Eksplozija u Kijevu, Kličko pozvao građane da ostanu u skloništima

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je u raketnom napadu pogođena nestambena zgrada u okrugu Holosijev. “Postoje informacije o jednom mrtvom i dvoje ranjenih. Povrijeđene su ljekari hospitalizovali”, napisao je Kličko na Telegramu. Vojska Ukrajine je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila 24 drona koja je poslala Rusija. Petnaest dronova je oboreno kod Kijeva,

Detalj iz Hersona, Foto: Reuters

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je u raketnom napadu pogođena nestambena zgrada u okrugu Holosijev.

“Postoje informacije o jednom mrtvom i dvoje ranjenih. Povrijeđene su ljekari hospitalizovali”, napisao je Kličko na Telegramu.

Vojska Ukrajine je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila 24 drona koja je poslala Rusija.

Petnaest dronova je oboreno kod Kijeva, ali za sada nema izvještaja o šteti.

Širom Ukrajine izdato upozorenje za vazdušne napade

Širom Ukrajine jutros je izdato upozorenje za vazdušne napade, a građani su pozvani da ostanu u skloništima.

Visoki zvaničnici su rekli da jedinice protivvazdušne odbrane obaraju nadolazeće ruske projektile, dok se borbe intenziviraju u Bahmutu na istoku države.

Napadi dolaze nakon što su Sjedinjene Države i Njemačka objavile planove da Ukrajinu naoružaju modernim borbenim tenkovima u borbi protiv Rusije, koja je te odluke osudila kao “izuzetno opasan” korak.

Ukrajinski predsjednik zahvalio se čelnicima Zapada što će poslati tenkove koji će pomoći Kijevu u borbi protiv Rusije, ali je naglasio da ih treba brzo isporučiti.

Volodimir Zelenski je u svom noćnom obraćanju pozvao Zapad i da pošalje projektile dugog dometa i borbene avione.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što su Sjedinjene Države i Nemačka najavile da će Ukrajini poslati tenkove Abrams i Leopard.

I Norveška je potvrdila da šalje Leoparde 2 u Ukrajinu, ali nije istakla o kojem broju tenkova je riječ.

Stanovnici Kijeva u metrou poslije uzbune od vazdušnih napada, 26. januar 2023.

Bajden: Putin se vara, Zapad je jedinstven

Sjedinjene Države su juče saopštile da će poslati Ukrajini 31 od svojih najnaprednijih borbenih tenkova vrijednih 400 miliona dolara nakon što je Njemačka razbila tabu sličnom objavom. Ukrajinske vlasti su pozdravile te poteze kao potencijalnu prekretnicu u borbi protiv ruske invazije.

Odluka SAD da pošalje tenkove “M1 abrams” pomogla je da se prekine diplomatski zastoj sa Njemačkom oko toga kako je najbolje pomoći Ukrajini u ratu sa Rusijom, koja je odluku Berlina da pošalje tenkove “leopard 2” osudila kao opasnu provokaciju.

Vašington je zazirao od ideje da Ukrajini pošalje “abramse”, koji su teški za održavanje, ali je morao da promijeni pristup kako bi ubijedio Njemačku da pošalje tenkove “leopard”, koji su prikladniji za Ukrajinu.

Visoki zvaničnici američke administracije su saopštili da će biti potrebno nekoliko mjeseci za isporuku “abramsa” i opisali taj potez kao snabdijevanje Ukrajine dugoročnom odbranom, prenio je Rojters.

“Ne postoji ofanzivna prijetnja Rusiji” od tenkova, poručio je predsjednik SAD Džo Bajden.

“Očekivanje Rusije je da ćemo se podijeliti”, rekao je o Bajden o SAD i evropskim saveznicima. “Međutim, mi smo potpuno ujedinjeni… Putin je očekivao da će se naša podrška Ukrajini urušiti vremenom. Pogriješio je … Ovi tenkovi su joše jedan dokaz naše trajne, neumorne posvećenosti Ukrajini i našeg povjerenja u vještinu ukrajinskih snaga”, izjavio je američki predsjednik.

Biće potrebni mjeseci da tenkovi „abrams“ stignu u Ukrajinufoto: Reuters

Moskva sve više prikazuje rat kao opasno sučeljavanje Rusije i NATO-a.

Zapadni saveznici žele da pripreme Ukrajinu za moguću kontraofanzivu na proljeće da pokuša da istjera ruske snage sa teritorije na jugu i istoku te države koje je osvojila u 11-mjesečnom ratu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da će isporuka “abramsa” biti traćenje novca jer će oni “gorjeti” kao i ostali tenkovi u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kazao da je odluka SAD o tenkovima “važan korak na putu ka pobjedi”. On je njemačkom kancelaru Olafu Šolcu putem telefona rekao da je “iskreno zahvalan kancelaru i svim našim prijateljima u Njemačkoj”.

U objavi na Tviteru, on je dodao: “Danas je slobodni svijet ujedinjen kao nikad prije za zajednički cilj”, koji je opisao kao oslobađanje Ukrajine.

“Glavna stvar je da je ovo tek početak. Potrebne su nam stotine tenkova, objavio je na Telgramu Andrij Jermak, šef ukrajinske predsjedničke administracije.

Ukrajinski ministar odbrane rekao je juče da će ta zemlja sada insistirati da joj Zapad pošalje borbene avione četvrte generacije poput američkih F-16.

„Važan korak na putu ka pobjedi“: Zelenskifoto: Reuters

Bijela kuća je saopštila da je Bajden juče razgovarao sa Šolcom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, te premijerkom Italije Đorđom Meloni i premijerom Velike Britanije Rišijem Sunakom o tijesnoj saradnji njihovih država u pružanju podrške Kijevu.

Njemačka je saopštila da će u prvoj fazi poslati Ukrajini četu od 14 tenkova “leopard 2” iz svojih zaliha, i odobriti isporuke iz drugih evropskih država. Konačni cilj je da se Ukrajini pošalju dva bataljona “leoparda”, koji se obično sastoje od tri ili četiri čete, pri čemu će prva isporuka stići za tri ili četiri mjeseca.

“Njemačka će uvijek biti na čelu kada je u pitanju pružanje podrške Ukrajini”, rekao je Šolc u govoru u njemačkom parlamentu, što su poslanici pozdravili aplauzom.

Rojters navodi da taj potez uklanja jedan od posljednjih tabua u podršci Zapada Ukrajini protiv ruske invazije, a to je isporuka naoružanja koje ima uglavnom ofanzivnu, a ne defanzivnu svrhu.

Zapad oklijeva da šalje Kijevu teško ofanzivno naoružanje iz straha da ne isprovocira nuklearnu silu Rusiju.

Pripadnik ruske vojske u Luganskoj oblastifoto: Reuters

Moskva poručuje da će isporuke modernog ofanzivnog naoružanja Ukrajini samo odgoditi njenu, kako kaže, neizbježnu pobjedu. Anatolij Antonov, ruski ambasador u Vašingtonu, rekao je da će isporuke američkih tenkova biti “još jedna očigledna provokacija”.

Kremlj: Izdaja istorije

Rusija je gnjevno reagovala na odluku Njemačke da odobri isporuku tenkova “leopard 2” Ukrajini, rekavši da Berlin odustaje od “istorijske odgovornosti prema Rusiji” koja proističe iz nacističkih zločina u Drugom svjetskom ratu.

Portparolka ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je objavila na Telegramu da je taj potez potvrda angažovanosti Njemačke u “unaprijed planiranom ratu” protiv Rusije.

Ruska ambasada u Berlinu je saopštila da će ova odluka dovesti do eskalacije 11-mjesečnog rata u Ukrajini.

“Ova krajnje opasna odluka dovodi sukob na novi nivo konfrontacije”, rekao je ambasador Sergej Nečajev. On je dodao da će to izazvati “nepopravljivu štetu rusko-njemačkim odnosima koji su ionako za žaljenje”.

Predsjednik Vladimir Putin je izbjegao komentarisanje značajne odluke Njemačke prilikom posjete Moskovskom državnom univerzitetu Lomonosov, gdje se samo kratko dotakao “komplikovane” bezbjednosne situacije sa kojom se suočava Rusija.

Putin juče sa gradonačelnikom Moskve i rektorom Univerziteta Lomonosovfoto: Reuters

Odluka Njemačke je uslijedila nakon višenedjeljnog oklijevanja Šolcove vlade zbog zabrinutosti povodom eskaliranja rata i provociranja Rusije.

Više od 80 godina nakon što je njihova zemlja napala sovjetsku Rusiju i Ukrajinu u Drugom svjetskom ratu, neki Njemci su protiv ideje slanja tenkova u tamošnje novo žarište zbog osjećaja istorijske krivice na koji saopštenje ruske ambasade direktno cilja, piše Rojters.

“Odluka Berlina znači konačno odbijanje Savezne Republike Njemačke da prihvati istorijsku odgovornost prema našem narodu za užasne i vanvremenske zločine nacizma u Velikom otadžbinskom ratu i prepuštanje zaboravu teškog puta poslijeratnog pomirenja između Rusa i Njemaca”, rekao je Nečajev.

“Uz odobrenje rukovodstva Njemačke, borbeni tenkovi sa njemački krstovima biće opet poslati na ‘istočni front’, što će neizbježno dovesti do smrti ne samo ruskih vojnika, nego i civilnog stanovništva”.

IZVOR: Al Džazira, Vijesti, Radio Slobodna Evropa

Aktuelnosti

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Sjutra pretežno sunčano

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Drugi poraz Lovćena

Društvene mreže

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda

Društvo

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Privredna komora Crne Gore

Crnogorski privrednici imaju brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa, saopšteno je na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Iz PKCG su kazali da su okrugli sto na temu Zakon o upravljanju otpadom – zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu organizovali u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Kako su naveli, skup je organizovan kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu koje Zakon predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra.

Privrednici smatraju da postoje brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu – kaže se u saopštenju.

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić kazao je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018.

Stanišić je podsjetio da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo višenedjeljnu kampanju predstavljanja Zakona i podzakonskih aktata, osmišljenu u cilju što detaljnijeg upoznavanja javnosti i svih subjekata na koje se Zakon odnosi sa propisanim normama.

Međutim, kako je naveo, svjesni su da postoje određene nejasnoće u vezi sa implementacijom pojedinih zakonskih odrebi i spremni su da ih razjasne.

Tako je pojašnjeno da su kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada – kaže se u saopštenju PKCG.

Navodi se da je Vlada 10. oktobra usvojila Uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 centa.

Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa zakonom.

Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakla je da je cilj kojem se teži primjenom tih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za te potrebe i prelazak na održive alternative.

Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje sa evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, značajno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice – kaže se u saopštenju.

Takođe su, kako se navodi, skrenuli pažnju i da bi taj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama I jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu.

Tokom trajanja okruglog stola privrednici su dobili odgovore na pitanja i nedoumice koje se tiču primjene Zakona, kao i obaveza koje imaju u tom dijelu – dodaje se u saopštenju.

Izvor: MINA