Društvo

Đurkovićevo dramsko pismo nezaobilazna pojava u kontekstu crnogorske književnosti (VIDEO)

Omaž Ljubomiru Đurkoviću, jednom od najznačajnijih crnogorskih dramskih pisaca, održan je danas na Cetinju u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Ljubomir Đurković jedan je od osnivača Crnogorskoga PEN Centra, te pjesnik prozaista, dramski pisac, teatrolog, antologičar i prevodilac. Za dramsku trilogiju “Grci” dobio je Trinaestojulsku nagradu, kazao je profesor Aleksandar Radoman. Ukazao je
Đurkovićevo dramsko pismo nezaobilazna pojava u kontekstu crnogorske književnosti (VIDEO)

Omaž Ljubomiru Đurkoviću, jednom od najznačajnijih crnogorskih dramskih pisaca, održan je danas na Cetinju u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Ljubomir Đurković jedan je od osnivača Crnogorskoga PEN Centra, te pjesnik prozaista, dramski pisac, teatrolog, antologičar i prevodilac. Za dramsku trilogiju “Grci” dobio je Trinaestojulsku nagradu, kazao je profesor Aleksandar Radoman. Ukazao je i na to da je radio na TV Titograd, bio dramaturg u Crnogorskom narodnom pozorištu, te direktor Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”. Ranih devedesetih je pripadao pokretu otpora ratnoj politici, a najveći dio te decenije proveo je kao politički izgnanik u Holandiji.

Objavio je knjige pjesama “Polifemov plač”, “Poslovi i dani” i “Ipak nešto se pomjera”, autor je dramskih tekstova “Peti čin”, “Pisac porodične istorije”, “Petronije ili metuzalemi uživaju vječito proljeće”. Te tri drame objavljene su u knjizi “Tri drame” 1986. godine u izdanju Književne opštine Cetinje. Potom dramu “Tobelija”, Presvlačenje”, “Otpad”, “Kasandra, klišei”, “Tiresijina laž” i “Medeja”. Drame su izvođene u pozorištima na televiziji i radiju. Priređivač je antologije “Poslije Hamleta”, izbor iz novije crnogorske drame – kazao je Radoman.

Rekao je da je Đurković savremenu crnogorsku književnost obojio dramskim opusom izuzetne književne vrijednosti približavajući našu dramsku literaturu referentnim stranicama evropske i svjetske dramske produkcije. Cjelokupni dramski opus Đurkovića, kako kaže, obilježen je toposom “Porodični identitet”.

Književnica Dragana Tripković ukazala je na veliki značaj Đurkovićevog stvaralaštva.

U pitanju je autor posebnog stila i motiva koji su bili nesvojstveni crnogorskim dramatičarima i teško da ko može parirati i komunicirati sa tim spojem umjetnosti koju je pisao Ljubomir Đurković, čak i danas nakon postojanja katedre za dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti – kazala je Tripković.

Profesor Jakov Sabljić istakao je da je Đurkovićevo prepoznatljivo dramsko pismo nezaobilazna pojava u kontekstu crnogorske književnosti. Ono što ga čini nezaboravnim je dramska trilogija “Grci”.

Odmah je uočljivo referiranje na grčku mitologiju i grčka djela prije svega iz antičke književnosti. Upravo zbog takve naglašeno intertekstualne tendencije u njegovom stvaralaštvu nužno je poznavanje kulturnih temelja zapadne civilizacije kojima pripada grčka mitologija, usmena i pisana književnost a pogotovo drame. Preispisivanje klasičnih tema opravdano je i čak štoviše poželjno, jer svako doba zahtijeva svoju inačicu drevnoga mita i njegovu preobrazbu unutar aktuelnoga civilizacijskoga okvira. Taj posao uspješno je u suvremenosti ispunio Ljubomir Đurković stvorivši jedinstvenu trilogiju “Grci” – kazao je Sabljić.

Profesor Vasko Raičević podsjetio se dana kada je Đurković predavao na Fakultetu dramskih umjetnosti i kazao da neke njegove ideje i sada koristi.

On nije pristupao pozorištu, niti dramskome tekstu u fenomenološkom ili političko-sociološkom kontekstu nego je zapravo dramaturška rješenja analizirao i iz tog suprotnog pravca iz dramaturških rješenja dolazio do određenih značenja u tim komadima, a što je za nas, tada kao studente dramaturgije, bilo dragocjeno i prirodno da na taj način promišljamo o dramskim tekstovima – podsjetio se Raičević

Đurkovićeve drame prevođene su na engleski, francuski, njemački, italijanski, bugarski, slovenački, makedonski, turski jezik i postavljane na pozornicama u Londonu, Parizu, Istanbulu, Podgorici, Sofiji, Ljubljani…

Đurkoviću je dodijeljena i nagrada Crnogorskog narodnog pozorišta za dramski tekst “Kasandra klišei ”, najbolji savremeni tekst u 2010. godini.

Ljubomir Đurković, preminuo je u 70. godini, 29. novembra ove godine.