U okviru programa koji je Fakultet za crnogorski jezik i književnost organizovao povodom obilježavanja Međunarodnoga dana maternjeg jezika, 21. februara održana je tribina na kojoj su učestvovali prof. dr Mate Kapović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i doktorandice Jelena Šušanj i Sanja Orlandić, saradnice u nastavi na FCJK, saopštili su iz ove ustanove.
Međunarodni dan maternjega jezika, naveli su, posvećen je promociji raznolikosti jezika i kultura u svijetu, što je bila i tema ove tribine.
Jelena Šušanj, koja je bila i moderatorka, ukazala je na to da se danas pod jezikom uglavnom pogrešno podrazumijeva samo standardni jezik, koji je u izvjesnom smislu vještačka tvorevina. Kritički se osvrnula na komentare da mladi danas ne znaju jezik i da tehnologija ugrožava pismenost, iznijevši stav da mladima treba dopuštati da se igraju jezikom i u usmenome i pisanome diskursu – navodi se u saopštenju.
Govoreći o multikulturalnosti i jezičkoj raznolikosti na teritoriji Crne Gore, istakla je da i danas mnogim stanovnicima Crne Gore nije dostupno obrazovanje na maternjem jeziku, apostrofirajući Rome, čiji jezik nije prepoznat ni u Ustavu ni u Opštem zakonu o obrazovanju.
Profesor Mate Kapović govorio je o odnosu standardnoga jezika i dijalekata, a posebnu pažnju posvetio je tendencijama da se standardni jezik zloupotrebljava kako bi se obični građanin ponizio, pa se povremeno zanemaruje i suština onoga što je rečeno nauštrb činjenice da je pritom neka riječ pogrešno izgovorena ili napisana.
Poručio je da niko ne treba da se stidi svojega jezika i da se plaši da ne govori ispravno jer, u skladu s gledištima savremene lingvistike, ako nešto postoji u govoru – to ne može biti nepravilno, samo nije u datome vremenu obuhvaćeno standardom – navodi se u saopštenju FCJK.
Osvrnuo se i na jezičku politiku u Crnoj Gori, uz konstataciju da su se u crnogorskome standardu našle upravo one jezičke odlike po kojima se Crna Gora prepoznaje, da u njemu ništa nije izmišljeno i novo, naročito ne s ciljem udaljavanja od drugih, već je samo standardizovano ono što postoji na cijeloj crnogorskoj teritoriji.
U svom izlaganju Sanja Orlandić je ukazala na načine i uzroke osporavanja crnogorskoga jezika, od samoga njegova imena do procesa standardizacije.
Fokus izlaganja stavila je na podmetanje teze o tzv. novim slovima u crnogorskome jeziku. U pitanju su slova koja postoje i kod Vuka Karadžića i u cjelokupnoj literaturi o crnogorskim govorima. Govoreći o stavu građana Crne Gore prema tim slovima, navela je: Niko neće negirati činjenicu da se izgovara riječ śekira upravo tako, ali će reći da tu riječ tako ne piše. Ako postoji u govoru, koji je razlog da ne postoji u pismu?
Tribina je održana u punoj svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Promocija knjige Adnana Čirgića
Povodom Međunarodnoga dana maternjeg jezika FCJK je u suorganizaciji s Narodnom bibliotekom „Radosav Ljumović“ u Podgorici organizovao promociju knjige Adnana Čirgića DIALECTOLOGY OF THE MONTENEGRIN LANGUAGE (LEXINGTON BOOKS, 2020).
Na promociji su govorili akademik Mark L. Grinberg (Univerzitet u Kanzasu – online), prof. dr Andrij Danilenko (Odsjek za savremeni jezik i kulture, Pejs univerzitet u Njujorku – online), prof. dr Mate Kapović (Odsjek za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), doktorand Goran Drinčić, prevodilac knjige, i autor knjige prof. dr Adnan Čirgić. Moderatorka je bila doktorandica Sanja Orlandić s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, saopšteno je s fakulteta.
Sanja Orlandić je u uvodu istakla da je naučna javnost u ovoj knjizi dobila prvu sintezu izučavanja crnogorskih govora i to najavila kao korak bliže izradi Dijalektološkog atlasa Crne Gore, zaključivši da se vrijednost knjige ogleda u tome što je udžbeničkoga karaktera te će služiti mladim filolozima da bez zabluda tradicionalističke dijalektologije uče o crnogorskim govorima.
Akademik Mark L. Grinberg rekao je da ova edicija predstavlja nova i značajna istraživanja u oblasti slovenske i istočnoevropske lingvistike i filologije. Istakao je da prijevod ove knjige omogućava istraživačima koji nijesu specijalisti za slovenske jezike da se upoznaju s izuzetnom jezičkom varijacijom na kompaktnom području Crne Gore, napomenuvši da je ona već dostupna u više od 20 svjetskih biblioteka.
Prof. dr Andrij Danilenko utemeljitelj je i urednik edicije „Studije iz slovenskih, baltičkih i istočnoevropskih jezika i kultura“, u kojoj se objavljuju multidisciplinarni naslovi kojima se unapređuju znanja o različitim procesima u jezicima i kulturama, naročito brojčano manjim jezicima i kulturama Istočne Evrope od ranog novog vijeka do danas. Istakao je kvalitet prijevoda i knjigu kontekstualizovao kroz biblioteku u okviru koje je objavljena.
Prof. dr Mate Kapović kao recenzent ovoga izdanja kazao je da je danas jasno da u modernom svijetu postoji dominacija engleskoga na svim nivoima i svim poljima nauke, pa je stoga značajno da je knjiga prevedena. Kao pozitivnu stranu knjige istakao je polemičku crtu, kroz koju autor uspješno dokazuje zašto na crnogorske govore treba gledati kao na cjelinu, uz komentar da su takve studije „dobre i za šire političke rasprave, da se konsultuje literatura za one koji tvrde da su izmišljena dva slova, sada imaju gdje da potraže da nije ništa izmišljeno već uvedeno u standard ono što stvarno postoji“.
Goran Drinčić je ukazao na teškoće u prevođenju dijalektoloških tekstova u odnosu na sve ostale vrste prevođenja, đe je prevodilac mnogo ograničeniji i nema uobičajene slobode u mijenjanju sintakse i stila.
Autor knjige, prof. dr Adnan Čirgić, kazao je da u svojoj knjizi nije donio nove informacije, već drugačiju sistematizaciju tih osobina koje su nam bile poznate i koje su predstavljane u jednom potpuno drugačijem kontekstu. Čirgić smatra da bi najbolje bilo uraditi štokavsku dijalektologiju, ali navodi da bi u ovim uslovima nemoguće bilo naći četiri dijalektologa koji bi se mogli dogovoriti što je čije.
Promocija je održana u sali „Marko Miljanov“ u NB „Radosav Ljumović“ u Podgorici.
Mate Kapović, redovni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, održao je 22. 2. 2022. na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju predavanje na temu „Akcentuacija imenskih o-osnova u Podgorici“.
