Društvo

Đurić: Fudbal ima snažnu integrativnu moć da ispiše identitet jedne zajednice

U okviru pratećeg programa izložbe „Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“, večeras je u prostoru Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ održan prvi u nizu tematskih razgovora. Umjetnik Uroš Đurić govorio je na temu „Društvena uloga fudbala na južnoslovenskim prostorima”. Komentarišući svoj rad, on je istakao da je izuzetno počastvovan pozivom da
Đurić: Fudbal ima snažnu integrativnu moć da ispiše identitet jedne zajednice

Foto: RTV Cetinje

U okviru pratećeg programa izložbe „Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“, večeras je u prostoru Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ održan prvi u nizu tematskih razgovora. Umjetnik Uroš Đurić govorio je na temu „Društvena uloga fudbala na južnoslovenskim prostorima”.

Komentarišući svoj rad, on je istakao da je izuzetno počastvovan pozivom da bude dio ovoga projekta.

Prevazići sve društveno-političke i ostale konflikte, koji i dalje tinjaju na ovom prostoru, i pozvati umjetnika koji nije odavde da učestvuje u nečemu ovdašnjem nije nimalo lako ni jednostavno, toga smo svi svjesni, ali baš u tome i jeste veličina umjetnosti i sporta i te potrebe da se razumije da pripadamo jednom miljeu koji samo u toj razmjeni, u tom zajedništvu istinski raste. Za mene je ova izložba jedan veliki domet i fascinantno je da je upravo Crna Gora od svih prva koja je napravila, u okviru jedne institucije kulture, ovakav presjek jednog društvenog fenomena koji je važan za razumijevanje života u zajednici. Ovo je veliki podvig i treba zaista da budete ponosni – poručio je Đurić.

Foto: RTV Cetinje

Fudbal, kako je istakao, još uvijek ima snažnu integrativnu moć da ispiše identitet jedne zajednice, lokalne zajednice, u nekim univerzalnim okvirima.

Za mene je to apsolutno esencijalna priča o opstanku, zato što se mi rađamo u zajednici, živimo u zajednici. Zajednica je naš izvor i naše ishodište, a fudbal je možda jedan od najveličanstvenijih proizvoda upravo zbog onoga na čemu insistiram sve vrijeme – on je vezan za inkluzivnost a ne za ekskluzivnost – istakao je Đurić.

Posmatrajući fudbal sa društvenog aspekta on je jugoslovenski fudbal predstavio kao fenomen koji je razvijao socijalističku ideju, ideju emancipacije.

Pogledajte samo nazive timova: Budućnost, Radnik, Rudar, Sloga, Jedinstvo… To su sve fudbalski timovi nastali 1922-23. godine, timovi koji su bili platforme za rad Komunističke partije i za društvenu emancipaciju u najširem smislu. Tu uopšte nema dvojbe da je njihova uloga bila emancipatorska, da je dovodila jedan novi duh. Socijalna komponenta fudbala u tom društvenom smislu, progresivnom smislu, nikada nije na pravi način bila osviješćena. Čini mi se da je ova izložba jedan od načina da se te stvari, sada kada su dokumentovane, možda po prvi put u kontekstu kulture i društvenog razvoja a ne isključivo kao sporta, jedne igre ili razbibrige, objasne i ukažu na ulogu koja je dalekosežnija i mnogo dublja za razvoj društva – istakao je Đurić.

Foto: RTV Cetinje

On je objasnio da se fudbal nakon rata ostvario kao najuspješniji od svih sportova u međunarodnim okvirima.

Zapravo i najveći uspjesi jugoslovenskog fudbala su upravo u periodu između 1948. i ’68. godine. Svi ostali sportovi su za njima kaskali. Košarkaši poslije 1968. uspijevaju da dobiju međunarodni značaj i uspjeh, odbojka tek 90-ih, vaterpolo isto ’68. i onda kada se desi da neki domaći sportista, kao Đurđa Bjedov, Miroslav Cerak ili Vera Nikolić, napravi međunarodni uspjeh to je bila senzacija – kazao je Đurić.

Fudbal se u to vrijeme, kako je dodao, igrao u svega dva takmičenja – Olimpijadi i Svjetskom prvenstvu.

Tadašnja Jugoslavija igra četiri uzastopna finala na Olimpijadi. To je čak i za današnje pojmove nevjerovatan podvig. Neposredno poslije Drugog svjetskog rata, pet godina poslije Sutjeske i Neretve, narod koji nije pripadao nikakvoj strukturi velikih sila kao što su imperijalna Engleska ili Sovjetski savez, narod koji je iskrvario žestoko, četiri puta zaredom njihovi fudbaleri su iznijeli četiri finala na najvećoj svjetskoj smotri, na Olimpijadi. Uglavnom su to fudbaleri formirani prije rata, mnogi od njih su čak i igrali aktivno prije rata. Od ta četiri finala tri puta su bili srebrni i u Rimu 60-ih godina su konačno osvojili zlato. Danas se o tome ne priča -istakao je Đurić.

Foto: RTV Cetinje

Sama ta činjenica, kako je zaključio, govori o tome do koje mjere je fudbal u našim okvirima bio napredan.

Razgovor sa umjetnikom, poznatom po svestranom kulturnom angažmanu, vodila je kustoskinja Narodnog muzeja Ana Ivanović.

Podsjećamo, izložba „Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“ otvorena je u srijedu u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ a posjetioci će moći da je pogledaju do kraja oktobra, svakim danom osim nedjeljom i ponedjeljkom.

M.Sekulić