Aktuelno
Eksplozije u Lavovu, Stoltenberg očekuje hemijski napad Rusije
U 18. dan ruske invazije na Ukrajinu ušlo se informacijama o novim napadima na humanitarne konvoje kojima stanovnici više opkoljenih gradova pokušavaju da pobjegnu. Nadomak Kijeva ruske snage su otvorile vatru i tom prilikom ubile čak sedam civila. Satelitski sminci pokazuju razoren Marijupolj, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron od ruskog kolege Vladimira Putina zatražio
U 18. dan ruske invazije na Ukrajinu ušlo se informacijama o novim napadima na humanitarne konvoje kojima stanovnici više opkoljenih gradova pokušavaju da pobjegnu. Nadomak Kijeva ruske snage su otvorile vatru i tom prilikom ubile čak sedam civila. Satelitski sminci pokazuju razoren Marijupolj, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron od ruskog kolege Vladimira Putina zatražio prekid opsade te južne pomorske luke. Više stranih izvora tvrdi da su ruske snage stigle na 25 kilometara od centra Kijeva.
Ruske snage gađaju aerodrome i kasarne
Širom Ukrajine ruske snage jutros gađaju aerodrome i vojnu infrastrukturu. Kako prenosi Gardijan, rano jutros pogođena je vojna baza u Ivano-Frankivšeku, što je potvrdio i prvi čovjek tog grada Ruslan Martinsikev.
Napadi na veća vojna postrojenja nastavljaju se i na istoku Ukrajine. Dvije velike eksplozije odjeknule su u kasarni Javorev, na 20 kilometara od granice sa Poljskom. Ruske snage su izvele raktni napad tokom koje je povrijeđeno više osoba.
Eksplozije u Lavovu
Više očevidaca reklo je ukrajinskom BBC-u da su čuli eksplozije u zapadnom dijelu Lavova. Ukrajinska novinska agencija UNIAN takođe je citirala korisnike društvenih mreža koji su izvijestili o dvije snažne eksplozije u gradu. Lokalni mediji pominju i sirene za vazdušni napad koje su radile tokom cijele noći – ne samo u Lavovu, već i mnogim drugim krajevima Ukrajine.
Lavov je uporište na zapadu Ukrajine, gdje se trenutno nalaze brojne diplomate i strani mediji, te grad kroz koji prolaze mnoge izbjeglice na putu iz Ukrajine. Dosad nije bio na meti značajnijih ruskih napada.
Gradonačelnik Lavova potvrdio napad
Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji potvrdio je ruski napad na ukrajinski Međunarodni centar za mir i sigurnost, zapadno od Lavova. Rekao je kako je prema preliminarnim podacima ispaljeno osam projektila.
Sadovji je pozvao ljude da ne objavljuju fotografije i video zapise s mjesta događaja. Poručio je da se prikupljaju informacije o žrtvama te da će detalji biti objavljeni naknadno.
Teško granatiran grad Volnovaha
Grad Volnovaha je teško stradao u granatiranjima, a ukrajinska strana navodi da je uništena i lokalna bolnica.
Regionalni upravnik rekao je ukrajinskoj televiziji da “Volnovaha sa svojom infrastrukturom više ne postoji”.
Stoltenberg: Rusija bi mogla da upotrijebi hemijsko oružje
Generalni sektretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da bi Rusija mogla da upotrijebi hemijsko oružje u invaziji na Ukrajinu, i da bi takav potez bio ratni zločin. Rojters javlja da je Stoltenberg rekao njemačkom listu “Welt am Sonntag” da Kremlj izmišlja lažne izgovore kako bi opravdao moguću upotrebu hemijskog oružja.
Posljednjih dana čuli smo apsurdne tvrdnje o laboratorijima hemijskog i biološkog oružja. Sada moramo biti na oprezu, jer je moguće da bi Rusija sama mogla da planira napade hemijskim oružjem pod velom ovoh izmišljotina i laži. To bi bio ratni zločin – rekao je Stoltenberg.
Vazdušna uzbuna u više gradova
Sirene za vazdušni napad oglasile su se u nekoliko dijelova Ukrajine, javlja ukrajinska novinska agencija Ukrinform.
Uzbune su se oglasile u Žitomiru koji se nalazi zapadno od Kijeva kao i u regijama Ternopil, Rivne i Ivano-Frankivsk na zapadu. U Ivan-Frankivsku su prijavljene i eksplozije, prema izjavama očevidaca.
Sirene su se takođe oglasile u regiji Volin na sjeverozapadu i Kramatorsku na istoku Ukrajine.
Dron s eksplozivom srušen u Kijevu
Ukrajinske snage sigurnosti srušile su dron u Kijevu u subotu poslijepodne, prema navodima svjedoka.
Navodi se da je dron u sebi imao tri kilograma eksploziva. Srušen je u kvartu Podil u Kijevu, a sve je izazvalo manji požar u poslovnici banke. Geolokaciju slika objavljenih na Twitteru potvrdio je BBC.
Ukrajinske rezerve plina iznose 9.5 milijardi kubičnih metara
Ukrajinske rezerve plina iznose 9.5 milijardi kubnih metara, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal, dodavši da se proizvodnja nastavlja u svim postrojenjima osim na ratnim sukobima zahvaćenim područjima.
Ukrajina nastavlja uvoziti plin iz Mađarske, Slovačke i Poljske – kazao je premijer u videoobraćanju objavljenom kasno u subotu.
Godišnja potrošnja plina u Ukrajini prije ruske invazije iznosila je 30 milijardi kubnih metara, pri čemu je 20 milijardi dolazio iz lične proizvodnje, a ostatak se pokrivao uvozom iz Evrope. Ukrajina je uvozila ruski plin, ali se u novembru 2015. okrenula evropskim dobavljačima nakon ruske aneksije Krima 2014. i izbijanja ratnih sukoba na istoku zemlje.
Moldavija: Blizu smo maksimuma kad je riječ o izbjeglicama
Moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu rekao je da se njegova zemlja približava maksimumu kada je riječ o sposobnosti da pruži sklonište onima koji bježe od sukoba u Ukrajini.
Broj izbjeglica koje borave u Moldaviji je oko 100.000, što predstavlja povećanje nacionalnog stanovništva od 4 posto i ekvivalent je tome da 2.5 miliona izbjeglica stigne u Britaniju u dvije nedjelje, prenosi BBC.
Popescu je za BBC kao najveće probleme naveo poteškoće s finansijama, sigurnosti, zdravstvenom osiguranju i obrazovanjem.
Domaćinstva u Velikoj Britaniji koja u svoj dom prime izbjeglice iz Ukrajine, primaće mjesečnu naknadu od 350 funti
Vlada je najavila program “Domovi za Ukrajinu” i objavila poziv za sve one koji imaju slobodnu sobu ili nekretninu u kojoj bi ugostili izbjeglice najmanje pola godine.
S druge strane britanski Savjet za izbjeglice izrazio je zabrinutost zbog drugog vida podrške koju će Ukrajinci imati u Velikoj Britaniji.
Pad na Wall Streetu drugu nedjelju zaredom. Inflacija u SAD-u najviša u 40 godina
Na Wall Streetu su cijene dionica pale jer ulagači nijesu skloni rizičnijim investicijama zbog rata u Ukrajini i visoke inflacije u SAD-u, dok su evropske berze nadoknadile dio gubitaka od prethodnih nedjelja.
Željeznicom pograničnog grada u Poljskoj prošle su stotine hiljada izbjeglica
Stotine hiljada ukrajinskih izbjeglica na putu prema zapadu prolaze kroz poljski Przemysl. U taj pogranični grad zato u velikom broju stižu i Evropljani voljni pomoći. Više od 2.6 milijuna Ukrajinaca izbjeglo je od početka ruske invazije, objavio je UN.
Više od pola njih otišlo je u Poljsku, a najviše ih prolazi kroz jedan od najstarijih poljskih gradova, Przemysl, udaljen petnaestak kilometara od najfrekventnijeg graničnog prelaza s Ukrajinom.
Izvori: Agencije, Index, Hina
Aktuelnosti
Društvo
Gradonačelnik Prijestonice nagradio cetinjske vatrogasce
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković donio je Odluku o novčanoj nagradi za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Filipa Latkovića i Igora Jovićevića koji su učestvovali u akciji spašavanja nakon katastrofalnih poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz gradske uprave.
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Poplave i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu odnijeli su više od 20 života i izazvali veliku štetu, a pomoć je stigla iz brojnih zemalja, uključujući Crnu Goru. Služba zaštite i spašavanja sa Cetinja bila je među prvima koji su se odazvali pozivu za pomoć.
Kultura
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ u petak
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Društvo
Crna Gora ima 623.633 građana, Crnogoraca 256.436, Srba 205.307
Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, Srbi 32,93 odsto. Crngorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto građana Crne Gore
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Svijet
UNICEF: Više od 400.000 djece raseljeno u Libanu u protekle tri nedelje
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Društvo
Monstat će predstaviti danas konačne rezultate popisa
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Društvo
Kraj protestima, radnici Košute očekuju isplatu
Njihova borba traje skoro 30 godina
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.
