U derbiju osmog kola Druge lige rukometašice Starsa savladale su Podgoricu sa 42:30.

Izabranice Draška Kaluđerovića do šeste pobjede u šampionatu stigle su fantastičnom igrom u drugom poluvremenu.

Tokom prvog poluvremena ekipe su se smjenjivale u vođstvu, a na odmor je domaći tim otišao sa minimalnom prednošću (17:16).

Nakon pauze na parketu je postojo samo jedan tim. Rukometašice Starta dominantnom igrom u oba pravca u 45. minutu stigle su do ogromnih 30:20 i time završile posao.

Najefikasnija u pobjedničkoj ekipi bila je Iva Božović koja je postigla 11 golova. Pratile su je Sara Kaluđerović sa sedam, kao i Iva Vujović i Valentina Perović sa po pet golova.

Službenici podgoričke i cetinjske policije tragaju za Nebojšom Vujkovićem (44), osumnjičenim za ubistvo Gorice Medojević 19. novembra u Podgorici – nezvanično saznaje Radio Cetinje.

On se prema nezvaničnim informacijama dovezao kolima do sela Buronji.

U cetinjskoj opštini potraga se vrši na terenu ka selu Štitari, ka Kosijerima i Bokovu.

Duž puta ka Podgorici raspoređeno je nekoliko patrola, i na raskrsnicama koje vode ka tim selima.

Vujković je osumnjičen da je u saučesništvu sa Srđanom Vukčevićem (50) ubio tridesetdevetogodišnju Podgoričanku. Vukčević je uhapšen u noći između 20. i 21. novembra.

Janik Siner ima godinu iz snova, ali ima šansu da uradi nešto više i da ispiše istoriju tenisa.

Italijan je ove sezone osvojio dva grend slem turnira – Australijan i US open, prošle sedmice je bio najbolji na završnom mastersu u Torinu, a sada može i da dođe do Salatare sa reprezentacijom.

Ako osvoji i Dejvis kup biće prvi teniser ikada (od 1970. kada su počeli da se igraju masters turniri) koji je u jednoj kalendarskoj godini bio najbolji u navedenim takmičenjima.

Italijane čeka finalni okršaj sa Holandijom i nema dileme da je Siner favorit.

Od mastersa u Sinsinatiju prije četiri mjeseca Janik je izgubio samo jednom, kada je od njega u finalu turnira u Pekingu bolji bio veliki rival Karlos Alkaras.

Izvor: CDM

Zašto se u Crnoj Gori i dalje favorizuje model studiranja 3+2, dok naše tržište traži 4+1, pitaju iz Centra za građansko obrazovanje CGO.

Naglašavaju da većina evropskih zemalja ima usklađene studije s potrebama regulisanih profesija.

Vlada je u obavezi da prati tržište rada i osigura da studenti nakon svršenih studija imaju priliku za brzo zapošljenje, a što uključuje i razumijevanje specifičnosti regulisanih profesija – ističu iz CGO.

CGO je na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.

Više o svim komentarima #CGO na Nacrt Zakona o visokom obrazovanju ➡️ https://cgo-cce.org/2024/11/20/zakon-o-visokom-obrazovanju-mora-obezbijediti-okvir-za-kvalitet-i-fleksibilan-model-studiranja/

Zašto se u 🇲🇪 i dalje favorizuje model '3+2', dok naše tržište traži '4+1'? 🎓

Većina evropskih zemalja ima usklađene studije s potrebama regulisanih profesija✅

❗️Vlada je u obavezi da prati tržište rada i osigura da studenti nakon svršenih studija imaju priliku za brzo… pic.twitter.com/S7rltx7HZU

— CGO – CCE (@CGOCCE) November 24, 2024

U Podgorici je napravljen krupan korak ka Eurobasketu – košarkaška reprezentacija Crne Gore je savladala u petak Bugarsku (85:62) u trećem kolu grupe D, pa u nedjelju (18) u Botevgradu ima priliku da trijumfom nad istim rivalom potvrdi peto učešće na kontinentalnoj smotri.

Izabranici Boška Radovića su u petak uz oscilacije došli do ubjedljive pobjede koja nijednog trenutka nije dovedena u pitanje. A razloge trijumfa naša selekcija može da traži u boljem skoku, kao i poenima iz reketa, ali i najkraće – u većem kvalitetu u odnosu na protivnika.

Jedan od povratnika u reprezentaciju, Marko Todorović, ističe da je ekipa imala i dobrih, ali i loših momenata.

Odlično smo se spremali prethodnih dana. Na momente smo izgledali dobro, a na momente loše. Bitno je da pričamo i o tome, jer sa istim protivnikom igramo i u ponedjeljak. Ima stvari u igri koje treba da zadržimo, ali i onih na koje moramo da obratimo pažnju. Gostujemo, biće mnogo teža utakmica – poručio je Todorović nakon trijumfa nad Bugarskom.

Todorovića je ljetos povreda spriječila da bude sa reprezentacijom u kvalifikacijama za Olimpijske igre, a u petak je poslije tri godine odigrao utakmicu za nacionalni tim.

I sad sam imao povredu, Malo je nedostajalo da se ne oporavim. Srećan sam što sam tu – kazao je Todorović.

Bugarska je u Podgorici igrala bez Saše Vezenkova i Kodija Miler-Mekintajera, a tako će biti i u Botevgradu.

Gledajući statistiku – bilo je dobrih stvari. Nije lako igrati protiv ekipe koja često mijenja postavu, koja igra sa niskim igračima, pa sa visokim – svi trče, šutiraju, imaju slobodu u igri… Energetski moramo da budemo na višem nivou da bismo slavili u Botevgradu – istakao je Todorović.

Crna Gora ima prednost i u reketu i na bekovskim pozicijama, smatra Todorović.

Mislim da smo imali prednost i na centarskim i na bekovskim pozicijama. Ali, kad ne uđete u akciju u pravom ritmu, ako tajming nije dobar, ako pozicije nisu dobre i ako smo daleko od koša, onda je teško igrati. Dogodilo nam se to nekoliko puta, bili smo opušteni, i onda primimo loptu daleko od koša, pa bude teže. Definitivno imamo prednost ispod koša, ali su i naši bekovi brži, bolji sa loptom, tako da ima dosta stvari u kojima možemo da im pravimo problem – ocijenio je košarkaš Mursije.

Pobjedom u Botevgradu naši reprezentativci bi završili posao i treći put zaredom, a peti u istoriji se plasirali na Evropsko prvenstvo.

To bi bilo super, da već u sljedećem meču završimo posao. Ali, moraćemo da budemo malo ozbiljniji – zaključio je Todorović.

U drugom meču grupe D, Njemačka će dočekati Švedsku, od koje je senzacionalno poražena prije dva dana (73:72). Crna Gora i Švedska nakon tri kola imaju po dva trijumfa, Njemci i Bugari su upisali po jedan.

Izvor: Vijesti

Sumnjive, ili kupljene diplome moguće je, u skladu sa važećim propisima, odbiti, ili tražiti izmjenu Krivičnog zakonika i uvesti ih kao krivično djelo, gdje bi lica, za koja se dokaže da imaju takvu diplomu, krivično odgovarala – kazala je Televiziji E,  advokatica i nekadašnja pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.

Sumnjivih diploma ima u kontinuitetu, već godinama, dok se, dodaje ona, postupak priznavanja diploma stečenih van teritorije Crne Gore, sprovodi od 2008.godine.

Tu je vrlo bitna legislativa matične zemlje, odnosno zemlje u kojoj je ta isprava izdata i u kojoj ta ustanova visokog obrazovanja fuknkcioniše. Najčešće se sumnjive diplome vezuju upravo za ustanove koje nemaju renome i tradiciju – rekla je Kurpejović.

U prvoj godini rada nostrifikovanja diploma, kako je objasnila, bilo je preko hiljadu zahtjeva, a od 2021.godine je na godišnjem nivou stizalo preko pet hiljada zahtjeva za priznavanje diplome.

Kada govorimo o samoj proceduri, procedura je ista za sve ustanove visokog obrazovanja i tu je vrlo bitno pomenuti da se uvijek provjerava, odnosno, cijeni status ustanove u zemlji u kojoj je izdata, i da se provjerava vjerodostojnost. Provjeravaju se, naravno, i prava koja ta isprava daje u zemlji izdavanja. Kada govorimo o regionu, tu provjera ide direktno od ustanove prema ustanovi. Ministarstvo se obrati ili ministarstvu, ili direktno ustanovi koja je izdala tu ispravu, i ukoliko ustanova dostavi odgovor u kojem kaže da ta isprava nije vjerodostojna, tada govorimo o falsifikatu. Tu se sad vraćamo na ono što je ključno, i ono što je potrebno objasniti javnosti, i onima koji su na strani poslodavaca, da nije isto falsifikat i nije isto ono što je sada pojava, takozvana sumnjiva diploma – ističe Kurpejović.

Krivični zakon poznaje jedno krivično djelo, podsjeća ona, lažne i neistinite isprave, i to je član 412 Krivičnog zakonika, i on se odnosi, kako navodi, na falsifikovanje isprava. 

Ko izda lažnu ispravu, ko napravi neistinitu ispravu, ko pribavi takvu ispravu i pokuša da je koristi, on je počinio, ili pokušao da počini krivično djelo, koje se zove falsifikovanje isprave. Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, one se odnose upravo na falsifikat. Naš Krivični zakonik prepoznaje samo jedno djelo koje se tiče lažnih ili loših diploma. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mill. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje – naglasila je Kurpejović.

Diplome mil je obično diploma koja se uz određeni novac dobija za kraći period studiranja, i kako kaže, čim je prvi kriterij novac, u 99 posto slučajeva, radi se o diplomi mil. 

To su ustanove koje prvenstveno posvećuju pažnju tom finansijskom momentu, i sticanju diplome bez prethodno izučavanja i polaganja ispita, koji će vam obezbjediti tu, da kažem kvalifikaciju i ta znanja, vještine i kompetencije. To su ustanove koje će vrlo često vama, na osnovu vašeg radnog iskustva, možda, u prethodnom periodu omogućiti da vi steknete diplomu becalora ili magistra. Imate jedan broj jasno prepoznatih ustanova, u Americi, i u Evropi, jednostavno u čitavom svijetu,  koje koriste imena renomiranih ustanova i na taj način pružaju obrazovne usluge, odnosno izdaju diplome – rekla je Kurpejović.

U balkanskim zemljama je, podsjeća ona, mnogo ustanova u kojima se po pojednostavljenim kriterijima i uslovima za upis može upisati ili prepisati, te nakon par godina, kako navodi, dobiti kvalifikaciju za ostvarivanje prava na rad. 

Dodaje da diplome mil služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija. One, kako objašnjava, služe da bi se dobio određeni posao, a ne da bi se taj posao radio zato što je taj neko školovan za određeni posao.

Vrlo je teško utvrditi je li neka diploma, takozvana, kupljena diploma. I vrlo često ćete naći kada previdite mil diplome, da su to takozvane kupljene diplome. Da bi ste utvrdili da li je diploma kupljena, to je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva, ili, da sad ne kažem kupljena, jer vi nemate najčešće taj dokaz – navela je Kurpejović.

Da bi se takvo nešto dokazalo, kako je objasnila, potrebno je od matične zemlje dobiti da se radi o ustanovi, koja se nalazi na njihovoj crnoj listi.

Postoje takozvane crne liste, ustanova koje su lošijeg kvaliteta, najčešće nemaju akreditaciju, ili licencu te zemlje. Najčešće će nadležne institucije ili tijela odgovoriti, da oni imaju vrlo niske kriterije za upis, i da to nijesu obrazovne isprave, ili diplome, koje se dobro kotiraju na tržištu rada u tim zemljama – kaže Kurpejović.

Prema njenim riječima, kada se dobije takav odgovor postoje dva mehanizma zaštite ili odbrane od takvih diploma. To je da se u skladu sa važećim propisima odbiju, ili da se predloži izmjena Krivičnog zakona kojom bi se uvelo još jedno krivično djelo, koje bi se odnosilo na diplome mil, odnosno na takozvane kupljene diplome. 

Gdje bi lica za koja se dokaže da imaju diplomu mil i krivično odgovarala. Ne treba podsjećati da samo za falsifikovane isprave predviđena je Krivičnim zakonikom kazna do pet godina, odnosno, od tri mjeseca do tri godine, u zavisnosti da li su oni ostvarili neku korist ili ne – poručila je Kurpejović. 

Nedavno je Ministarstvo prosvjete donijelo zaključak, podsjeća ona, da se neće priznavati diplome iz Bosne i Hercegovine, iz razloga što su nadležne institucije tih zemalja  pokrenule provjeru rada tih ustanova.

Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori – istakla je Kurpejović.

Komentarišući odluku Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o imenovanju Gorana Danilovica, za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kaže da ukoliko neko ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova propisanih konkursom takva odluka o imenovanju mora biti poništena.

Svaka odluka koja se donese a da jedan od kandidata nije ispunjavao uslove, a da je izabran, ta odluka pred Upravnim sudom, ili sjutra pred Osnovnim sudom, u zavisnosti od prava koja se štite, ona mora biti poništena – zaključila je Kurpejović.

Izvor: Televizija E