
Šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan, Alessandro Bragonzi, kazao je da energetska tranzicija, iako predstavlja izazov za državu, može da bude značajan zamajac njenog rasta.
Crna Gora će, u cilju potpunog razvoja energetskog sektora, morati da napreduje u kreiranju povoljnog regulatornog okvira i unaprijedi prenosnu i distributivnu mrežu kako bi održala korak sa očekivanim povećanjem proizvodnje obnovljive energije, ocijenjeno je iz Evropske investicione banke.
Šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan, Alessandro Bragonzi, kazao je da energetska tranzicija, iako predstavlja izazov za državu, može da bude značajan zamajac njenog rasta.
Crna Gora je već pokazala sposobnost da podrži važne projekte, kao što je instalacija podvodnog električnog kabla za transport električne energije između Crne Gore i Italije – rekao je Bragonzi u intervjuu agenciji Mina-business.
On je dodao da se većina zemalja Zapadnog Balkana i dalje u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva za proizvodnju energije i kogeneraciju. Crna Gora, prema njegovim riječima, ima relativno uravnotežen energetski miks, jer se električna energija najvećim dijelom proizvodi u Termoelektrani Pljevlja, kao i u hidroelektranama Perućica i Piva.
U proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora trenutno dominira hidroenergija. Crna Gora ima obilje rijeka i potoka, ali takođe ima potencijal da razvije dodatne solarne elektrane i vjetroparkove, s obzirom na njenu povoljnu geografsku izloženost suncu i vjetru – naveo je Bragonzi.
On je kazao da vjetroparkovi na Krnovu i Možuri, snage 72 MW i 46 MW, značajno doprinose pokrivanju potražnje za električnom energijom, kao i da su planovi za proširenje kapaciteta uveliko u toku, izgradnjom novog vjetroparka od 55 MW kod Gvozda.
Što se tiče solarne energije, pored planova Elektroprivrede (EPCG) za razvoj fotonaponskih objekata, na primjer solarnih elektrana na branama Slano i Vrtac, povećanje glavnih solarnih projekata iznijeli su privatni investitori, gdje su kapaciteti planiranih investicija dostigli preko jedan gigavat od prošle godine – saopštio je Bragonzi.
On je podsjetio da se Crna Gora obavezala na cilj od 33 odsto učešća obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2020. godine, kao i da su ti ciljevi premašeni, sa učešćem od 43,7 odsto.
Na taj način je zemlja postala jedna od tri ugovorne strane Energetske zajednice, koje su postigle svoj cilj obnovljivih izvora energije za 2020. godinu. Međutim, izvještaj Energetske zajednice za prošlu godinu napominje da se značajno povećanje udjela može pripisati smanjenju potrošnje – rekao je Bragonzi.
On je dodao da je, u okviru svog ogranka za aktivnosti van EU, EIB Global intenzivirao rad u energetskom sektoru fokusirajući se na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i poboljšanje distribucije električne energije.
Banka je, takođe, svjesna društvenih i ekonomskih troškova prelaska sa fosilnih goriva i član je Inicijative Evropske komisije za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini. Ona nastoji da pomogne zemljama da pređu na ekonomiju koja je ugljenično neutralna, osiguravajući da ova tranzicija bude pravedna i sa pozitivnim socio-ekonomskim uticajem – kazao je Bragonzi.
On je podsjetio da je Crna Gora neto uvoznik energije sa težnjom da postane izvozik, kao i da je povećanje kapaciteta za obnovljive izvore energije ključno za planove oko zatvaranja kapaciteta za ugalj, koji utiču na povećanu emisiju gasova staklene bašte.
Ti planovi moraju biti podržani usvajanjem preostalih regulativa o energetici i nadogradnji prenosne i distributivne mreže – rekao je Bragonzi.
On je naveo da se Crna Gora pridružila inicijativi Energetske zajednice za uspostavljanje regionalnog sistema garancija porijekla. U skladu sa Zakonom o energetici, izrađena je Strategija razvoja do 2025. godine, a napreduje i sa strategijom do 2030. godine, koja podrazumijeva 436,3 GWh/godišnje za proizvodnju električne energije iz vetroparkova i 52 GWh/godišnje iz solarnih elektrana.
Zemlja je takođe usvojila neophodnu regulativu za prava i obaveze proizvođača obnovljive energije, uključujući uvođenje obaveza kupovine električne energije na period od 12 godina, u kombinaciji sa feed-in tarifama – kazao je Bragonzi.
On je dodao da Crna Gora napreduje i u usvajanju novih propisa o označavanju, finalizaciji izmjena i dopuna Zakona i alata za sertifikaciju zgrada.
Da bi se osigurao dalji napredak tržišta obnovljivih izvora energije i iskoristio puni potencijal geografskog položaja, važno je pojednostaviti administrativne procedure i one za izdavanje dozvola, uspostaviti jedinstveni šalter za investitore i otvoriti tržište kako bi se osigurala veća konkurencija, transparentnost, integracija i bolji kvalitet usluge – poručio je Bragonzi.
On smatra da bi postojeći sistemi električne energije trebalo da povećaju fleksibilnost potražnje i kapacitet baznog opterećenja, kako bi podržali povećan udio obnovljivih izvora energije.
Pored toga, fleksibilnim električnim sistemima će biti potrebno više interkonekcija i ojačana mreža sa rješenjima za skladištenje. Povrh toga, nedavno uspostavljeno tržište električne energije za dan unaprijed omogućiće veću fleksibilnost cijelog elektroenergetskog sistema – saopštio je Bragonzi.
On je kazao da procjene pokazuju da će se ove godine oko 61 odsto električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora – hidroelektrana, vetroparkova i solarnih elektrana. Ti rezultati su podržani i nizom EPCG programa od prošle godine dizajniranih da pojednostave instalaciju solarnih fotonaponskih uređaja za domaćinstva i preduzeća.
Kako bi iskoristila potencijale sunca i vjetra, Crna Gora će morati da poveća električne kapacitete kada je u pitanju skladištenje i distribucija, te usvojiti potrebne zakone, posebno kada je riječ o obnovljivoj energiji. Takođe, treba i da pojača napore u finalizaciji svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Treba iskoristiti i ogroman potencijal oko efikasnije upotrebe energije – poručio je Bragonzi.
On je podsjetio da Međunarodna agencija za energetiku ukazuje da je energetski intenzitet zemlje, iako posljednjih godina u padu, i dalje dvostruko veći nego u EU.
Da bi se podržao niz projekata obnovljivih izvora energije, potrebna je izrada prostornih planova i procjena uticaja na životnu sredinu za implementaciju vjetro i solarnih elektrana. U tom domenu je postignut značajan napredak. Takođe, važno je i da se razvoj novih projekata obnovljive energije, posebno hidroenergije, odvija u skladu sa pravnim tekovinama EU o koncesijama, državnom pomoći i životnom sredinom – rekao je Bragonzi.
On je kazao da EIB Global širom regiona radi sa vladama i nacionalnim javnim preduzećima na razvoju novih projekata vetro i solarnih elektrana, ili modernizaciji postojeće energetske infrastrukture, kao i na implementaciji projekata energetske efikasnosti u javnim zgradama, preduzećima i sistemu daljinskog grijanja.
Bragonzi je dodao da u EIB-u smatraju da je tržište Zapadnog Balkana atraktivno za ulaganja u obnovljivu energiju, zahvaljujući strateškoj lokaciji sa dobro uspostavljenim interkonekcijama sa energetskim tržištem EU.
Postoji veliki potencijal za isporuku dodatne električne energije putem obnovljivih izvora. Međutim, prema procjenama, potrebno je nekoliko milijardi godišnjih investicija do 2030. godine za izgradnju infrastrukture za obnovljive izvore energije i postepeno ukidanje uglja za cio region – saopštio je Bragonzi.
On je podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, energetsku politiku i propise usklađuje sa politikom i zakonodavstvom Unije u oblasti energetike i životne sredine.
Kao banka EU, pozdravljamo pokretanje tržišta za dan unaprijed u aprilu, koje donosi veću transparentnost i efikasnost na tržištu električne energije i podržava njegovu integraciju u EU. Očekujemo i da će Crna Gora u narednom periodu preći na tržišne šeme podrške za proizvodnju obnovljive energije zasnovane na pojednostavljenim procedurama za izdavanja dozvola i priključivanje – kazao je Bragonzi.
On je naveo da, pored toga, treba prenijeti i primijeniti regulativu o Transevropskim mrežama za energetiku.
Takođe, iz perspektive klimatske banke, EIB je uvjerena da bi Crna Gora i cio region ulaganjem u tehnologije sunca i vjetra mogao veoma brzo da transformiše elektroenergetsku industriju i uspješno se priključi putu dekarbonizacije kontinenta, istovremeno obezbjeđujući pozitivan povraćaj ulaganja domaćim i međunarodnim investitorima – saopštio je Bragonzi.
On je podsjetio da EIB Global blisko sarađuje sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF) kada je u pitanju prva zajednička kreditna linija za podršku klimatskim projektima među malim biznisima.
U državu smo do danas uložili više od milijardu EUR za rehabilitaciju pet magistralnih puteva i pruge Bar-Vrbnica, kao i za modernizaciju škola, vodovoda, energetske infrastrukture i podršku malim i srednjim preduzećima – naveo je Bragonzi.
EIB Global će, kako je poručio, nastaviti da ulaže u te sektore, sa planovima da proširi učešće, posebno u sektoru željeznice i obrazovanja, gdje vide brojne mogućnosti za zemlju u smislu poboljšanja povezanosti, vještina i konkurentnosti.
Radujemo se otvaranju našeg lokalnog predstavništva u Podgorici, što će nam pomoći da izgradimo još bližu saradnju sa partnerima u Crnoj Gori i, zajedno sa Evropskom komisijom, još više doprinesemo realizaciji održivijih projekata – zaključio je Bragonzi.
Izvor: Mina Business
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, on je “udario” na Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu.
Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država – napisao je Grenel na Iksu.
Radio Free Europe and Voice of America are media outlets paid for by the American taxpayers.
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 9, 2025
It is state-owned media.
These outlets are filled with far left activists.
I’ve worked with these reporters for decades.
It’s a relic of the past. We don’t need government paid…
Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa Grenelom.
1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika – napisao je Mask.
Košarkašice Crne Gore osmi put u istoriji igrače na Evropskom prvenstvu!
U meču odluke izabranice Jelene Škerović razbilje su Luksemburg rezultatom 86:53!
Svjesna da joj treba ubjedljiva pobjeda naša ekipa od starta je igrala u visokom ritmu, a već nakon deset minuta imala je plus 19 (31:22).
Gošće su se, donekle, konsolidovale u drugom kvartalu, iskoristile su probleme u napadu Crne Gore i na odmor su otišle sa “samo” 11 poena minusa (37:26).
Nakon odmora na parketu je postojao samo jedan tim. Crna Gora je dominirala u oba pravca nakon 30 minuta imala je plus 23, da bi ta prednost u posljednjem kvartalu rasla i do
Nataša Mek sa 15 i Marija Leković sa 14 bile su najbolje u redovima crnogorske selekcije, dok je Amanda Kejhil ubacila 13 kod Luksemburga.
Prvo izdanje knjige iz serijala Harija Potera autorke DŽ. K. Rouling na aukciji u Velikoj Britaniji prodato je za 18.000 funti.
Primjerak „Hari Poter i kamen mudraca”, jedan od prvih 500 štampanih 1997. godine, prodat je u subotu na aukciji u britanskom gradiću Pejdžtonu u Devonu.
Na poleđini knjige nalazi se pravopisna greška kod riječi ‘Philosopher’s’, a na stranici 53 je čarobni štapić greškom naveden dva puta na popisu opreme.
Očekivalo se da će primjerak biti prodat za između 20 i 30 hiljada funti, ali je prodat za 18.000 funti (oko 21.600 eura).
Aukcijska kuća opisala ga je kao „dobar primjer izuzetno rijetkog primjerka prvog izdanja”.
Još jedan primjerak romana, ali oštećeniji, prodat je za 1.300 funti.
U početku je štampan samo mali broj primjeraka Harija Potera jer se nije znalo hoće li knjiga steći popularnost.
Uslijedio je serijal od još šest nastavaka i ekranizacije, a Hari Poter je danas jedna od najpopularnijih knjiga na svijetu.
Prvo izdanje „Harija Potera i kamena mudraca” prošle godine prodato je za 45.000 funti, a potpuno sačuvan primjerak je u martu 2022. dosegao cijenu do 69.000 funti.
Izvor: Hina/dpa
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.M. (69) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
“Osumnjičeni je dana 5. februara 2025.godine, nakon što je sa maloljetnom djevojčicom (rođena 2014.godine) ušao u lift zgrade gdje stanuju, istu više puta poljubio u lice, pokušavajući istovremeno da je poljubi u usta”, navodi tužilaštvo.
Ovo lice je, dodaju, već pet puta osuđivano.
Izvor: CdM
Naš supertalentovani reprezentativac Vasilije Adžić, pogodio je za mladi tim Juventusa u meču sa Beneventom.
Tim iz Torina slavio je sa 2:0, a crnogorski napadač je upisao i asistenciju, kada je Gera u 19. minutu donio vođstvo Juveu.
Uno-due perfetto tra Adzic e Guerra e gran botta del numero 17 che sfonda la rete, Next Gen in vantaggio.
— JuventusJuvenil (@JuvenilJuventus) February 9, 2025
Juventus Next Gen-Benevento 1-0pic.twitter.com/VCYihk1cIr
Potom je u finišu prvog dijela prelijepo pogodio iz slobodnjaka.
il gran Gol di #Adzic con la #JuventusNextgen 🙌 ⚽️ ⚪️⚫️ pic.twitter.com/a50KP3c5TM
— RiD ThE RoCk™️ (@RidTheRock) February 9, 2025
Juventus bi eventualnom pobjedom stigao na 12. mjesto.
Prema podacima platforme “Halo, inspektore! koja je u Hrvatskoj organizirala bojkote trgovina, u razdoblju od tri sedmice potrošnja u toj zemlji smanjena je za ukupno 108 miliona eura, od čega je samo u tri petka bojkota pala za 75 miliona eura.
Od 19 analiziranih dana, u 16 dana zabilježen je pad potrošnje, javlja HRT.
Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli – objavila je platforma ‘Halo, inspektore’”, na Facebooku.
Iz inicijative ističu da je bojkot bio snažan alat trenutnog pritiska, no da je njegov domet vremenski ograničen. Iako treći petak nije imao istu masovnost kao prvi, njegov učinak bio je primjetan. Organizatori naglašavaju da nisu obeshrabreni i da ne odustaju od daljnjih akcija.
Bojkot je rezultirao određenim intervencijama – zamrzavanjem cijena pojedinih proizvoda i povećanjem akcijskih popusta. No, kako upozoravaju, te mjere su samo privremene i ne predstavljaju stvarno rješenje problema nekontroliranog rasta cijena.
Organizatori ističu da su dva cilja već ostvarena: pokazano je da potrošači imaju kolektivnu snagu i mogu se mobilizirati, a problem rasta cijena i neadekvatne regulacije postavljen je u fokus javnosti i nadležnih institucija.
Treći cilj, zaustavljanje rasta cijena i njihova stabilizacija, još nije postignut. Na nadležnima je da pronađu trajno rješenje, dodaju.
Potrošači još uvijek čekaju odgovor trgovaca na ključno pitanje: zašto su cijene proizvoda kojima je PDV smanjen na 5 odsto i dalje rasle, u nekim slučajevima više od 40 odsto? Odgovor na to pitanje krije se u pohlepi i oportunizmu, smatraju u inicijativi i najavljuju nastavak borbe za pravednije cijene, poštenije trgovačke prakse i jači nadzor tržišta.
Izvor: CDM