Aktuelno
Dva od šest reaktora Zaporožja ponovo na mreži; Zelenski: Ukrajina izvezla milion tona žitarica
Sto osamdeset peti dan rata u je Ukrajini. Dok Kijev tvrdi da misija Međunarodne agencije za atomsku energiju stiže sljedeće nedjelje u nuklearku Zaporožje, Šef IAEA kaže da strahuje od akcidenta u toj atomskoj centrali koja je ponovo priključena na elektromrežu. Gasprom spaljuje ogromne količne neizvezenog gasa blizu finske granice. Zelenski: Iz Ukrajine izvezeno milion
Foto:EPA
Sto osamdeset peti dan rata u je Ukrajini. Dok Kijev tvrdi da misija Međunarodne agencije za atomsku energiju stiže sljedeće nedjelje u nuklearku Zaporožje, Šef IAEA kaže da strahuje od akcidenta u toj atomskoj centrali koja je ponovo priključena na elektromrežu. Gasprom spaljuje ogromne količne neizvezenog gasa blizu finske granice.
Zelenski: Iz Ukrajine izvezeno milion tona žitarica
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je kako je njegova zemlja izvezla milion tona poljoprivrednih proizvoda putem Crnog mora. Rekao je to Zelenski u prilikom svog redovnogg noćnog obraćanja.
“Od prvog dana avgusta iz naših luka su isplovila 44 broda s ukrajinskim žitaricama i to prema 15 zemalja. Ukupno je u pitanju milion tona proizvoda. Dobili smo zahtjeve za još 70 brodova”, naglasio je Zelenski govoreći o izvozu pokrenutom nakon sporazuma koji je postignut s Turskom i Ujedinjenim nacijama krajem srpnja.
“Cilj Ukrajine i Kijeva jeste izvoz od tri miliona tona unutar mjesec dana”, dodao je ukrajinski predsjednik, a prenosi Reuters.
Rusija blokirala nuklearni sporazum UN-a zbog klauzule o Zaporižju
Rusija je u Ujedinjenim narodima blokirala sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja, jer se Moskva usprotivila klauzuli o kontroli nad elektranom Zaporžja u Ukrajini.
Završna sjednica odgođena je više od četiri sata zbog ruskog odbijanja da pristane potpisati izjavu o potpori NPT-u koja je uključivala spominjanje nuklearne elektrane Zaporižja, koju su okupirale ruske snage.
Nuklearna elektrana Zaporožje nastavila je da snabdijeva zemlju električnom energijom
Najveća evropska nuklearna elektrana Zaporožje nastavila je da snabdijeva zemlju električnom energijom nakon što su dva od ukupno šest reaktora ponovo povezani na mrežu, saopštio je ukrajinski Energoatom.
Postrojenje je pod kontrolom ruskih snaga, i bilo je van mreže zbog oštećenja dalekovoda usljed granatiranja za koje se međusobno optužuju Kijev i Moskva. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatra da je svijet za dlaku izbegao nuklearnu katastrofu.
U Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju – zabrinutost, jer postrojenje radi sa teškoćama.
“Elektrana radi, ali sa teškoćama tako da se u sadašnjim uslovima ne može isključiti scenario od akcidenta. Nestašica struje i problemi sa gorivom me zabrinjavaju”, rekao je šef IAEA Rafael Grosi u intervjuu za francuski Mond.
Rusija da dozvoli popravku nuklearne elektrane Zaporožje
Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku Žozep Borelj u petak je pozvao Rusiju da dozvoli popravku nuklearne elektrane Zaporožje na jugoistoku Ukrajine.
“Situacija oko nuklearne elektrane Zaporožje i dalje je izuzetno zabrinjavajuća”, objavio je Žozep Borelj na Tviteru.
Pozvao je Rusiju da “osigura nesmetanu popravku oštećenih dalekovoda i ponovno priključenje na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu” te da “konačno” dopusti stručnjacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da uđu u objekat.
Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom objavila je da je snabdijevanje električnom energijom iz tog postrojenja nastavljeno u petak.
Ruske snage zauzele su objekat od ključne važnosti ubrzo nakon što je 24. februara počeo rat u Ukrajini.
Od tada međunarodna zajednica, uključujući Evropsku uniju, Ujedinjene nacije i Sjedinjene Američke Države, upozoravaju Moskvu da ne koristi elektranu kao štit u napadima na Ukrajinu i da prestane kršiti pravila atomske bezbjednosti.
Zporožje je najveća evropska nuklearna elektrana, koja proizvodi oko 20 posto električne energije potrebne Ukrajini.
Rusija će graditi dva nuklearna reaktora u Mađarskoj
Ruski nuklearni energetski div Rosatom će u narednom periodu započeti s izgradnjom dva nova nuklearna reaktora u Mađarskoj, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova. Sporazum postignut između Rusije i države EU 2014. ima za cilj proširenje postojeće nuklearne elektrane Paks. Ruska nuklearna industrija nije podvrgnuta sankcijama EU.
Lokacija Paks trenutno proizvodi 40% opskrbe Mađarske električnom energijom. “Neka gradnja počne!”, objavio je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na Facebooku.
Medvedev: Nema osnova za nuklearni sukob
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su Sjedinjene Američke Države (SAD) i članice NATO sada suštinski uvučene u konflikt u Ukrajini i da vode takozvani “proksi rat” protiv Rusije i raspiruju sukob u Ukrajini isporukom oružja, a istakao je da nema osnova za nuklearni rat.
Medvedev je u intervjuu za francuski televizijski kanal LCI objasnio koja su četiri razloga da Rusija upotrijebi nuklearno oružje, istakavši da jednu od njih predstavljaju dejstva koja ugrožavaju postojanje države, ali je naglasio da za sada takvih osnova nema.
Na pitanje da li je u ruskoj vojnoj doktrini predviđena mogućnost korišćenja taktičkog nuklearnog naoružanja u slučaju opasnosti, Medvedev je rekao da je „vojna doktrina na tu temu u Rusiji otvorena“ i da postoji specijalni dokument koji se zove „Osnovi državne politike u oblasti nuklearnog naoružanja“, prenosi N1 pisanje Sputnjika.
Izvor: Agencije, Index, N1
Aktuelnosti
Društvo
Predsjednik Milatović: Put Cetinje – Čevo prilika da se Crna Gora oduži Katunskoj nahiji
Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru, kazao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Društvo
Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.
Društvo
Milan Lekić podnio ostavku
“Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”
Milan Lekić više nije predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja.
On je danas podnio ostavku.
“Ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”, rekao je Lekić.
Lekić je u 11. oktobra imao udes službenim vozilom “infiniti” u Ulici Volođina u Pljevljima.
Njega je bjelopoljski Sud za prekršaje kaznio 750 eura zbog toga što je pijan izazvao udes u Pljevljima. U udesu je napravljena velika materijalna šteta na automobilu Rudnika.
“Od svog dolaska na ovu poziciju, uvijek sam imao na umu odgovornost koju nosimo prema našim sugrađanima i svim građanima Crne Gore. Svim svojim zalaganjem stremio sam da služim interesima Pljevljaka, njihovom blagostanju i napretku. Tokom mog mandata na mjestu Izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora Rudnik uglja je napravio najbolje rezultate u svojoj istoriji i tome mogu da svjedoče kako građani Pljevalja, tako i cijele Crne Gore”, rekao je Lekić.
Izvor: Vijesti
Prijestonica
Senat Prijestonice usvojio Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
Senat Prijestonice usvojio je na današnjoj sjednici Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu koji obuhvata razvojne, infrastrukturne projekte, projekte na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala i ostale projekte za razvoj Prijestonice.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
„Cijeneći da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unaprjeđenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni i privatni sektor. Posebno cijeneći da se radi o izgradnji žičare sa gondolama koja će biti jedinstvena u svijetu, kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o prvoj žičari koja će spajati dva istorijski važna grada u državi – Cetinje i Kotor, a koja će turistima ponuditi izuzetan ugođaj – da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva – Boke Kotorske, uživaju u motivima planine Lovćen, a potom prijestonici Crne Gore – Cetinju, Senat Prijestonice upućuje inicijativu Vladi Crne Gore da u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju navedenog projekta, čime se stvaraju zakonske pretpostavke za objavljivanje tenderskog postupka u I kvartalu 2025. godine i konačnu realizaciju ovog značajnog turističkog infrastrukturnog projekta“, poručeno je sa sjednice.
Prijestonica Cetinje, kako su naveli, preuzela je obavezu da u kontaktu sa Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine pribavi postojeću projektnu dokumentaciju i ranije urađene geodetske podloge i u daljim koracima analizira predmetno Idejno rješenje u odnosu na predloženu trasu i važeće urbanističko-tehničke uslove, stanje na terenu na predmetnoj trasi žičare u smislu imovinskih odnosa, potrebnih eksproprijacija, uticaj na kulturnu baštinu u saradnji i po procedurama koje naloži Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne sredine i izradi druge analize koje se pokažu neophodne u pripremnim radnjama za početak realizacije ovog projekta. Sve pripremne radnje potrebno je realizovati najkasnije do januara 2025. godine.
Senat Prijestonice je takođe podržao Inicijativu SUBNOR-a Crne Gore i UBNOR-a Cetinje za podizanje odgovarajućeg spomenika u slavu bitke na Košćelama 15. jula 1941. godine.
„Cijeneći da se jedna od najslavnijih crnogorskih bitaka za slobodu i najslavniji boj u Trinaestojulskom ustanku odigrao 15. jula 1941. godine na Košćelama, na dionici puta Rijeka Crnojevića – Cetinje, kako bi se na pravi način odala počast hrabrosti i žrtvama te bitke, koja predstavlja neizbrisivi dio crnogorske slobodarske istorije, Senat Prijestonice podržava Inicijativu za podizanje odgovarajućeg spomenika. S tim u vezi, obavezuje se Prijestonica da, u saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Cetinje, sprovede sve radnje u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju predmetnu oblast, i iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu finansira podizanje spomenika u slavu bitke na Košćelama“, poručeno je sa sjednice Senata.
Na današnjoj sjednici, objavili su na sajtu, članovi Senata upoznati su sa Izvještajem o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2023. godinu, kao i o stepenu realizacije Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu. Članovi Senata pohvalili su rad gradske uprave i realizaciju kapitalnog budžeta u posljednje tri godine.
Senat Prijestonice dao je punu podršku za realizaciju projekta izgradnje nove sportske dvorane i uputio inicijativu Vladi Crne Gore, Ministartsvu finansija i Ministarstvu sporta i mladih za razmatranje mogućnosti sufinansiranja projekta u iznosu od 50 odsto.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministarka kulture Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, savjetnik predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić i potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.
Društvo
Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore
Prijava sa odgovarajućim dokazima podnosi se organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra do 14 sati.
Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.
Prijava sa odgovarajućim dokazima, kako je saopšteno sa Univerziteta, podnosi se organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra do 14 sati.
Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka – navodi se u saopštenju.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita – navodi se u saopštenju.
Doktorske studije, podsjećaju, traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita.
Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova. Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta – objašnjavaju sa Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.
Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Sport
Pripreme za Svjetsko prvenstvo u boksu za mlade u završnoj fazi
Crnu Goru će na šampionatu u Budvi predstavljati Miloš Roganović iz BK Nikšić i Filip Klepo iz BK Power boksing iz Podgorice.
Pripreme za Svjetsko prvenstvo u boksu za mlade, koje će se od 20. oktobra do 4. novembra održati u Budvi ušle su u završnu fazu.
U zvaničnoj registraciji Svjetske bokserske federacije – IBA do sada su prijavljeni bokseri i bokserke iz 88 zemalja svijeta – njih preko 660 takmičara, ali će se tačan broj učesnika znati nakon njihovog dolaska, odnosno sportskog čekiranja uoči samog žrijeba.
U svakom slučaju u metropoli crnogorskog turizma se očekuje rekordan broj učesnika na ovim šampionatima, pošto je IBA po prvi put obezbijedila smještaj i ishranu, odnosno kompletan boravak svim takmičarima i trojici trenera svakog nacionalnog tima.
Uz to, IBA je obezbijedila bogat nagradni fond od čak 500.000 dolara, što će sigurno biti dodatni motiv u borbi za medalje. Za zlatnu medalju je predviđena nagrada od 8.000, osvajačima srebrnih odličja pripašće po 4.000 a za po dvije bronze po 2.000 dolara.
Dolazak učesnika predviđen je za 20. oktobar, dok je svečano otvaranje, koje će biti spektakularno i nikada viđeno na ovim prostorima planirano ispred zidina Starog grada za utorak, 22. oktobra. Uz pratnju gradske muzike, defile sa svim učesnicima, njih oko 1.000 će krenuti iz hotela “Aleksandar” na Slovenskoj plaži. Nakon svečanog otvaranja, koje će biti realizovano u direktnom televizijskom prenosu za mnoge svjetske televizije u najsavremenijoj produkciji, planiran je koncert beogradske grupe Lafajet, koji će biti besplatan za sve posjetioce.
Kompletan takmičarski program biće sproveden u dvorani Mediteranski sportski centar, dok će se dodjela medalja i zatvaranje šampionata, uz takođe bogat zabavni program obaviti ispred zidina Starog grada.
Crnu Goru će na šampionatu u Budvi predstavljati Miloš Roganović iz BK Nikšić u kategoriji do 67 kg i Filip Klepo iz BK Power boksing iz Podgorice u kategoriji do 80 kg. Oni se već više od nedjelju dana nalaze na pripremama u Budvi sa glavnim trenerom reprezentacije, Rusom Sergej Kudravcem.
Izvor: Dan