić, napravi međunarodni uspjeh to je bila senzacija – kazao je Đurić.
Fudbal se u to vrijeme, kako je dodao, igrao u svega dva takmičenja – Olimpijadi i Svjetskom prvenstvu.
Tadašnja Jugoslavija igra četiri uzastopna finala na Olimpijadi. To je čak i za današnje pojmove nevjerovatan podvig. Neposredno poslije Drugog svjetskog rata, pet godina poslije Sutjeske i Neretve, narod koji nije pripadao nikakvoj strukturi velikih sila kao što su imperijalna Engleska ili Sovjetski savez, narod koji je iskrvario žestoko, četiri puta zaredom njihovi fudbaleri su iznijeli četiri finala na najvećoj svjetskoj smotri, na Olimpijadi. Uglavnom su to fudbaleri formirani prije rata, mnogi od njih su čak i igrali aktivno prije rata. Od ta četiri finala tri puta su bili srebrni i u Rimu 60-ih godina su konačno osvojili zlato. Danas se o tome ne priča -istakao je Đurić.
Sama ta činjenica, kako je zaključio, govori o tome do koje mjere je fudbal u našim okvirima bio napredan.
Razgovor sa umjetnikom, poznatom po svestranom kulturnom angažmanu, vodila je kustoskinja Narodnog muzeja Ana Ivanović.
Podsjećamo, izložba „Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“ otvorena je u srijedu u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ a posjetioci će moći da je pogledaju do kraja oktobra, svakim danom osim nedjeljom i ponedjeljkom.
M.Sekulić
Svijet
Ponovo zvone zvona Notr Dama
Ceremoniji otvaranja obnovljene katedrale, prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS
Zanimljivosti
Mocartovo pismo prodato na aukciji za 440.000 eura
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Svijet
Oluja Dara pogodila Veliku Britaniju i Irsku
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Društvo
Odluka o učešću Crne Gore na Evroviziji 2025. u nedjelju
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?
Svijet
Samit EU – Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 časova, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
“Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove”, naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
“Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini”, zaključio je Košta.
Izvor: CDM
Region
Miran protest studenata u Beogradu
Uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Studenti tehničkih fakulteta blokirali su danas u 11:52 sati raskrsnicu u centru Beograda stojeći u potpunoj tišini petnaest minuta čime su još jednom odali poštu za 15 poginulih od pada nadstrešnice ulaza Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Protest kod Vukovog spomenika je protekao mirno, a vozila su stala ne remeteći tišinu.
Student Elektrotehničkog fakulteta Aleksa Madžarević izjavio za TV N1 da su se studenti Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta odazvali na njihov poziv da svakog dana na petnaest minuta u isto vrijeme blokiraju prostor kod Vukovog spomenika, gdje su ti fakulteti.
Rekao je da su ključni zahtjevi studenata vlastima da odgovorni za pogibiju u Novom Sadu snose posljedice, da se objelodane svi dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, i da se uprava ETF izjasni o događajima u zemlji.
Prema njegovim riječima, uprava ETF podržava proteste i neki od profesora su danas bili sa studentima u blokadi.
Madžarević je rekao da su studenti na svom plenumu odlučili da se protest iz zgrade Fakulteta preseli na ulicu, što su danas i uradili, a da će njihovi dalji koraci zavisiti od razvoja događaja.
Izvor: CDM, Agencije